Naša eurozastupnica (i predsjednica HDZ-ova Odbora za regionalni razvitak i EU fondove) Ivana Maletić za Hrvatski radio komentirala je Vladino nepoštivanje procedure prekomjernog deficita, njene netočne projekcije prihodovne strane proračuna - što produbljuje nepovjerenje Europske komisije - te, posljedično, potencijalno udaljavanje RH od monetarne unije i Schengenskog sporazuma.
U nastavku prenosimo ključne naglaske iz izjave HDZ-ove financijske ekspertice te, vrijedi istaknuti, članice Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta:
Nepovjerenje Bruxellesa zbog nerealnih podataka!
Europska komisija - nakon što je u travnju zaprimila podatke o zadnjem rebalansu i mjerama koje Vlada RH namjerava poduzeti u 2014. i 2015. godini - ustvrdila je da na papiru izgleda da smo za 2014. zadovoljili zadane ciljeve. Te nam je sukladno tome ukazala povjerenje. Sada je već sasvim jasno, međutim, da ono što stoji na papiru nema nikakve veze sa stvarnošću - i to zbog mnogih skrivenih rashoda i nerealnih procjena prihoda.
HDZ-ovi zastupnici i u Saboru i u EP-u od samog su početka upozoravali na taj problem - da je štetno predavati Komisiji podatke koji nisu realni. Jer će to ponovno poljuljati odnos povjerenja između RH i EK, poljuljanog i prije u više navrata. I dogodilo se ono što se moralo dogoditi: EK je već upozorila Vladu da, prvo, mora popraviti projekcije prihodovne strane; drugo, da ne upravlja dobro rashodima, tj. da su joj troškovi potpuno izmakli kontroli.
Upitan ulazak u eurozonu i Schengen?
EK od Hrvatske očekuje da ispuni zadane ciljeve. Pritom Vladi ne daje izravne naputke u smislu da mora sniziti mirovine i plaće, ili ugasiti pojedine službe i na taj način smanjiti državni aparat, ali će zasigurno za 2015. tražiti još veću i još jaču fiskalnu konsolidaciju jer će se morati nadoknaditi ovaj gubitak iz 2014. U trenutačnim uvjetima - s vladom koja nije provela nijednu strukturnu reformu, kojoj su rashodi izvan kontrole, koja je rastjerala investitore i uništila gospodarstvo, koja nema nikakvu ideju što napraviti - to će biti gotovo nemoguće ostvariti!
Ako vlada ne poštuje ono što je pretpostavka gospodarskog rasta i razvoja - a što bi trebalo biti prvenstveno naš interes, a ne samo EK - stvara se odnos nepovjerenja i automatski je puno teže ostvariti bilo koji daljnji cilj koji nam EU zadaje - bilo da je riječ o ulasku u monetarnu uniju, bilo o ostvarenju Schengenskog sporazuma.
Blokada korištenja EU fondova?
Među sankcijama zbog nepoštivanja procedure prekomjernog deficita jasno je propisana mogućnost da država članica ostane bez sredstva koja su joj namijenjena iz europskih fondova. O tim je mjerama raspravljano više puta u Europskom parlamentu, ali dosad samo kao mogućnost kažnjavanja vlada koje loše obavljaju svoj posao te ne rade u korist građana. Nadamo se da će i za nas te sankcije ostati samo mogućnost, a ne postati stvarnost. Jer, Hrvatska bi definitivno mogla probiti čak 5,5 posto BDP-a deficita, što je daleko od onoga dogovorenog s Bruxellesom - 4,6 posto.