Uvrštenjem našeg paragrafa 14 u rezoluciju prvi je put u dokumentu jedne institucije EU internacionalizirano pitanje hibridnog zakona kojim je Srbija bez presedana proširila jurisdikciju na sve države bivše SFRJ! * Srpska se diplomacija maksimalno angažirala u Bruxellesu s ciljem da naš amandman ne prođe! * U lobiranju nismo imali nikakvu potporu Vlade RH, no to me i ne čudi jer se kao zastupnici s Milanovićem i Vesnom Pusić još nismo susreli na zajedničkom sastanku! * Dačićeva izjava u Zagrebu da je Beograd spreman preispitati sporni zakon najbolja je potvrda HDZ-ova uspjeha! * Ne želimo da se zbog ovakvog zakona sutra ponovi slučaj Veljka Marića! - istaknuo je, među inim, naš eurozastupnik Andrej Plenković u intervjuu u današnjem Večernjem listu. Razgovor prenosimo u cijelosti, zajedno s uvodom novinara Davora Ivankovića:

Strasbourg, Zagreb, Armenija, pa Ukrajina, putni je plan Andreja Plenkovića, HDZ-ova europarlamentarca i prvog našeg zastupnika na visokoj dužnosti - potpredsjednika Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta. Ovih dana naši su europarlamentarci ocijenjeni kao najaktivniji, a Plenković, ustvari, još nije dobro uspio pogledati ni svog tromjesečnog sina Marija, jer ima obveze i u Odboru za proračun i u Odboru za obranu i sigurnost EP-a. Svratio je u Zagreb nakon borbe u EP-u oko izvještaja o napretku Srbije. 

Malo sam zbunjen - HDZ govori o svom velikom uspjehu jer je prihvaćen amandman o Srbiji, a istodobno čitam da je pokušaj naših europarlamentaraca da blokiraju Srbiju zapravo - neslavno propao? 

Uz potporu 347 zastupnika - ostvarili smo vrlo značajan politički uspjeh uvrštenjem našeg (EPP/HDZ/HSS) paragrafa 14 u rezoluciju kojim se „poziva Srbiju da u duhu pomirenja i dobrosusjedskih odnosa u suradnji sa susjedima i Komisijom razmotri svoj Zakon o organizaciji i nadležnosti državnih organa u postupku za ratne zločine“. Ovo je prvi put da je u dokumentu jedne institucije EU internacionalizirano pitanje spornog i hibridnog zakona kojim je Srbija bez presedana proširila svoju jurisdikciju na sve države nastale raspadom SFRJ. Samo zlonamjerni i neupućeni mogu komentirati drukčije, a pogotovo neosnovano insinuirati pokušaj blokade Srbije. Proteklih tjedana obavio sam desetke razgovora sa zastupnicima iz svih političkih skupina i najodgovornijim ljudima u Europskoj komisiji. Istodobno, srpska se diplomacija maksimalno angažirala u Bruxellesu prema zastupnicima, a i u glavnim gradovima EU, s ciljem da amandman ne prođe. Ministrica za europske integracije Joksimović provela je dva dana u Strasbourgu aktivno lobirajući upravo vezano uz to pitanje. 

Tvrdi se da je taj amandman tako blag da ga Srbija uopće ne treba poštovati, niti ukinuti zakon o univerzalnoj jurisdikciji? 

Rezolucije EP služe zato da bi se državama upućivali politički signali što je pozitivno, a što treba ispraviti u procesu približavanja EU. Formulacija je pažljivo sročena. Postigli smo sljedeće: prvo - markirali smo problem zakona o regionalnoj jurisdikciji; drugo - u okviru pristupanja u EU stavili smo ga u kontekst dobrosusjedstva i pomirbe; treće - pozvali smo Srbiju da u procesu razmatranja zakona surađuje sa susjednim državama, što, naravno, uključuje i Hrvatsku; četvrto - otvorili smo manevarski prostor Komisiji da političkim djelovanjem prema Srbiji pomogne u pronalaženju rješenja; i peto - rezolucija daje hrvatskoj vladi i diplomaciji puno snažniju poziciju u razgovorima sa Srbijom, ali i prema državama članicama EU koje i odlučuju o dinamici pristupnih pregovora. Najbolja potvrda važnosti našeg amandmana je izjava ministra Dačića u Zagrebu da je Beograd spreman preispitati svoj zakon. 

