Sadržajem Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016-2018 možemo biti jedino i isključivo konsternirani! Vlada RH projicira gospodarski rast od 1 posto u 2016. godini, 1,2 u 2017. i 1,5 u 2018. godini. Uz takav srednjoročni "rast" Hrvatska će se i dalje udaljavati od ekonomske Europe, a neće se zaustaviti pad kreditnog rejtinga te porast javnog duga! Donošenje Proračuna za 2016. treba prepustiti novoj hrvatskoj Vladi! - naglasio je, precizno i argumentirano, predsjednik HDZ-ova Odbora za financije dr. sc. Tomislav Ćorić na konferenciji za mnogobrojne medije održanoj u Središnjici naše stranke.
Ćorićevo izlaganje možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:
Metodologija po mjeri SDP-a!
Donošenje Proračuna za 2016. godinu treba prepustiti novoj hrvatskoj vladi! Temeljem kojih su analitičkih i metodoloških podloga uopće napravljene Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016- 2018? Naime, u Smjernicama se predviđa rast udjela javnog duga u BDP-u do 92,5 posto u 2017. te njegov "pad" na 92,4 u 2018. godini. Nasuprot tome, proljetna prognoza Europske komisije ukazuje da će naš javni dug već 2016. dostići 93,9 posto BDP-a. Također, Smjernice predviđaju da će u 2016. deficit biti 3,9 posto BDP-a, dok EK predviđa - 5,7 posto!
Postavlja se pitanje je li u kreiranju ovih Smjernica ponovo korištena neka posebna metodologija ili ćemo se napokon orijentirati na europsku praksu i raditi kredibilno - kako bi to uvijek trebalo i biti!
Sadržajem Smjernica možemo biti jedino i isključivo konsternirani. Evidentno je da Milanovićeva vlada sve nade za postizanje pozitivnog ekonomskog rasta temelji na izvoznoj komponenti - dakle, na oporavku tržišta Europske unije. Projekcije domaćih komponenti agregatne potražnje su poražavajuće: očekivani doprinos osobne potrošnje, državne potrošnje i investicija gospodarskom rastu je minimalan. Postavlja se pitanje - da li rast našeg gospodarstva kreiramo mi ili ga kreira netko drugi?
Ovisnost o uvozu
U samom tekstu Smjernica navedeno je da „utemeljenost rasta na izvoznoj komponenti prate izraženi rizici“. Što ako se ti rizici ostvare? Što ako rast izvoznih tržišta podbaci? To bi nužno značilo da će izostati bilo kakav gospodarski rast u Hrvatskoj.
Također u dokumentu stoji: „Znatan negativan doprinos rastu kroz čitavo promatrano razdoblje dolazit će od uvoza roba i usluga, kao rezultat ubrzanja gospodarskog rasta uz uvećani stupanj uvozne ovisnosti u odnosu na predkrizno razdoblje.“ Dakle, priznaje se i kao gotova stvar doživljava činjenica da je Hrvatska zadnjih godina doživjela znatno povećanje uvozne ovisnosti. A što je Vlada učinila da smanji tu ovisnost - da se afirmiraju domaći kapaciteti u proizvodnji koji bi supstituirali robu iz uvoza? Primjerice u prehrambenoj i poljoprivrednoj proizvodnji. Ništa!
"Rast" - prava propast!
Vlada projicira gospodarski rast od 1 posto u 2016., 1,2 posto u 2017. i 1,5 posto BDP-a u 2018. godini. Ove godine projicirana je stopa rasta od 0,4 posto BDP-a. Na razini prosjeka EU već ove godine očekuje se rast od 1,8 posto BDP-a, dok se u 2017. očekuje rast od 2,1 posto. Uz ovakav srednjoročni rast Republika Hrvatska ne može zaustaviti daljnje udaljavanje od ekonomske Europe, divergenciju, pad kreditnog rejtinga te porast javnog duga u RH. Uz ovakav rast ne može se ostvariti ni projekcija Vlade iskazana u Smjernicama - da bi 2018. nezaposlenost u Hrvatskoj trebala iznositi 14,3 posto u odnosu na 17,1 posto u 2015. godini. Takva se razina nezaposlenosti ne može postići uz ovakav rast! Osim u slučaju da i dalje taktika smanjenja broja nezaposlenih počiva na iseljavanju mladih i na brisanju iz evidencije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - što je slučaj zadnjih nekoliko godina.
Šlampavost i aljkavost
Ovakvi dokumenti trebali bi poslužiti kao svojevrsni pokazatelj kredibiliteta - zbog toga njihovom kreiranju treba pristupiti krajnje ozbiljno. Neozbiljno je u dokumentu poput Smjernica ekonomske i fiskalne politike u više navrata nailaziti na identične dijelove teksta, jednostavno "kopipejstane" - to pokazuje da ne znaju ili da ih nije briga! Imajmo na umu činjenicu da se kredibilitet brzo i lako gubi, a teško i dugo postiže.
Izgubljene godine
Ključni makroekonomski pokazatelji u Republici Hrvatskoj od 2012. do 2015. ukazuju na činjenicu da to razdoblje predstavlja ekonomski izgubljene godine! Doživjeli smo eksploziju javnog duga, rekordne deficite - najveće u Europi, rekordnu nezaposlenost - posebno mladih, konstantno smanjenje kreditnog rejtinga i gubitak kredibiliteta u očima stranih investitora. U takvim okolnostima daljnja provedba istovjetne ekonomske politike - neambiciozne, bezidejne, besmislene - vodila bi daljnjem srozavanju naših pokazatelja i udaljavanju od Europe. I Rumunjska i Bugarska, koje su u ovom trenutku iza Hrvatske, pretekle bi nas!
