(VIDEO) U govoru, a i kasnije u raspravi, nastojao sam približiti europarlamentarcima realnu sliku Vlade RH, a to su jasna proeuropska orijentacija i želja da hrvatski građani što više osjete sve koristi EU članstva! - naglasio je predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković u Strasbourgu u izjavi za brojne okupljene novinare nakon što se plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta obratio zastupnicima na temu budućnosti Europe (Future of Europe).
Naravno, nisu izostala ni pitanja unutarnjopolitičkog karaktera. Izjavu predsjednika Plenkovića - kao i odgovore na pitanja novinara - možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:
O PROEUROPSKOJ ORIJENTACIJI & POSTIGNUĆIMA
U govoru u Europskom parlamentu, i kasnije u raspravi, nastojao sam približiti europarlamentarcima realnu sliku Vlade RH - a to su jasna proeuropska orijentacija i želja da hrvatski građani što više osjete sve koristi EU članstva. Jačanje mainstream politika te borba protiv populizma i euroskepticizma naše su zajedničke zadaće. Možemo reći, nakon pet godina našeg članstva, da je puno toga učinjeno: u apsorpciji EU sredstava, u vidljivosti europskih vrijednosti, zakonodavstvu i, u konačnici, u konkretnom životu hrvatskih ljudi.
I svjetsko i europsko gospodarstvo rastu, hrvatski BDP raste tri posto, nakon niza godina imamo vrlo dobre makroekonomske pokazatelje, imamo suficit proračuna opće države, smanjujemo javni dug, naslijeđene obveze refinanciramo po nikada povoljnijim uvjetima, podignut nam je kreditni rejting, raste zaposlenost, a smanjuje se nezaposlenost, iskazali smo osjećaj solidarnosti s našim socijalnim partnerima, a učinci porezne reforme ostavili su većini hrvatskih ljudi veće prihode. Što se i osjetilo u potrošnji i kućnim proračunima naših građana. Pratimo, dakle, ono što su ambicije i želje na razini Europe.
O OSTALIM EU PITANJIMA
Što se tiče ostalih europskih tema, važno je da smo dali naš pogled na različite sektorske politike, pregovore koji slijede o Višegodišnjem financijskom okviru, ključne političke prioritete, globalnu ulogu EU-a, sigurnosnu politiku, partnerske odnose, obrambenu politiku, energetsku politiku, europski socijalni model… Na sveobuhvatan smo način, u ova tri sata, predstavili hrvatska razmišljanja i našu zrelost u poznavanju dosjea koji su u zakonodavnom postupku.
O BILATERALNOM DOGOVORU SA SLOVENIJOM
Bilo je očekivano da će slovenski zastupnici otvarati temu graničnog spora. Jasno sam i danas predstavio našu poziciju. Slovenija želi provesti arbitražu, mi smo iz nje s razlogom izašli. U rješavanju tog problema treba razumjeti realnosti - političke, činjenične i pravne. Nudimo, kao prijateljska i susjedna zemlja, bilateralni dogovor koji bi pomirio stajališta dviju zemalja. Žao mi je što je Slovenija posegnula za jednostranim mjerama - koje su dovele do negativnih efekata na građane, prvenstveno ribare. Hrvatska je kao ozbiljna država na to uzvratila, međutim, nismo sretni s takvim scenarijem koji dovodi do izrazito nepotrebnih tenzija.
O AGROKORU
Primio sam izvješće izvanrednog povjerenika neposredno pred odlazak u Strasbourg. Kolege iz mog Ureda će ga detaljno analizirati. Kada dobijem njihovo mišljenje i sve informacije, tada ću i moći donijeti sud. Bitno je u ovom trenutku reći da nisam imao nikakvih saznanja o iznosima naknada za savjetnike. Načelno, to nije dobro. No ostajem čvrsto pri tome da smo donošenjem zakona o izvanrednoj upravi napravili jedini mogući ispravni potez. Naša je jedina namjera bila zaštita općeg interesa, radnih mjesta, dobavljača i čitavog gospodarstva. U tom smo procesu jako dobro brodili i uspjeli namiriti male dobavljače. Ljudi i dalje imaju radna mjesta, a turistička je sezona bila odlična. Sada smo došli u fazu postizanja konačnog dogovora, tj. nagodbe. Vrlo detaljno ću analizirati konkretno pitanje, kao prvi čovjek Vlade koji je, mogu slobodno reći, na svoja leđa stavio sav politički teret ovog procesa.
O PELJEŠKOM MOSTU
O Pelješkom mostu u Hrvatskoj se govori već 20-ak godina, a napokon smo došli u fazu da je projekt prošao svu moguću proceduru na europskoj razini. I ne samo to - Europska komisija je odlučila dati 357 milijuna eura nepovratnih sredstava za njegovu izgradnju. Ako će nešto ostati dugoročno upamćeno u ovome prvome financijskom okviru našeg članstva u EU, to će biti upravo Pelješki most i njegovo financiranje. Nema boljeg marketinga za naše članstvo u EU od izgradnje Pelješkog mosta!
Što se tiče Bosne i Hercegovine - što sam poručio još u srpnju 2017. na zajedničkoj sjednici Vlade RH i Vijeća ministara BiH u Sarajevu - nema nikakvog problema da Hrvatska kroz dijalog odgovori na sva moguća pitanja o neškodljivom prolasku. Pelješki most bit će visok 55 metara, a mostovi na Bosporu imaju 64 metra. Ako imate 55 metara za ulazak u Neum, a 64 za cijelo Crno more, onda vidite koliko je Hrvatska uvažavala BiH.
O VUČIĆEVU POSJETU
S predsjednikom Vučićem sam se sastao prvo u Parizu, a potom u Davosu. Ali, u međuvremenu su organizirali ovu izložbu u UN-u, u New Yorku, a i ministar vanjskih poslova Srbije, posve netočno i uz promašene kvalifikacije, direktno me je prozvao da nisam bio u Jasenovcu i osudio Holokaust. I zbog toga je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova moralo reagirati. Da je Dačić tako prozvao predsjednicu države, MVEP bi uputio notu istog sadržaja. To su normalni, uobičajeni potezi država koje vode računa o svom dignitetu i interesima. Želimo, dakako, voditi dijalog sa svim susjedima i moramo ga voditi u cilju rješavanja otvorenih pitanja. Nema nesuglasica oko posjeta. S Vučićem ćemo razgovarati o ratnoj odšteti, kao i o svim ostalim otvorenim pitanjima.
