Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković u Banskim je dvorima primio u posjet saveznu kancelarku Savezne Republike Njemačke Angelu Merkel. Razgovarali su o predsjedanju Hrvatske Vijećem EU-a 2020. godine, novom Višegodišnjem financijskom okviru EU-a, pripremama Hrvatske za članstvo u Schengenu...

Nakon sastanka, dali su zajedničku izjavu za medije.

Predsjednik Plenković istaknuo je da posjet smatra važnim signalom prijateljstva između Njemačke i Hrvatske - kad je riječ o odnosima dviju zemalja, suradnji na razini Sjevernoatlantskog saveza i Europske unije, ali i o zajedničkoj usmjerenosti na stabilnost i europski put država jugoistoka Europe.

Njemačka - prvi vanjskotrgovinski partner

Na sastanku je izraženo zadovoljstvo time što je Njemačka Hrvatskoj prvi vanjskotrgovinski partner, s više od 5 mlrd. eura ukupne robne razmjene u 2018. godini.

- Podsjećam da je Njemačka četvrti investitor u Hrvatskoj u zadnjih 26 godina, s 3.3 mlrd. eura investicija, a da se nalazi i na prvom mjestu po broju turističkih posjeta: 2.9 milijuna sugrađana kancelarke Merkel provodi svoj odmor u Hrvatskoj, čime smo osobito zadovoljni - kazao je Plenković.

Potpora ključnim hrvatskim ambicijama

Naveo je da su se u razgovoru dotakli i ključnih hrvatskih ambicija u zajedničkim odnosima, a to je da se nakon potpisivanja Akcijskog plana - na razini ministarstava vanjskih poslova prije dva mjeseca - nastavi intenzivna suradnja na 10 definiranih područja:

- Nastavljamo s intenzivnim političkim dijalogom, ali i suradnjom kroz resore, što se vidi iz čestih boravaka hrvatskih ministara  u Njemačkoj prošlih mjeseci. Druga bitna tema bila je da zajednički objasnimo koliko je Hrvatskoj važno, u sljedećih nekoliko godina, ostvariti dva važna koraka u jačem pozicioniranju i tješnjoj integraciji. Prvi je osigurati članstvo u Schengenu, a to znači ispuniti preostale kriterije koje Europska komisija evaluira kada je riječ o kontroli vanjske granice i o sporazumima o policijskoj suradnji sa susjednim zemljama. Na tom tragu očekujemo podršku Njemačke.

Schengen i eurozona

Ulazak u eurozonu druga je naša ambicija, koju smo vrlo temeljito objasnili - istaknuo je Plenković:

- To nije cilj za sutra, to je projekt koji će pratiti idući mandat Europske komisije i Europskog parlamenta. Prva trebamo ispuniti kriterije za Europski tečajni mehanizam 2, a svi ekonomski kriteriji, naša ekonomska postignuća i smanjivanje javnog duga - koje je brže nego u drugim zemljama - idu upravo u tom smjeru. No, to je postupni cilj.

Plenković je najavio da će s Merkel tijekom radnog ručka detaljnije razgovarati o strateškom programu EU-a do 2024. godine, s ambicijama da se višegodišnji financijski okvir koji bi se trebao usvojiti za vrijeme hrvatskog predsjedanja EU-om zaokruži na pravi način i da prati financijske i političke prioritete na razini Europske unije za iduće desetljeće:

Članstvo kao dodana vrijednost

- Želimo da nam članstvo u Europskoj uniji, čiju ćemo 6. godišnjicu obilježiti za malo više od mjesec dana, pomogne da ubrzamo i gospodarski rast i socijalnu koheziju i regionalni razvoj i smanjivanje nejednakosti, pa i rješavanje problema s negativnim prirodnim priraštajem, tako da nam to članstvo bude dodana vrijednost i komplementarno s onim što radimo na nacionalnoj razini.

U svakom slučaju ovaj posjet doživljavamo jako pozitivno i cijenimo što je kancelarka Merkel danas s nama - zaključio je Plenković.

Merkel o povećanju investicija

Merkel je potvrdila je dobru gospodarsku suradnju Njemačke i Hrvatske sa sveukupnim trgovinskim volumenom od više od 5 mlrd. eura, ali je naglasila i mogućnost poboljšanja te suradnje i povećanja investicija, osobito kad se radi o proširenju digitalne infrastrukture u Hrvatskoj. 

Najavila je konkretnije razgovore dvaju ministarstava gospodarstva na tu temu, a nastojat će se produbiti i suradnja dviju gospodarskih komora na povećanju investicija.

Izvjestan ulazak u Schengen

Dotaknula se i ambicija koje je izdvojio Plenković:

- Sve ključne brojke pokazuju da Hrvatska ide dobrim smjerom. Izvjesno je da ćete se u mandatu nove Europske komisije pridružiti šengenskom prostoru i eurozoni. Još ponešto treba učiniti, ali je RH na dobrom putu, a Njemačka tu želi biti partner. Želimo da članstvo u EU-u dovede do vašega daljnjega gospodarskog rata i blagostanja kako bi ljudi u Hrvatskoj imali još bolje uvjete za rad i život. I to se mora uzeti u obzir u novoj financijskoj perspektivi.

Kriteriji za pristupanje moraju se ispuniti

Što se tiče proširenja - kazala je Merkel - Njemačka ima vrlo jasan stav:

- Načelno podržavamo europsku perspektivu zemalja jugoistoka Europe. Postigli smo velike uspjehe kod razrješenja spora oko imena Sjeverne Makedonije, ali, naravno, uvijek treba uzeti u obzir da kriteriji za pristupanje moraju biti ispunjeni. Tim ćemo se pitanjem svakako još pozabaviti.

Suradnja s njemačkim pokrajinama

Odgovarajući na pitanja novinara, predsjednik Plenković napomenuo je da je strategija Vlade RH da, usporedno s jačanjem odnosa s Njemačkom na saveznoj razini, jača suradnju i s njemačkim zemljama:

- Hrvatska ima dugu tradiciju tijesne i prijateljske suradnje s Bavarskom, čak 46 godina, a uz Hrvatsko-bavarsku komisiju imamo i Mješovitu komisiju Hrvatska i Baden-Württemberga, sukladno velikom broju naših sunarodnjaka koji žive u Njemačkoj, koji su ne samo domoljubni, nego i pravi ekonomski most između dviju država. Zahvaljujući njima i angažmanu naših diplomatskih predstavništava, ti odnosi rastu, a za jačanje ekonomskih odnosa s Hrvatskom zainteresirana i Sjeverna Westfalija.

Zaštita od ilegalnih migracija

Upitan o izvješćima da Hrvatska na granici oštro postupa prema izbjeglicama, kazao je da nam je važno da Schengen bude ono što je nekada bio:

- Kako bismo to uspjeli, moramo postići dogovor na razini EU. Hrvatska ovoj temi pristupa temeljito, apsorbirali smo 120 milijuna eura, zahvaljujući angažmanu naših resora povukli smo i dodatnih 150 milijuna eura za jačanje svojih kapaciteta. Granicu RH kontrolira 6.500 policajaca, a u tom procesu poštujemo nacionalno zakonodavstvo, međunarodne konvencije i europsku pravnu stečevinu. Sve što radimo u svrhu je zaštite od ilegalnih migracija.

Želimo da kontrolu ulaska na naš teritorij rade ona tijela koja su za to nadležna, a ne da nama iza leđa, na ljudskoj nesreći migranata i izbjeglica, zarađuju krijumčari i na taj način destabiliziraju procese unutar država članica Europske unije - zaključio je predsjednik Vlade i HDZ-a.