Intervju Tomislava Đonlića za Slobodnu Dalmaciju.
©HRVOJE PRNJAK/Slobodna Dalmacija
Tomislav Đonlić (31) mlada je snaga HDZ-a, u kojega puno nade, kako doznajemo,polaže i vrh stranke...
Profesor je u jednoj solinskoj školi, doktorand povijesti. Inače, rođen je uSplitu, a sa suprugom i dvoje djece živi u Žrnovnici. Studij za profesorapovijesti završio je na Sveučilištu u Zagrebu, gdje pohađa i poslijediplomskidoktorski studij moderne i suvremene povijest. Znanstveno-istraživačko područjenjegova rada je iz crkvene povijesti splitsko-makarske nadbiskupije u prvojpolovini 20. stoljeća. Nego, vratimo se mi u stvarnost možda i budućegagradonačelnika drugog hrvatskoga grada.
Je li činjenica da ste široj javnosti još uvijek nedovoljno poznati vašaprednost ili mana?
− O tome tko će biti HDZ-ov kandidat, a time i sigurno izabrani gradonačelnikSplita, odlučit će nadležna stranačka tijela. Velika je čast to što se moje imeuopće spominje u kontekstu potencijalnih kandidata za gradonačelnika. A je liprednost ili mana – time se ne opterećujem.
Dio medija kritizira HDZ upravo zato što još nije izašao s imenimagradonačelničkih kandidata!?
− Danas je HDZ suviše ozbiljna stranka da bi podlegla pritisku i reketarenjuSDP-ovskih novinara da što prije imenujemo kandidate. Zašto im se žuri? Još jeviše od sedam mjeseci do izbora, a SDP-ovi kandidati već su posve potrošeni,poput Baldasara u Splitu, ili dobrano kompromitirani, poput Bernardića uZagrebu, pa ih je valjda zahvatila panika. SDP je prerano “kukuriknuo“,računali su da ćemo i mi odmah imenovati kandidate kako bi ih naručenimanketama i prozirnim agitpropovskim spinovima rušili. Ne pada nam pametnasjedati na taj njihov “sirenski zov” − HDZ će predstaviti kandidate kadaprocijeni da je za to najbolji trenutak.
Koga se najviše bojite, ili možda bolje: koga najviše respektirate kad je riječo dosad poznatim i potencijalnim protukandidatima?
− Respektiram sve protivnike, ali ne bojim se nikog. Nakon unutarstranačkihizbora stranka je na svim razinama, a pogotovo u Splitu, konsolidirana i jedinstvena.Citirat ću predsjednika Karamarka: kandidat koji nakon zajedničkih dogovora iusuglašavanja dobije potporu gradskog HDZ-a i cijelog vrha stranke sigurno ćebiti izabran za splitskoga gradonačelnika.
Kako biste ukratko ocijenili dosadašnji mandat i stil vladavine ŽeljkaKeruma, koji se baš i ne pojavljuje na svome radnome mjestu?
− Stil vladanja njegov je izbor i njegovo pravo − ostao je dosljedan sebi.Pritom treba priznati i poštovati činjenicu da je njegov stil Splićanima biopoznat i prije nego što je izabran za gradonačelnika. Njegov je mandatobilježen velikim planovima s kojima je došao na vlast. Na žalost, došla jekriza, osim ostalih splitskih firmi, i njegov je biznis počeo štekati, a on jepostajao sve nervozniji.
Očito je da se uglavnom bavio spašavanjem svojih firmi – s obzirom na brojzaposlenih, to i jest veliki problem − ali Split, pogotovo u ovoj situaciji,treba ne cijelog gradonačelnika, nego onoga koji će dati 150 posto od sebe.Trebamo gradonačelnika koji će znati upravljati svim procesima, od rješavanjaproblema škvera do komunalnih pitanja, koji zbog osobnih razmirica itvrdoglavosti neće dopuštati da Hajduk tone. Nakon pobjede HDZ-a, Split će ga idobiti.
Imate li viziju − kako pokrenuti Split? Ali ne mislim sad samo na lijepeželje, nego na neke konkretne poteze?
− Evo, jesu li samo lijepe želje ako kažem da je za početak potrebnopromijeniti način ponašanja, a i razmišljanja? Split će morati postati “gradprijatelj poduzetnika“, jedino ćemo tako prevladati krizu. Nezamislivo je da udrugom gradu po veličini u Hrvatskoj nema ozbiljne inicijative poduzetnika − anisu samo oni krivi za to. Je li se itko zapitao koliko bi Split trebao primatikruzera ako ih u Dubrovniku dnevno uplovi više od deset.. Puni zavisti gledamona Zagreb, a ne želimo priznati da tamo mogu ploviti samo sandoline po Jarunu,dok se kod nas grade i mogu uplovljavati najveći brodovi na svijetu.
Ako se jadranska orijentacija ne može implementirati u Splitu – onda ćeHrvatska prestati biti pomorska zemlja. Napominjem da je u razvoju svakeuspješne pomorske luke na svijetu vodeću ulogu imao grad u kojem se lukanalazi, pa će i kod nas glavnu riječ u tom razvoju imati gradska uprava. Nemože nam za sve biti opravdanje globalna kriza. Kako kažu ekonomisti, krizamože biti i šansa.
