Poslije gotovo 20 godina, došlo je do pozitivnog preokreta u odnosima s hrvatskim iseljeništvom. Ova Vlada prepoznala je partnera u Hrvatima izvan RH, a i mi koji živimo izvan Domovine to partnerstvo smo napokon prepoznali u ovoj Vladi. Idemo u pravom smjeru! - istaknuo je nedavno Ivan Grbešić, predsjednik Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH.
Dio toga pozitivnog preokreta iskazan je i na nedavnoj, 131. sjednici Vlade RH, na kojoj je usvojen - punim nazivom - Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hrvatskom državljanstvu.
Afirmacija iseljeništva & povratak
Obrazlažući zakonske izmjene, ministar unutarnjih poslova i međunarodni tajnik HDZ-a dr. sc. Davor Božinović pojašnjava da se njima pojednostavljuje postupak i olakšava stjecanje državljanstva za naše sunarodnjake u inozemstvu te hrvatske iseljenike i njihove potomke:
- Na taj ćemo način valorizirati gospodarski, demografski, društveni i znanstveni potencijal u hrvatskom iseljeništvu. Afirmacija hrvatskog iseljeništva, ali i njihov što veći povratak u Domovinu, dio su programa i naše stranke i naše Vlade.
Među ostalim, osobama rođenima u inozemstvu, a čiji je jedan roditelj u trenutku njezina rođenja imao naše državljanstvo, povećava se dobna granica za prijavu u evidenciju hrvatskih državljana do navršene 21. godine života. Do sada je to bilo 18 godina.
Bez obveze poznavanja jezika
Potomci iseljenika i njihovi supružnici, također, oslobađaju se obveze poznavanja hrvatskog jezika i društvenog uređenja RH.
- Mnogi Hrvati u trećem ili četvrtom koljenu u Latinskoj Americi, SAD-u ili Australiji nisu niti bili u poziciji učiti hrvatski jezik, ali su zadržali osjećaj pripadnosti našem narodu. Mi im u ovom slučaju izlazimo u susret.
Jasnije se precizira pojam iseljenika - propisuje se da se iseljenikom smatra osoba koja je iselila iz Hrvatske prije 8. listopada 1991. godine, ali ne i ako tada nije imala bivše hrvatsko republičko državljanstvo, odnosno zavičajnost na području Hrvatske.
Jednostavnija procedura
Omogućava se, nadalje, stjecanje hrvatskog državljanstva prirođenjem za maloljetnu djecu rođenu u inozemstvu, čiji je jedan od roditelja stekao hrvatsko državljanstvo nakon djetetova rođenja kao iseljenik, potomak iseljenika ili kao pripadnik hrvatskog naroda.
Božinović ističe i da se predlaže pojednostavljenje izvođenja dokaza za pripadnike hrvatskog naroda koji ne raspolažu osobnim dokazima o pripadnosti hrvatskom narodu, a za čije je roditelje nedvojbeno utvrđena pripadnost hrvatskom narodu.
Mogućnost poništavanja državljanstva
Normira se, s druge strane, da osoba koja se kao punoljetna odrekla hrvatskog državljanstva ne može ponovno steći naše državljanstvo ni po jednoj zakonskoj osnovi.
- Propisuje se i mogućnost ukidanja, odnosno poništavanja rješenja o stjecanju hrvatskog državljanstva ako je ono stečeno temeljem braka sklopljenog iz koristi.
Dodaje da se predlaže davanje svečane prisege osobe koja hrvatsko državljanstvo stječe naturalizacijom.
PLENKOVIĆ: Obećali - ispunili!
Predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković napomenuo je na sjednici Vlade da će na temelju ovih izmjena Hrvati izvan Hrvatske moći lakše stjecati hrvatsko državljanstvo.
- To je bio dio naših razgovora, u krajnjoj liniji i obećanja na Savjetu za Hrvate izvan RH. Ove su izmjene jako dobre, ali još uvijek zadržavaju nužnu razinu potrebnog opreza i sigurnosti koje hrvatske institucije moraju pridavati kada netko stječe hrvatsko državljanstvo. Pritom smo uvažili sve primjedbe hrvatskog iseljeništva sukladno našim mogućnostima i zakonodavnom poretku RH.