Namjeravate li blokirati odnosno odugovlačiti put Srbije u EU, kao što je to nama činila Slovenija? 

Ne. To nije naša namjera. Pregovori o pristupanju su proces u sklopu kojeg Srbija treba dovesti svoj pravni sustav na razinu standarda EU. Ovim zakonom Srbija, kao zemlja kandidat, šalje i poruku nepovjerenja u pravne sustave članica EU, Hrvatske i Slovenije. Ponavljam, nedopustivo je da Srbija više od 20 godina nakon agresije pretendira na to da bude regionalni policajac, tužitelj i sudac. Ne želimo da se zbog pojedinih odredbi ovakvog zakona, kojim Srbija ne uspostavlja univerzalnu, već u suvremenom međunarodnom i kaznenom pravu nepoznatu kategoriju regionalne jurisdikcije, sutra ponovi slučaj Veljka Marića. Stoga treba inzistirati na njegovu transferu u Hrvatsku, na izmjeni srpskog zakona te na potpisivanju bilateralnog sporazuma o suradnji u ovim pitanjima. 

Predsjednik ste i izaslanstva EP-a za parlamentarnu suradnju između EU i Ukrajine. Kolike sličnosti vidite s našim devedesetima. Može li RH zbog svog iskustva u tome odigrati ulogu?

Ukrajina je žrtva agresije i smatram da EU treba poduprijeti provedbu dogovora iz Minska, koji će uz primirje postupno omogućiti Ukrajini da mirno reintegrira privremeno okupirana područja u svoj ustavnopravni poredak. EU treba nastaviti s politikom restriktivnih mjera spram Rusije. Kao predsjednik delegacije za Ukrajinu, u brojnim prigodama isticao sam primjer hrvatskog Podunavlja kao koristan model međunarodno potpomognute reintegracije koji bi mogao biti ilustrativan i za situaciju u Donbasu. Hrvatska, uz izražavanje solidarnosti s prijateljskom Ukrajinom, ima mogućnost da bude aktivnija u pružanju vlastitih prokušanih savjeta o decentralizaciji, zaštiti manjina, zastupljenosti u tijelima vlasti, amnestiji, konvalidaciji i pomirbi. Već sam uvrstio te ideje u zajedničke dokumente i na tome ću i dalje raditi. 

Kako gledate na vanjsku politiku RH, uopće kako nas doživljavaju vaši kolege u središtu EU? 

Tretiraju nas s respektom i uvažavanjem jer razumijemo europski kontekst i znamo učinkovito promicati hrvatske prioritete, ali i raditi u općem interesu EU. Nisam zadovoljan intenzitetom razmjene informacija između Vlade i zastupnika u EP-u. Ni proteklih tjedana s političke razine hrvatske diplomacije nismo imali potporu u lobiranju, no to me i ne čudi jer se kao hrvatski zastupnici s premijerom Milanovićem i ministricom Vesnom Pusić još nismo susreli na zajedničkom sastanku.

HDZ ĆE POBIJEDITI NA DOBROBIT ZAGREBA!

Jeste li čuli da vas se sve češće spominje kao potencijalnog HDZ-ova kandidata za gradonačelnika Zagreba? 

Neutemeljene špekulacije. Kad god mi obveze dopuste sudjelujem u radu Gradskog odbora i svog Područnog odbora Črnomerec gdje je HDZ na vlasti u Vijeću gradske četvrti. Siguran sam da će HDZ imati najboljeg kandidata koji će pobijediti na dobrobit Zagrepčanki i Zagrepčana. 

Uskoro će parlamentarni izbori u RH. Što je vama prioritet - nastavak uspješne EU karijere ili povratak u izvršnu vlast u domovini?

Želim pridonijeti pobjedi HDZ-a i partnera na parlamentarnim izborima. Tko će biti u izvršnoj vlasti stvar je odluke vodstva stranke i naših partnera. Prioritet mi je učinkovito obavljati dužnosti zastupnika u Europskom parlamentu, provoditi izborni program i profilirati se u EU kao potpredsjednik Odbora za vanjske poslove.