Eurozastupnica Ivana Maletić objavila je novi broj newslettera - mjesečnika I'M - koji izdaje s ciljem informiranja javnosti o događajima vezanima za EU i Hrvatsku. U novom briju detaljno je analizirana (ne)iskorištenost sredstava iz EU fondova.
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-tone-dok-dr...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-tone-dok-dr...
http://hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-rezultat-rada-ove-vlade-...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-i-dalje-dal...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-porazavajuci-rezulta...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-uspjesnim-koristenje...
Uvodna riječ
Uvodnu riječ napisala je naša eurozastupnica - upozorila je na lošu iskorištenost EU fondova. Jer - dodijeljena sredstva nekoliko su puta veća od ugovorenih, a situacija bi trebala biti obrnuta. Stoga je za bolju iskorištenost potrebno educirati sve korisnike: od građana koji žele pokrenuti posao i prijaviti projekte, neprofitnih organizacija, obrazovnih ustanova do poduzetnika i lokalnih jedinica. U svibnju će pak - vezano uz mjere ekonomske politike - EK ponovno odlučivati o korektivnim mjerama za Hrvatsku.
Potpuni neuspjeh Milanovićeve vlade
U članku „Korištenje EU fondova u Republici Hrvatskoj (stanje (31. 12. 2015.)“ eurozastupnica Maletić istaknula je da je manje of godinu dana preostalo za spašavanje sredstava iz razdoblja 2007. - 2013.
- Razina ugovaranja EU sredstava u potpunom je nesrazmjeru s raspoloživim sredstvima i dodatno pokazuje da će značajan dio sredstava ostati neiskorišten i morat će biti vraćen u EU blagajnu. Tako je u 2012. ugovoreno 157,4 milijuna eura projekata od kojih je većina samo čekala potpis i bila završena u ranijim godinama. Slično se dogodilo i u 2013. kada je ugovoreno 149,3 milijuna eura projekata, a planovi za tu godinu iz vremena pregovaranja bili su minimalno ugovaranje od 450 milijuna eura.
Hrvatska u postupku makroekonomskih neravnoteža
U članku „Aktualna gospodarska politika u Hrvatskoj i izazovi koji proizlaze iz analize makroekonomskih neravnoteža“ dr. sc. Davor Galinec u središte pažnje je stavio postupak Detaljnog preispitivanja nad Hrvatskom - jer je EK utvrdila da postoje prekomjerne ekonomske neravnoteže. To je, naime, utvrđeno temeljem nalaza objavljenih u Izvješću o mehanizmu usporavanja - krajem studenog 2015.
Kineska devizna politika
U članku „Kineski renminbi - sve važniji globalni igrač“, predsjednik HDZ-ova Odbora za financije dr. sc. Tomislav Ćorić objasnio je detaljno odluku Izvršnog odbora Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) da se kineski renminbi (RMB), kao peta valuta, uključi u košaricu valuta koje čine specijalna prava vučenja (SPV).
- Uključenje RMB u košaricu valuta SPV-a posljednica je značajnije fleksibilnosti kineske devizne politike s ciljem povećanja mobilnosti kapitala. (…) Iznenadno napuštanje fiksiranje tečaja RMB za USD u kolovozu (2015., op. a.) napravilo je značajan šok na svjetskim financijskim tržištima, nakon čega je RMB u sljedećih 6 mjeseci deprecirao preko 6 posto prema USD.
Korak prema financijskoj uniji
„Uspostava unije tržišta kapitala - Plan za dublju integraciju tržišta kapitala u Europskoj uniji“ naziv je članka napisanog u koautorstvu Darije Jurice Vuković i Ivana Dvornika. Sloboda kretanja kapitala je, naime, jedna od četiri temeljne slobode na kojima počiva EU. Uz dovršetak bankovne unije, uspostava unije tržišta kapitala predstavlja ključni korak prema istinskoj financijskoj uniji, kao jednoj od četiri unije na kojima počiva plan za dovršetak Ekonomske i monetarne unije.
Mogućnosti razvoja: Jadransko - jonska regija
Novi broj mjesečnika donosi i članak „“Strategija Europske unije za Jadransko - jonsku regiju (EUSAIR) - napisan u koautorstvu eurozastupnice Maletić i Pave Pocrnje. Jadransko-jonska makroregija funkcionalno je područje koje je definirano Jadranskim i Jonskim morskim zaljevima, a obuhvaća i značajan kopneni dio. Time, dakle, čini povezani sistem morskog, obalnog i kopnenog područja.
- Lokacija i povezanost iznimna su prednost ove makroregije. Jadransko - jonski zaljev prirodan je put koji prodire duboko u Europu te na taj način omogućuje najjeftiniju i najkraću rutu u povezivanju Dalekog istoka i Europe. Ovime se povećava i potencijal razvoja kopnenog prometa makroregije te konkurentnost ekonomije zaleđa.
Vijesti iz EP-a
U novom broju mjesečnika još možete pročitati pregled aktivnosti Ureda zastupnice Ivane Maletić i presjek vijesti iz Europskog parlamenta. Ovaj je broj iznimno informativan, sadržajan, pregledan te lijepo grafički oblikovan.
Mjesečnik I'M u cijelosti možete pročitati na linku:
