Hrvatska ne može dopustiti ponavljanje slučaja Veljka Marića - intenzivno se konzultiramo s nizom pravnih stručnjaka kako bismo osnažili našu argumentaciju i informirali EK! * Amandmanom na problematični srbijanski Zakon u Rezoluciji EP-a otvorili smo politički prostor Vladi da riješi problem u dijalogu sa Srbijom! * Znanja Hrvatske o procesu postkonfliktne uspostave povjerenja, pomirbe, decentralizacije, zastupljenosti manjina itekako mogu pomoći Ukrajini! * Sugeriram da se oformi tim hrvatskih stručnjaka koji bi, zajedno s ekspertima EK i drugih članica, pomogao ukrajinskim kolegama! * U povodu 300. obljetnice Alke ugostit ću u Bruxellesu 50-ak članova Viteškog društva i proizvođače sinjskih pršuta! - istaknuo je, među inim, naš eurozastupnik Andrej Plenković u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju. Prenosimo cijeli intervju, zajedno s uvodom novinara Hrvoja Prnjaka:
U Europski parlament ušao je još kao 23-godišnjak, doduše, tada kao stažist u Europskoj pučkoj stranci (EPP). Danas je ovaj 45-godišnji magistar prava eurozastupnik u svom drugom mandatu. Dakako, riječ je o HDZ-ovcu Andreju Plenkoviću, inače potpredsjedniku Odbora za vanjske poslove Europarlamenta, ujedno i prvom čovjeku Odbora za parlamentarnu suradnju između EU-a i Ukrajine. Njegov angažman rezultirao je i priznanjem ukrajinskih dopisnika iz Bruxellesa, koji su ga proglasili jednim od četvero najboljih prijatelja Ukrajine u sjedištu EU-a (ostali su čelnik Europskog vijeća Donald Tusk, „zelena“ Njemica Rebecca Harms i poljski pučanin Jacek Saryusz-Wolski).
Kazali ste da će rat u Ukrajini biti gotov kada Moskva tako odluči. Kako u tom kontekstu ocjenjujete primjenu sporazuma iz Minska?
Separatisti na istoku Ukrajine bez potpore Moskve, koja je kršeći međunarodno pravo anektirala Krim, ne bi mogli voditi vojne operacije proteklih godinu dana. Sporazum iz Minska donio je primirje te je smanjio intenzitet sukoba. Ukrajinska vlada zahtijeva da se, uz Specijalnu promatračku misiju OESS-a, rasporedi i mirovna misija pod okriljem UN-a ili EU-a, o čemu za sada nema odluka. Ključno je da se, uz povlačenje teškog naoružanja te kontrolu ukrajinsko-ruske granice od strane Ukrajine i OESS-a, pokrene - u okviru ustavnih reformi - i proces decentralizacije, za što je preduvjet održavanje slobodnih izbora u oblastima Donjecka i Luganska. Za daljnju dinamiku odnosa EU-a i Ukrajine iznimno je važan 17. sastanak na vrhu koji će se održati 27. travnja u Kijevu.
Kako Hrvatska može pomoći Ukrajini svojim iskustvima iz reintegriranja okupiranih područja?
Kontinuirano ističem da Hrvatska može učinkovito pomoći Ukrajini u dva ključna prioriteta. Prvi je prenošenje iskustava uspješnog modela mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja 1998., uz potporu UNTAES-a, koji je imao precizan mandat i snažno vodstvo generala Kleina. Znanja Hrvatske o procesu postkonfliktne uspostave povjerenja, pomirbe, decentralizacije, zastupljenosti manjina, konvalidacije dokumenata, amnestije - osim za ratne zločine - zatim povrata imovine te zbrinjavanja i povratka prognanika i izbjeglica, jedinstvena su. Ta ekspertiza je naš vanjskopolitički izvozni proizvod, koji može pridonijeti naporima međunarodne zajednice usmjerenim na mirnu reintegraciju Donbasa.
Ima li već nekih konkretnih kontakata u tom pogledu?
Već se odvijaju određene konzultacije u Kijevu i Zagrebu na razini stručnjaka i diplomacije. U kasnijoj fazi bit će korisna i pomoć u razminiranju. Drugi aspekt moguće pomoći odnosi se na iskustvo Hrvatske iz pristupnog procesa u EU. Stoga sugeriram da se oformi tim hrvatskih stručnjaka koji bi, zajedno s ekspertima Komisije i drugih članica, pomogao ukrajinskim kolegama.
Internacionalizirali ste pitanje širenja jurisdikcije srpskog pravosuđa na Hrvatsku. Europarlament je pozvao Srbiju da „u suradnji sa susjedima“ razmotri sporni zakon?
Vidjeli ste da je, odmah nakon usvajanja Rezolucije, ministar Ivica Dačić naznačio da je moguća izmjena Zakona. Tema je sad na stolu i predmet je dijaloga Komisije i Srbije. Tim zakonom, bez presedana, Srbija krši suverenitet Hrvatske i stvara pravnu nesigurnost za naše državljane, a šalje i poruku nepovjerenja prema pravnom sustavu dviju članica EU-a.
Što ako se Srbija ogluši?
Hrvatska ne može dopustiti ponavljanje slučaja Veljka Marića. Stoga se intenzivno konzultiramo s nizom pravnih stručnjaka kako bismo dodatno osnažili našu argumentaciju i informirali EK i povjerenika Johannesa Hahna.
Čini se da vaš angažman nije popraćen i aktivnostima naše diplomacije, zbog čega bi netko mogao i povjerovati u tvrdnje slovenske zastupnice Tanje Fajon da ste vi iz EPP grupe „zlorabili Europarlament za raščišćavanje bilateralnih odnosa sa Srbijom“?
Točno je da u zahtjevnim pregovorima oko Rezolucije nismo imali odgovarajuću potporu naše diplomacije, za razliku od srbijanske koja je bila iznimno angažirana. No, mi ćemo se i dalje odgovorno zauzimati za hrvatske interese. Referencijom na problematični Zakon u Rezoluciji otvorili smo politički prostor Vladi da u suradnji s drugim državama i Komisijom riješi problem u dijalogu sa Srbijom. Hrvatskoj je u interesu da se sve susjedne države pridruže EU-u, pa su deplasirane i promašene teze o zlorabljenju Parlamenta.
Ovo je ipak nešto više od inaćenja sa susjedima, kako to sugerira Fajon?
Ovo je načelno pitanje vrijednosti i prava, a ne bilateralno pitanje. Naime, Srbija više od 20 godina nakon agresije na Sloveniju, Hrvatsku i BiH, a pogotovo nakon presude Međunarodnog suda u povodu tužbe Hrvatske za genocid, ne može pretendirati da bude regionalni policajac, tužitelj i sudac. A pritom vlasti nisu bile u stanju reagirati na Šešeljev vandalizam.
Čujem da planirate kolege iz Europarlamenta upoznati s Alkom i alkarima?
Točno, u povodu 300. obljetnice Alke ugostit ću u Bruxellesu pedesetak članova Viteškog alkarskog društva Sinj te ćemo zajednički organizirati izložbu o Sinjskoj alci u Europskom parlamentu 5. svibnja. Veseli me da će u sklopu Europskog tjedna u Bruxelles doći i klapa Sinj te proizvođači sinjskih pršuta. Uz alkare, oni će u središtu EU-a predstaviti Sinj i Dalmaciju te dočarati ozračje Alke europskim zastupnicima.