Na Odboru za vanjske poslove Europskog parlamenta eurozastupnici su raspravljali o nacrtima izvješća o Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori i Makedoniji - državama kojima EP daje svoje stajalište na Izvješća o napretku Europske komisije i situacijama u pogledu njihovog pristupanja EU.
Federalizam, decentralizacija i supsidijarnost
Izvjestitelji za Makedoniju i Crnu Goru prvi put su predstavili nacrte izvješća, dok su izvješća o BiH i Albaniji već u fazi razmatranja amandmana.
Vezano uz izvješće o BiH, voditeljica naše delegacije u EP-u i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a (i potpredsjednica Izaslanstva za odnose s Bosnom i Hercegovinom te Kosovom) Dubravka Šuica pohvalila je izvjestitelja Cristiana Predu za vrlo dobro izvješće i kompromisne amandmane, ali i hrabar jezik kojim se koristio.
- Svi znamo za unutarnje političke probleme u BiH i svjesni smo da postoje utjecaji ostalih zemalja - poput Rusije i Turske. Svaki unutarnji konsenzus je potreban, ali moramo imati na umu jednakopravnost sva tri naroda. Želim naglasiti da Hrvati još uvijek nemaju sva prava koja im pripadaju prema propisima, pa i prema samome Daytonu. Ne smijemo se zavaravati i zaboraviti države Zapadnog Balkana, koje bi trebale biti visoko na dnevnom redu EU. Posebno me veseli što postoji kontinuitet u izvješćima kada se radi o federalizmu, decentralizaciji, supsidijarnosti i legitimnom predstavljanju svih triju naroda.
Albanija ostvarila napredak
Šuica je potvrdila da je Albanija ostvarila napredak u pet ključnih poglavlja, no da ostaje problem u području zaštite okoliša. Naglasila je neophodnost regionalne suradnje te pohvalila dobrosusjedske odnose. Spomenula je da Hrvatska i Albanija imaju zajedničke interese, posebice vezano uz Jadransko-jonsku autocestu i plinovod.
O izvješću o Makedoniji, Šuica je naglasila da je potrebna stabilna vlada koja će provoditi reforme, provesti dogovor iz Pržina iz 2015. i vratiti Makedoniju na njezin euroatlantski put.
Pitanje Prevlake i sukcesije vojne imovine
Izvješće o Crnoj Gori Šuica je ocijenila kao uravnoteženo, no dodala je da će podnijeti nekoliko amandmana.
- Pozitivno je što se Crnu Goru ocjenjuje kao najuspješniju zemlju kandidatkinju, ali želim spomenuti i ukazati na neke manjkavosti poput neriješene granice s Hrvatskom, a to je pitanje poluotoka Prevlake, zatim poštivanje odredbi o sukcesiji bivše Jugoslavije u pogledu vojne imovine. Smatram da euroatlantske integracije moraju ostati prioritet crnogorske vanjske politike. Vidi se da je Crna Gora postigla određeni napredak u pregovorima, no ostaje još mnogo posla, posebice što se tiče iskorjenjivanja korupcije te u borbi protiv organiziranog kriminala.