Gradska uprava mora biti u službi građana i poduzetnika i njihov servis, a nekočničar projekata. Smiješan je, recimo, Baldasarov program koji tvrdi kako jenaša budućnost, osim u turizmu i nekretninama, u pokušaju pokretanja nizamanjih pogona, proizvoditi ono što nam je potrebno za turizam!? To se zovenedostatak vizije... Naravno, treba odmah povesti računa i o tome da je istočnidio grada još uvijek urbanistički i u smislu komunalne infrastrukture odsječenod grada; treba urediti Žnjan, istočnu obalu, razriješiti pitanje SpaladiumArene…, ali pitanje svih pitanja jest oživljavanje ozbiljnog poduzetništva.
U Splitu se fenomen razočaranosti u neku vrstu partitokracije na državnojrazini snažno osjetio još 2005., kad je formirana poduzetnička Lista Velogmista, da bi na posljednjim izborima gradonačelnik postao tada nezavisni Kerum.Pribojavate li se da bi i ovaj put birači mogli potražiti rješenje u nekojnezavisnoj listi?
− Treba biti vrlo jasan: gubitak povjerenja u Sanaderov HDZ i nestabilnostpolitičkih opcija koje su dotad bile na vlasti u Splitu pogodovale su, međuostalim, Kerumovoj pobjedi. Svi se sjećamo − najprije bi se nekoliko mjesecinakon izbora “natezali“ oko formiranja vlasti, a zatim bi do kraja mandata −dok je Split nazadovao i propadao − bili zauzeti održavanjem na vlasti, kao dasu oni i njihove funkcije same sebi svrha. Više sreće nije bilo ni s ListomVelog mista.
Iz tog su iskustva Splićani izvukli dobru pouku, i siguran sam da ”eksperimentGrubišić“ neće proći ni približno onako kako mu navodne ankete predviđaju.Usuđujem se reći da je njegovo naglo i neprirodno uzdizanje jalov pokušaj da sezaustavi rast HDZ-a, kojemu se rejting znatno poboljšao nakon provedenihunutarstranačkih izbora. Splićani će ovaj put tražiti ozbiljnu i odgovornuopciju, a to će biti HDZ.
Bavljenje politikom općenito posljednjih godina nema najbolju percepciju ujavnosti, no vaš se “zoon politikon” probudio u dosta ranoj dobi. Ako se nevaram, bili ste član Hrvatskog bloka koji je nastao odlaskom dr. Ivića Pašalićaiz HDZ-a?
- Nije istina da su svi političari isti, da su svi korumpirani, kako toprezentiraju razni opsjenari... Inače, ponosan sam na svoje sudioništvo uosnivanju Hrvatskog bloka, to je bio odgovor na Sanaderov način vođenja HDZ-a,na detuđmanizaciju i ostale devijacije koje su kulminirale 2010. godine. Danasmoram priznati kako Sanader, unatoč svim čistkama, nije uspio pretvoritičlanstvo HDZ-a u amorfnu glasačku masu. Ljudi su se bili možda pasivizirali,ali nisu promijenili ideologiju, koju danas mogu slobodno izraziti.
Može li se govoriti o unutarstranačkim čistkama kadrova koji su do jučerbili privrženi Jadranki Kosor, ili pak Milanu Kujundžiću?
- Nikakvih čistki u stranci nema, nitko iz stranke nije isključen, za razlikuod “brisanja“ koja su se ranije provodila. Gospođa Jadranka Kosor, sudeći ponavijačkim člancima, sada je problem SDP-a, članovi HDZ-a nisu njom opterećeni.
Uostalom, naši županijski odbori u Šibeniku, Gospiću, Dubrovniku, Virovitici…nisu na unutarstranačkim izborima podržavali predsjednika Karamarka, a sadanormalno, nesmetano, dobro rade. Raspušteni su samo oni ogranci koji nisufunkcionirali, koji su izgubili potporu članstva. Da nismo uveli reda predlokalne izbore, vjerojatno bi nas ti isti medijski “dušebrižnici” napadali dasmo nesposobni.
HRVOJE PRNJAK
Bio i član Praljkoveobrane u Haagu
Bili ste, kao povjesničar, angažirani i kao članobrane generala Slobodana Praljka u Haagu?
- Kod nas je suradnja s Haaškim sudom uglavnom bila prebačena s pravnogkolosijeka u sferu politike... Pojam suradnje sa Sudom naše su vlasti shvaćaleultimativno kao suradnju s Tužiteljstvom, koje je samo jedna od strana upostupku... Hoće li Haaški sud ispuniti svoju misiju da donese mir - što jezapisano u Statutu suda - ovisi i o presudama.
Kako je i general Praljak istaknuo: mir je moguće postići samo ako se ostvaripravda, a pravdu je moguće postići samo na osnovu činjenica. Temeljem dosadizrečenih presuda, prevladava uvjerenje da su u toj medijsko-obavještajnoj,pravno-političkoj “zavrzlami“ činjenice ponajmanje bitne.
