Predsjednik HDZ-a govor je i započeo i završio s citatom. U prvom je podsjetio Milanovića na obećanje da krivnju za svoje neuspjehe neće svaljivati na prethodnu vladu - jer „to je jalovo, nekorisno i loše za Hrvatsku''. U drugom je, umjesto zaključka, prizvao riječi dr. Tuđmana: „Ne može biti uspješna ona politika koja ne zna zadobivati saveznike kako u zemlji, tako i u inozemstvu“. Između dvaju citata, Karamarko je iznio „katalog grijeha“ Kukuriku koalicije. Na žalost, povelik je!  

Premijerovo godišnje izvješće o stanju nacije, podneseno danas u Hrvatskom saboru, moglo bi se sažeti u ciglu rečenicu - Milanović živi u nekome svome paralelnom svijetu. U Hrvatskoj se, u stvari, bolje živi, premda to narod još ne shvaća… Ova je vlada smanjila proračunski deficit, premda je najveći u povijesti… Građane i poduzetnike smo rasteretili, premda smo poreze povećali… Mi uopće nismo tvrdoglavi, premda nikoga ne želimo i nikada nećemo slušati… Hrvatska je u odličnim odnosima s EU, premda nam prijete sankcije…  I tako dalje. Očekivano.

I još jedan, možda i najveći biser. Doslovni citat: „Ne dajte da vas sasvim zaslijepe ekonomska pitanja, život ima više dimenzija“. 

Nijedna od dimenzija premijerova govora, međutim, nije uspjela zaslijepiti Tomislava Karamarka. Kao ni, vjerujemo, ikoga u Hrvatskoj. U odgovoru na Milanovićevo izvješće predsjednik HDZ-a držao se ovog, našeg, stvarnog, zemaljskog svijeta. Držao se činjenica i brojki. Koje ne griješe. Karamarkov saborski govor donosimo u cijelosti. Međunaslovi su urednički:

Red optužbi - red iluzija 

Moram odmah na početku reći da ne možemo biti zadovoljni izlaganjem g. premijera iz jednostavnog razloga jer to nije ono što smo očekivali. Očekivali smo inventuru njegovog rada od 22 mjeseca, očekivali smo da će ukazati na realne probleme, predočiti što je napravio da se oni riješe te, na kraju, ponuditi neke recepte za budućnost. Ništa od toga nismo dobili. Dobili smo red optužbi na račun prethodnika - red iluzija i neostvarivih obećanja. 

Citirao bih jednoga našeg suvremenika: „Iza nas je kampanja koja je bila teška i puna teških riječi. Ja se na to ovdje neću osvrtati kao što se, dajem vam riječ i tako mi Boga, neću osvrtati ni na to što je bilo ranije. Uprijet ću sve svoje snage u to da u raspravama koje će biti burne i žestoke ne upirem prstom u one koji će biti opozicija i da im predbacujem što su oni ili njihovi prethodnici radili  prije  godinu, dvije, pet ili petnaest  godina. To je jalovo, nekorisno i loše za Hrvatsku''. 

S ovim se riječima moramo složiti, g. Milanoviću. Vi ste ih sami izrekli 23. prosinca 2011. godine. No već ste u bezbroj navrata sebe demantirali, nekad i po 10 puta dnevno. Kao što ste to učinili i danas.

Produbljivanje krize & beznađe

Trenutačno stanje u hrvatskom društvu karakterizira depresija, beznađe i besperspektivnost. Dok se u mnogim državama u našem bližem i daljem okružju pojavljuju vidljivi znakovi gospodarskog oporavka i društvenog optimizma, u Hrvatskoj se kriza produbljuje, nema realnih naznaka njenog kraja i početka gospodarskog i svekolikoga društvenog oporavka. Svi relevantni makroekonomski pokazatelji i dalje su čvrsto negativni.

Industrijska je proizvodnja u srpnju bila niža za 2,8% nego u lipnju, a 4,4% nego u srpnju prošle godine. Vratila se na razinu spočetka 2002. Promet u trgovini na malo u srpnju, u jeku turističke sezone, manji je nego u lipnju za 1,2%. Građevinski radovi u drugom tromjesečju bili su manji za 1,7 % nego u prvom kvartalu, a vrijednost novih narudžbi u građevinarstvu manja je za 11,7%. 

