Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković ocijenio je na početku današnje sjednice Vlade da je Dan sjećanja i u Vukovaru i u Škabrnji obilježen dostojanstveno, s primjerenim poštovanjem prema hrvatskim žrtvama, te je poručio da Vlada na najkvalitetniji način želi pomoći Vukovaru i ostalim gradovima i općinama koji su opustošeni u velikosrpskoj agresiji.
Posebni zakon o Gradu Heroju
Istaknuo je da su svi resori podnijeli izvješća o tome koliko pomažu Vukovaru, od Ministarstva regionalnog razvoja - s interventnim fondom od 140 milijuna kuna & fondom Grada Vukovara od oko 60 milijuna kuna - preko stambenog zbrinjavanja 488 obitelji, programa zapošljavanja i povratka Hrvatske vojske u Vukovar, do stalne potpore Ministarstva hrvatskih branitelja i decentraliziranih sredstava koje je zakonskim promjenama omogućila Vlada putem Ministarstva financija.
- Nema resora i aktivnosti Vlade koja se ne bavi Vukovarom, a i dovršavamo zakon o posebnim režimima potpore, koji bi trebao stvoriti preduvjete za dodatno privlačenje privatnih ulagača u Grad Heroj. I u pogledu pijeteta i u pogledu konkretne potpore, orijentirane prema budućnosti i novim radnim mjestima, Vlada je kontinuirano angažirana za Vukovar!
Nema oprosta za ratne zločine!
Naglasio je da je isti rezolutan i jasan stav Vlade i kada je riječ o procesuiranju ratnih zločina, koji ne zastarijevaju ni po Zakonu o oprostu, ni po hrvatskome kaznenom pravu, a ni po međunarodnim konvencijama.
Istaknuo je da se, osobito u MUP-u i DORH-u, intenziviraju sve radnje kako bi se nastavilo procesuirati odgovorne za ratne zločine na području Vukovara i Ovčare.
Nova stranica u odnosima s Kinom
Od gospodarskih tema, izdvojio je izravnu investiciju iz Kine, vrijednu 160 milijuna eura - izgradnju vjetroelektrane kod Senja.
- Ovaj će projekt znatno pridonijeti opskrbi električnom energijom iz obnovljivih izvora energije. Radi se o najvećem do sada izravnom ulaganju iz Kine, kompanije Norinco, kazao je predsjednik Plenković podsjetivši da se s predstavnicima te tvrtke susreo nedavno u Pekingu.
Izrazio je uvjerenje da će i druge aktivnosti vrlo konkretno pokazati koliko je unaprijeđena gospodarska suradnja s Kinom.
Razgovori o LNG-u & Uljaniku
Želju za jačanjem gospodarske suradnje, kazao je Plenković, izrazio je i emir Katara, koji je bio u posjetu Hrvatskoj početkom tjedna, i to u različitim aspektima od turizma i zdravstva do energetike i LNG-a.
Ranije ovoga tjedna predsjednik Plenković razgovarao je i s vlasnikom ukrajinske kompanije Smart Holding o njihovoj zainteresiranosti za ulaganje u Uljanik grupu. Dodao je da je potrebno detaljno dubinsko snimanje u kompaniji kako bi se bilo koji potencijalni strateški partner upustio u ovaj poduzetnički pothvat. No, naglasio je da postoji još zainteresiranih partnera.
- Ministarstvo gospodarstva angažirano je na rješavanju ovoga problema koji je više nego važan za Rijeku i za Pulu.
https://vlada.gov.hr/vijesti/predsjednik-vlade-andrej-plenkovic-primio-vadima-novinskog/24755
Interliber & Zlatna kuna
Osvrnuo se i na sajam knjiga Interliber koji se održao od 13. do 18. studenog na Zagrebačkom velesajmu, izrazivši zadovoljstvo s njegovom posjećenosti te ustvrdivši da je ta manifestacija sjajna prigoda za populariziranje kulture čitanja.
Govoreći o nagradi „Zlatna kuna“, koja je jučer dodijeljena najboljim poduzetnicima u različitim kategorijama, kazao je da je važno da Vlada stvori povoljan okvir za njihovo poslovanje i što bolje poslovne rezultate.
Ravnopravnost naroda - ključ za BiH
Od međunarodnih aktivnosti, predsjednik Plenković izdvojio je raspravu o općim izborima u Bosni i Hercegovini na Vijeću za vanjske poslove u Bruxellesu, gdje je potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić predstavila nepokolebljive hrvatske stavove.
- Nipošto nije dobro da jedan konstitutivni narod preglasavanjem bira drugom predstavnika u Predsjedništvu BiH. Ta je rasprava pokazala sve veći stupanj razumijevanja i podrške nekoliko zemalja stajalištu Hrvatske, kao susjedne i prijateljske države Bosni i Hercegovini, koja želi da se Daytonsko-pariški sporazum - njegov ustroj na konceptu jedna država, dva entiteta i tri ravnopravna konstitutivna naroda - provodi upravo onako kako je zamišljen.
Naglasio je da hrvatska Vlada neće odstupiti od ovoga stava i čvrsto će ga artikulirati na svim međunarodnim forumima, jer smatra da je to pravedno, pravično i dobro za funkcioniranje BiH i odnose između svih konstitutivnih naroda - koji jedino ako su ravnopravni mogu zajedno i skladno funkcionirati.
