(VIDEO) Raspravom o godišnjem izvještaju o izvršenju državnog proračuna Hrvatske za 2016. godinu i o primjeni fiskalnih pravila za 2016., Hrvatski sabor je nastavio četvrtu sjednicu te ulazi u posljednji tjedan redovnog zasjedanja prije ljetne stanke.

U ime predlagatelja, izlagao je ministar financija dr. sc. Zdravko Marić. U nastavku donosimo njegove ključne poruke:

Povećanje prihoda za 6,5 posto

Gospodarski pokazatelji su imali pozitivne reperkusije na tržište rada: rast broja zaposlenih, a daljnje smanjivanje nezaposlenosti. Što se tiče prihodne strane, ukupni prihodi proračuna u 2016. ostvareni su u iznosu od 116,8 milijardi kuna. To je 6,5 posto više u odnosu na godinu prije. Što se tiče poreznih prihoda - kao najvažnijih i onih na koje stavljamo najveći fokus u analizama i projekcijama - njihovo je ostvarenje u 2016. bilo na razini 71,7 milijardi kuna, što je međugodišnje povećanje od 5,4 posto. Posebno treba istaknuti prihode od poreza na dobit, koji su ostvareni u iznosu od 7,2 milijarde kuna. To je u odnosu na godinu prije - 15 posto više.

Smanjeni rashodi koji stvaraju deficit

Rashodi proračuna su ostvareni u iznosu od 120,2 milijarde kuna. U odnosu na izvršenje 2015. ovih 120,2 milijardi kuna ukupnih rashoda je povećanje za 1,6 milijardi kuna. Oni rashodi koji se financiraju iz općih izvora - koji stvaraju deficit - u odnosu na izvršenje proračuna 2015. smanjeni su za 830,5 milijuna kuna.

Smanjeni rashodi za kamate

Što se tiče financijskih rashoda - od kojih se najveći dio odnosi na kamate - oni su izvršeni u iznosu od 10,6 milijardi kuna. Na tu smo stavku trebamo svi biti posebno zadovoljni i sretni jer smo uspjeli smanjiti rashode za kamate za 317 milijuna kuna. Govorim o rashodima za kamate iz perspektive državnog proračuna. Kada se tome pridodaju sve institucije i jedinice koje ulaze u obuhvat opće države, ukupno smanjenje rashoda za kamate - u odnosu na 2015. - iznosilo je 763 milijuna kuna. Dakle, za nešto više od 0,2 posto BDP-a smo uspjeli u 2016. napraviti pozitivnu korekciju. 

Deficit - 0,8 posto BDP-a

Kada sumiramo državni proračun, ukupni rezultat je 3,4 milijarde kuna deficita, što je 1 posto BDP-a. Kada tome dodamo rezultat izvanproračunskih fondova, te dodamo sukladno metodologiji ESA 2010 rezultate naših jedinica lokalne i područne uprave i samouprave - i sve elemente koji ulaze u obuhvat ove metodologije - zaključak za 2016. je: otkad pratimo naš proračun po ovoj metodologiji, imamo najniži deficit. On je iznosio 2,8 milijardi kuna, odnosno 0,8 posto BDP-a. Podsjetit ću da je u originalnom planu proračuna u mjesecu ožujku prošle godine planirana razina deficita bila 2,6 posto BDP-a, što je bilo značajno smanjenje u odnosu na godine prije. Nakon toga, imali smo jedan tehnički rebalans u prosincu. Tada smo korigirali projekciju na 1,6 posto BDP-a. Vidite i sami da je ostvarenje još značajno bolje u donosu na originalnu, ali i korigiranu projekciju.

Smanjen javni dug

Kako smo bili najavljivali u samom prijedlogu proračuna, tim smjerom i tim politikama smo se vodili. S jedne strane, to držanje kontrole nad rashodnom stranom. Uspjeli smo sačuvati rashodnu stranu proračuna, ostvariti i bolje od očekivanja, dakle smanjiti ukupnu rashodnu stranu za 830 milijuna kuna u odnosu na 2015. Taj deficit, zajedno s aktivacijom državne imovine i gospodarskim rastom, omogućio nam je da prvi put uspijemo - čak i nominalno - smanjiti razinu javnog duga. To nominalno smanjenje u prošloj godini iznosilo je 505 milijuna kuna. Mi smo 2016. - a ovo su zadnji podaci s obzirom na korekciju Državnog zavoda za statistiku u smislu BDP-a - završili s 83,7 posto BDP-a javnog duga. To je jedan smjer koji smo pokrenuli 2016., dakle korekcija udjela javnog duga u BDP-u za gotovo 3 postotna boda. To je značajno i, između ostalog, pozdravljeno i pohvaljeno, ali i pozitivno ocijenjeno od domaće stručne i opće javnosti, ali i međunarodnih čimbenika.

Stabiliziran kreditni rejting

Nakon 2007., ove godine smo imali prvi put pozitivne vijesti od kreditnih rejting agencija. Izvršenjem proračuna 2016., ali i zbog makroekonomskih pokazatelja, te općenito smjera koji smo zacrtali u smislu gospodarske politike, stabilizirani su izgledi hrvatskog kreditnog rejtinga. Kreditne agencije su vrlo jasno naznačile: ako nastavimo s ovakvim rezultatima, smjerom i poduzetničkom klimom, ali i rezultatima, sigurno možemo u godinama koje slijede očekivati daljnje pozitivne pomake.

Jako dobri pokazatelji

Izdvojit ću da je je Vijeće, na preporuku Europske komisije, prije nekoliko tjedana odlučilo da Hrvatska više nije u sustavu procedure prekomjernog deficita. To su sigurno jako dobri pokazatelji, kao plod i rezultat ovog ostvarenja proračuna.