Isto tako, broj izdanih građevinskih dozvola u prvih sedam mjeseci manji je gotovo 30% u odnosu na prvih sedam mjeseci prošle godine. Izvoz je u prvoj polovici godine u odnosu na isto razdoblje lani manji za 4,4%. Svi ti negativni pokazatelji rezultirali su padom BDP-a za 1,1 % u prvoj polovici ove godine u odnosu na isto razdoblje lani. Sjetimo se kakva su bila predviđanja i što se sve obećavalo.

Rekordni deficit & siromaštvo

Nažalost, nakon daljnjeg pada industrijske proizvodnje u srpnju, ništa ne ukazuje da bi BDP u drugoj polovici godine mogao rasti. Sve to utjecalo je na daljnji pad kreditnog rejtinga zemlje. Broj nezaposlenih u srpnju ove godine u odnosu na prošlu veći je za 17 tisuća, dok je broj zaposlenih manji za 14 tisuća. Osobito zabrinjava veliki broj nezaposlenih mladih, školovanih ljudi, koji su u potrazi za poslom i egzistencijom osuđeni na masovni odlazak izvan Hrvatske. 

Sve ovo odrazilo se na stanje državnih financija te je deficit državnog proračuna za prvih osam mjeseci dosegao iznos od 13 milijardi kuna, gotovo 3 milijarde više od planiranog za cijelu godinu te će - po svemu sudeći, ako se ništa ne poduzme - do kraja godine iznositi oko 17 milijardi kuna, što se do sada nikada nije dogodilo.

Produbljivanje krize, čiji se kraj ne nazire, negativno se odražava na socijalno stanje u hrvatskom društvu tako da Hrvatska, uz Grčku i Bugarsku, ima najvišu stopu siromašnih u Europskoj uniji. Hrvatska je jedna od rijetkih europskih zemalja u kojoj nominalne i realne plaće padaju.

Rezultat politike ove Vlade jest: pad gospodarske aktivnosti, destabilizirane javne financije, rast javnog duga i osiromašenje stanovništva. Svi ovi suhoparni podaci koje sam iznio govore da građani žive lošije od kada ste Vi na vlasti. 

Uhljebljivanje & porezni teror

Umjesto da se u proteklih 20 mjeseci posveti osmišljavanju i provođenju strukturnih reformi javnoga sektora i stvaranju konkurentnog gospodarskog okruženja, Vlada je od samog početka svog mandata usmjerila svu svoju energiju na kadrovsko zbrinjavanje odanih stranačkih poslušnika bez odgovarajućih sposobnosti i potrebnoga radnog iskustva, koje je - mimo svih demokratskih pravila, ukidajući čak i institut javnog natječaja - razmještala na odgovorna i dobro plaćana radna mjesta u državnim i javnim službama i državnim tvrtkama.

Povećanjem poreza na dodanu vrijednost, trošarina, poreza na isplaćene dividende s retroaktivnim djelovanjem… nametnut je dodatni teret kako gospodarstvu, tako i građanima. Uz povećanje cijene električne energije i plina građanima je uzeto oko 7 milijardi kuna. Struja je poskupjela 30 posto, plin 34 posto i grijanje 35 posto. Lijepi broj.

Čestim i nedorečenim promjenama, posebice poreznih propisa, najavama i izjavama najviših dužnosnika o uvođenju novih poreza, kao što je porez na nekretnine, Vlada je produbljivala antipoduzetničku klimu i izazivala pravnu nesigurnost te širila strah potencijalnih i stranih i domaćih investitora, kao i svih građana.

Prebacivanje krivnje & proizvodnja sukoba

Ne shvaćajući da Vlada svojim djelovanjem produbljuje krizno stanje u društvu, i da njezine mjere i potezi ne donose niti mogu rezultirati pozitivnim učincima, vladini dužnosnici, umjesto socijalnog dijaloga, krivce za zabrinjavajuće gospodarsko i socijalno stanje u hrvatskom društvu počeli su tražiti i još uvijek traže u raznim socijalnim skupinama - omalovažavajući i vrijeđajući radnike, seljake i poduzetnike, učitelje, nastavnike i profesore, liječnike i intelektualce, branitelje i ratne stradalnike, vjernike i crkvene velikodostojnike itd. Nema gotovo nijedne društvene skupine s kojom Vlada nije u permanentnome otvorenom ili latentnom sukobu.

Umjesto da se sustavno usmjeri na rješavanje gorućih gospodarskih i socijalnih problema u društvu i da u rješavanje tih problema, kroz istinski i iskreni dijalog, uključi sav intelektualni potencijal i zainteresiranu javnost, Vlada proceduralnim smicalicama, pravnim, moralnim i ideološkim nasiljem neprestano proizvodi neproduktivne i štetne društvene sukobe.

Podsjetit ću na eklatantno kršenje demokratskih pravila ponašanja tijekom legitimnog i legalnog prikupljanja potpisa Građanske udruge “U ime obitelji“ za provedbu referenduma o ustavnoj definiciji braka kao zajednice žene i muškarca. 

Izigravanje referenduma & kršenje ustavnog zakona

Usprkos činjenici da je prikupljeno više nego dovoljno valjanih potpisa građana za provedbu referenduma te da svi renomirani ustavnopravni stručnjaci tvrde da je Hrvatski sabor dužan raspisati ustavotvorni referendum, vladajuća koalicija pokušava na različite načine onemogućiti njegovu provedbu i traže način da eventualnu potvrdnu referendumsku odluku NE implementiraju u tekst Ustava. Sve to moglo bi zemlju odvesti do ustavno-političke krize bez presedana.

Isto tako, svjedočili smo i nasilnom ranojutarnjem postavljanju dvojezičnih natpisnih ploča na zgrade državnih institucija u Vukovaru, čime je Vlada riskirala čak i fizički sukob vukovarskih branitelja i ratnih stradalnika s hrvatskim policajcima.

Predsjednik Vlade nazvao je taj čin „trijumfom hrvatske volje i trijumfom hrvatske države“. Očito da je predsjednik Vlade implementaciju članka 12. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i postavljanje dvojezičnih natpisnih ploča shvatio kao ratni pohod i da njihovo postavljanje predstavlja kao pobjedničko slavlje, svečanost i blistav uspjeh.

Pritom, međutim, zaboravlja članak 8. Ustavnog zakona koji kaže, citiram: “Odredbe ovoga Ustavnog zakona i odredbe posebnih zakona kojima se uređuju prava i slobode pripadnika nacionalnih manjina MORAJU se tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja pripadnika nacionalnih manjina i HRVATSKOG naroda, razvijanja, razumijevanja, solidarnosti i dijaloga među njima“.

Narušavanje odnosa & vrijeđanje hrvatskog naroda

Prema tome, smisao ovoga Ustavnog zakona jest unapređivanje, a ne narušavanje međunacionalnih odnosa i ne samo u Vukovaru. Tražimo da se Vukovar proglasi gradom posebnog pijeteta. Činjenica je da jezik i pismo manjine - nigdje gdje su u ravnopravnoj uporabi - nisu silom nametnuti, već su bili ne samo izraz poštovanja Zakona, već i iskrene želje za suživotom.

Nasilno i pod okriljem noći postavljanje dvojezičnih ploča u Vukovaru, simbolu stradanja i patnje, koji je tijekom velikosrpske agresije pretrpio bestijalna razaranja, smrt brojnih obitelji, ranjavanja, logorska mučenja i ponižavanja - u vremenu kad su sjećanja još svježa i kad se ne zna za sudbinu brojnih nestalih branitelja i civila - uvreda je ne samo za Vukovarce, nego i za golemu većinu hrvatskog naroda.

I kao da svi ovi, potpuno nepotrebni sukobi, nisu bili dovoljni, Vlada je izazvala potpuno nepotreban i dalekosežno štetan sukob s Europskom komisijom ustrajavajući na izmjenama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU, koji je vladajuća većina usvojila u ovome visokom domu tri dana prije nego je Hrvatska postala punopravna članica EU. Tom sramotnom činu, sjećate se, nismo htjeli nazočiti, pa smo izašli iz sabornice.

Sukob s EU & rastjerivanje investitora

Hrvatska je prošla mukotrpan i dugotrajan put prilagodbe pravilima EU i stekla povjerenje država članica kao svijetli primjer i uzor drugima. To povjerenje i vjerodostojnost, poštivanje preuzetih obveza potpisivanjem Ugovora o pristupanju, Vlada je dovela u pitanje i, na žalost, Hrvatsku pretvorila u nepouzdanog partnera, u državu slučaj, u kojoj vlada pravna nesigurnost i nepoštivanje međunarodno preuzetih obaveza. Vaš sukob s Europskom komisijom ugrožava nacionalne interese RH. 

Umjesto da se Vlada, kao i sve institucije sustava, koncentrira na prilike i izazove koji proizlaze iz punopravnog članstva u EU, da se energija usmjeri na kreiranje programa i projekata za povlačenje sredstava iz europskih fondova te da to bude zamašnjak gospodarskog oporavka, Vlada, a posebice njen predsjednik, potpuno iracionalno inzistira na Lex Perković, pravdajući to tobožnjom zaštitom nacionalnog dostojanstva.

Ovakvim ponašanjem ne samo da nam prijete posebne mjere Europske komisije, nego se šalje jasna negativna poruka i potencijalnim inozemnim investitorima da se ne isplati ulagati u državu u kojoj vlada pravna nesigurnost i kojoj se ne poštivaju međunarodni ugovori. 

Vlada - najveći društveni problem

Ovakvim postupanjem Vlada, umjesto da bude predvodnik u rješavanju nagomilanih gospodarskih i društvenih problema, ugrožava vitalne nacionalne interese i postaje sama najveći društveni problem.

Stoga u ime Hrvatske demokratske zajednice, a vjerujem i velikog dijela hrvatske javnosti, pozivam Vladu i njenog predsjednika te sve zastupnike u ovom visokom domu, kako oporbenih stranaka tako i vladajuće koalicije, da se žurno stavi izvan snage Zakon o izmjenama Zakona o pravosudnoj suradnji sa članicama EU te da se otkloni opasnost posebnih mjera prema Hrvatskoj koje je najavila Europska komisija, kako one o uskraćivanju sredstava europskih fondova, tako i mjere postpristupnog monitoringa i odgađanja ulaska Hrvatske u Schengenski prostor.

Stavljanjem izvan snage spomenutog zakona spriječit će se nastanak daljnjih, kako neposrednih, tako i posrednih štetnih posljedica za hrvatsku državu i sve njene građane.

Diosta, zreli za odlazak

Isto tako pozivam Vladu da uspostavi nužan socijalni dijalog kako s braniteljima i stradalnicima u Vukovaru o dvojezičnim natpisnih ploča, tako i s drugim socijalnim i profesionalnim udrugama, konkretno sa sindikatom liječnika i medicinskih sestara, kako bi se riješile ili barem ublažile nepotrebne društvene napetosti.

Mir, demokratski dijalog i stabilnost danas su nam itekako potrebni kako bismo se svi skupa mogli posvetiti rješavanju, prije svega, nagomilanih gospodarskih problema. No čini mi se da je to uz ovu Vladu iluzija i da je prekasno. Uspjeli ste ovu državu devastirati gospodarski, svjetonazorski i moralno, zreli ste doista za odlazak, svaki vaš dan daljnjeg mandata je poguban za Hrvatsku.

I na kraju ću parafrazirati našega prvog predsjednika dr. Franju Tuđmana, kojeg se, na žalost, rijetko spominjemo u Hrvatskom saboru: „Ne može biti uspješna ona politika koja nema potrebna znanja, razboritost i odlučnost i koja ne zna zadobivati prijatelje i saveznike u realnim okolnostima, kako u zemlji, tako i u inozemstvu“.