Provođenje ovakvog programa restrukturiranja zahtijevalo bi dodatnu, preveliku financijsku izloženost naše države, a bilo bi i nedvojbeno golemo opterećenje za sve hrvatske građane - porezne obveznike. Vlada stoga ovakvo restrukturiranje ne može podržati, a ostajemo otvoreni traženju drukčijih rješenja za brodogradilišta u Puli i Rijeci - poručio je predsjednik Andrej Plenković otvarajući 149. sjednicu Vlade RH, na kojoj je, među ostalim, komentirao odluku agencije Standard & Poor's da poslije više od šest godina Hrvatskoj podigne kreditni rejting na investicijsku razinu.
Poticaj nastavku strukturnih reformi
- To je najbolja potvrda reformskih postignuća naše Vlade, svega što smo postigli na konsolidaciji javnih financija i gospodarskom rastu, ali i prevladavanju krize u Agrokoru.
http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/vracanje-kreditnog-rejtinga-na-investicijsku-razinu-poslije-vise-od-6-godina
Naglasio je da je S&P posebno pozitivno ocijenio poreznu i mirovinsku reformu.
- Njihova je analiza poticaj da nastavimo dosadašnjim smjerom. Ako se prisjetimo da je prije toga Hrvatska izašla iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i iz procedure prekomjernih makroekonomskih ravnoteža, onda je to dokaz da smo kao Vlada na dobrome putu!
10. obljetnica ulaska Hrvatske u NATO
Predsjednik Plenković najavio je da će se ovog vikenda, u povodu 10. obljetnice ulaska Hrvatske u Sjevernoatlantski savez, održati konferencija Stalnog odbora Parlamentarne skupštine NATO-a, podsjetivši da je nedavno posjetio sjedište NATO-a u Bruxellesu, gdje se sastao s glavnim tajnikom Jensom Stoltenbergom.
- Zahvaljujući Ministarstvu obrane te podršci Ministarstva vanjskih i europskih poslova deseta je obljetnica primjereno obilježena i u samom sjedištu NATO-a.
http://www.hdz.hr/vijest/eu/10-godina-nakon-ulaska-u-nato-hrvatska-je-sigurna-i-pouzdana-saveznica
KBC Rijeka - projekt od 750 milijuna kuna
Osvrnuo se i na posjet Rijeci prije nekoliko dana, gdje je obišao terminal na Brajdici i Klinički bolnički centar, istaknuvši da je izgradnja nove zgrade i novih odjela KBC-a jedan od velikih projekata jačanja našega zdravstvenog sustava.
- Ukupna investicija vrijedi 750 milijuna kuna. Uz potporu europskih financijskih institucija i naše garancije, modernizirani KBC, kojem gravitira skoro 500 tisuća ljudi iz tri županije, pružat će još kvalitetniju i dostupniju zdravstvenu uslugu.
Za ZG rotor 332 milijuna kuna
Izdvojio je i jučerašnje potpisivanje ugovora za projekt rekonstrukcije zagrebačkog rotora, ukupne vrijednosti gotovo 332 milijuna kuna. Od tog iznosa, čak 273 milijuna kuna ili 85 posto „pokriva“ se iz europskih fondova, dok preostalih 50 milijuna dolazi iz državnog proračuna putem Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
- To je samo još jedna potvrda koliko ova Vlada ulaže u razvoj Grada Zagreba, s kojim smo dosad potpisali ugovore za 47 EU projekata, vrijednih 2,3 milijarde kuna. Sjajan je to primjer dodane vrijednosti članstva Hrvatske u Europskoj uniji!
31,7 milijardi kuna za sanaciju brodogradilišta
Govoreći pak o brodogradnji, predsjednik Plenković napomenuo je da je od 1992. do 2017. ukupno utrošeno 31,7 milijardi kuna za sanaciju brodogradilišta ili državne potpore, od čega 13,3 milijarde kuna za sadašnju Uljanik grupu.
- Što svjedoči o velikoj solidarnosti hrvatskih građana prema brodograđevnoj industriji uopće, a osobito prema Puli i Rijeci.
Zbog Uprave otkazani ugovori
Naveo je da je ukupna izloženost države prema Uljanik grupi na dan 15. listopada 2018. iznosila 4,3 milijarde kuna, a budući da Grupa nije mogla servisirati obveze, otkazani su ugovori pa je na temelju protestiranih državnih jamstava do 11. ožujka ove godine iz državnog proračuna ukupno isplaćeno 3,1 milijardu kuna.
- Sve ove isplate izvršene su u koordinaciji s Državnim odvjetništvom, svi ti ugovori još jednom su pregledani i verificirani. Država, jednom kada izda ovakvu vrstu jamstava, nema opciju da svoju obvezu ne realizira.
Zahvaljujući Vladi isplaćivane plaće
Istaknuo je da je Vlada sagledavala krizu u Uljaniku sa svih aspekata - političkih, ekonomskih, financijskih, socijalnih, regionalnih i strukturnih, pri čemu je podsjetio da je prošle godine pokazala dobru volju prema radnicima i sindikatima u želji da se održi brodogradnja u Puli i Rijeci.
- Vlada je u siječnju prošle godine, uz prethodnu konzultaciju s Europskom komisijom, odobrila potporu za sanaciju brodogradilišta, tj. država je dala jamstvo za zajam (rescue-aid) u iznosu od 716 milijuna kuna. Ta potpora za sanaciju osigurala je plaće radnicima i 3. maja i Uljanika te omogućila završetak dva broda s kojih su skinuta državna jamstva. Trebala je stvoriti i pretpostavke za daljnje restrukturiranje.
I nove plaće opet zahvaljujući Vladi
Kazao je i da je prošle godine Uprava Uljanika - sa strateškim partnerom kojeg je sama odabrala - izradila neprihvatljivi plan i za Vladu RH i za Europsku komisiju. Nakon toga je Vlada, sa željom da se očuva brodogradnja u Rijeci i Puli, dala podršku novoj Upravi Uljanika u pronalasku novog strateškog partnera.
- Nakon već spominjanog jamstva uložili smo dodatne napore, osigurali plaće radnicima za srpanj i kolovoz putem Agencije za osiguranje radničkih tražbina, a i isplatili smo i tri minimalne plaće za rujan, listopad i studeni.
Upitna održivost predloženog koncepta
Pri kraju uvodnog obraćanja, rekao je da su prošlog tjedna javnosti predstavljeni troškovi restrukturiranja koji bi išli na teret poreznih obveznika. Prema ponudi strateškog partnera, ukupni troškovi u maksimalističkoj varijanti iznosili bi 10,8 milijardi kuna, a u minimalnoj oko 7,5 milijardi.
- Provođenje ovakvog programa restrukturiranja zahtijevalo bi dodatnu, preveliku financijsku izloženost naše države, a bilo bi i nedvojbeno golemo opterećenje za sve hrvatske građane - porezne obveznike. To nas upućuje na zaključak da je održivost predloženog koncepta upitna, slijedom čega Vlada ovakvo restrukturiranje ne može podržati. Ostajemo otvoreni traženju drukčijih rješenja za brodogradilišta u Puli i Rijeci - zaključio je predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković.
