U razgovoru za europski portal Politico, koji je objavljen jutros uoči niza njegovih vanjskopolitičkih aktivnosti u Bruxellesu, predsjednik Plenković je istaknuo da Hrvatska, premda najmlađa članica, želi pripadati „jezgri Europe“, da želi ući u uži krug članica EU-a te ubuduće igrati veću ulogu u formiranju europske budućnosti, a ne da rasprava o njoj pripada samo Njemačkoj i Francuskoj.
Benefiti članstva u EU
Istodobno je naglasio da i unutar Hrvatske želi ojačati europsku orijentaciju:
- Vidim novi euroentuzijazam koji su donijeli francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel nakon učvršćenja svoje pozicije. Želim Hrvatsku danas pozicionirati kao zemlju koja u prvim godinama svog članstva profitira od kohezijske politike, a naši građani osjećaju konkretne benefite povlačenja sredstava iz EU fondova. Mislim da hrvatski građani žele da Vlada našu zemlju smjesti u središte europskog projekta.
Schengen & eurozona
Izdvojio je u intervjuu za Politico i dva najvažnija strateška cilja Hrvatske - ulazak u Schengen i eurozonu:
- Schengen je na dohvat ruke i ostvariv do našeg preuzimanja predsjedništva EU-om u prvoj polovici 2020. godine. Drugi cilj, prelazak na euro kao službenu valutu, nešto je udaljeniji, ali vjerujem da će biti ostvaren u sljedećem izbornom razdoblju u Hrvatskoj, između 2020. i 2024. godine. Vjerujem da će HDZ pobijediti i na idućim parlamentarnim izborima te da će naša Vlada, u novom mandatu, ostvariti taj cilj.
Smanjenje javnog duga
Hrvatska je puno učinila da udovolji kriterijima koji se podrazumijevaju za ulazak u Schengen i u eurozonu, no za potonje ostaje pitanje javnog duga:
- Sada smo na ispod 80 posto udjela javnog duga u BDP-u i na dobrom smo putu da do kraja mandata moje Vlade dođemo na potrebnih 70 posto.
Transnacionalne liste - nezrela ideja
Za transnacionalne liste na izborima za Europski parlament, napominje predsjednik Plenković, još nije vrijeme:
- Takav bi model zapostavljalo manje članice EU-a i njihove stranke. Kako bi jedan hrvatski kandidat našao vrijeme i sredstva da se predstavi biračima, primjerice, u Turku, Galwayu ili Saarbrückenu? Transnacionalne liste su iz moje točke gledišta plemenita, ali još uvijek nezrela ideja, posebno ako govorimo o europskim izborima 2019. godine.
Protiv smanjenja Europske komisije
Manja Europska komisija? - bilo je to još jedno pitanje portala Politico.
- Još ne. Dolazim iz zemlje koja tek pet godina ima povjerenika. Ne znajući hoćemo li imati još jednog ili ne, ne mislim da bi smanjivanje Komisije moglo dodati vrijednost gledištu moje zemlje na EU. Stoga ne mislim da bi se takva promjena trebala dogoditi u razdoblju od 2019. do 2024. godine - zaključio je Plenković.
