Predsjednik HDZ-a i Vlade RH mr. sc. Andrej Plenković u Hrvatskom saboru je podnio izvješće o sastanku Europskog vijeća održanog u Bruxellesu 20. i 21. listopada.
http://www.hdz.hr/vijest/eu/premijer-plenkovic-prvi-put-na-europskom-vijecu-u-bruxellesu
Izlaganje predsjednika Plenkovića možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:
Praksa redovitog izvješćivanja
Kada sam predstavio Program Vlade RH, naglasio sam da će se Vlada angažiranije usmjeriti na djelovanje i politike u okviru našeg članstva u Europskoj uniji. Takva obveza Vlade RH proizlazi iz ranijih odluka Hrvatskog sabora kojim se članstvo u EU definira kao strateški nacionalni cilj, ali i iz jasno izražene volje većine hrvatskih birača na referendumu održanom u siječnju 2012. godine. Stoga, smatram da proces donošenja odluka - uključujući i europsku razinu - treba biti što više transparentan i uključivati sve institucije i aktere, osobito hrvatsku javnost. U tom kontekstu želim polučiti snažan interes političkih stranaka da o tome izražavaju svoje stavove. Upravo s tim ciljem - i radi produbljivanja dijaloga između Vlade RH i Hrvatskog sabora - želim započeti s praksom redovitog izvješćivanja o raspravama i zaključcima sastanaka Europskog vijeća.
Europska granična i obalna straža
Slovačko je predsjedništvo Europskog vijeća kao prioritet za predstojeće razdoblje naglasilo operacionalizaciju granične i obalne straže koja je formalno uspostavljena prije mjesec dana i čiji bi kapacitet svoju puninu trebao dosegnuti do kraja godine. Važno je napomenuti da se u okviru europske granične i obalne straže jamči istovjetan tretman i država članica koje su već u okviru Schengenskog sustava i onih koje su izvan tog sustava. To je osobito važno za Hrvatsku koja se priprema ispuniti kriterije za uključivanje u Schengenski sustav. Zato mi je posebno zadovoljstvo reći da će u djelovanju europske granične i obalne straže sudjelovati naši pripadnici, osobito MUP-a.
Migracijski pritisak na „sredozemnoj“ ruti
Glavni dio rasprave Europskog vijeća odnosio se na trenutni snažan migracijski pritisak koji je i dalje prisutan na „sredozemnoj“ ruti te su glavninu dijaloga vodile izravno pogođene zemlje, prije svega Italija i ostale sredozemne države. Bitan je aspekt sigurnosna dimenzija. U tom je kontekstu nužan sustav provjera na vanjskim granicama EU. Kada je riječ o Hrvatskoj, kontinuirano dajemo doprinos operacijama Frontexa.
Zajednička politika vraćanja nezakonitih migranata
Usuglasili smo da je sprječavanje nezakonitih migracija i vraćanje nezakonitih migranata ključno za uspostavu sigurnosti u EU. Nužna je zajednička politika vraćanja na razini cijele EU. Rasprava se vodila i oko razumijevanja koncepta europske solidarnosti. To je izuzetno važno pitanje. Dok je većina čelnika država članica na tragu stvarne solidarnosti o provedbi odluka o premještaju i preseljenju, kao i u provedbi svih dijelova sadržaja izjave između EU i Turske, određene države i dalje zagovaraju pristup na temeljima tzv. fleksibilne solidarnosti. One smatraju da EU članice najbolje mogu pridonijeti rješavanju izbjegličko-migracijske krize na dobrovoljnoj osnovi i na temelju vlastitih kapaciteta.
Trgovinska politika i sporazumi
Održali smo, također, raspravu o trgovinskoj politici i njenom utjecaju na gospodarski rast i zaposlenost. Naglašen je problem sve veće zabrinutosti javnosti u državama članicama za očuvanje dostignutih standarda EU - što utječe i na odnos prema trgovinskim sporazumima. Posebno je bio apostrofiran sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum između EU i Kanade. Ti sporazumi su važni i za Hrvatsku - vodimo računa o tome da EU ima zajedničku trgovinsku politiku. Smatramo da je sporazum s Kanadom prigoda koja će povećati poslovne mogućnosti za europska poduzeća u Kanadi, a samim time i hrvatska poduzeća. Ukidanjem ili snižavanjem carina CETA bi trebala donijeti koristi europskim potrošačima i poduzećima. Hrvatska je dala potporu potpisivanju i privremenoj primjeni sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma s Kanadom.
Stanje u Siriji i Ukrajini
Vezano uz vanjske odnose održali smo temeljitu raspravu o odnosima s Rusijom koja se odnosila na i na kontekst trenutne situacije u Siriji i kontekst ruske uloge u pogledu ilegalno anektiranog Krima, privremeno okupiranih područja Donjecka i Luganska - kao dvije ukrajinske regije - te potrebe za principijelnim i jasnim stajalištem EU kada je riječ o poštivanju međunarodnog prava, bilateralnih sporazuma, teritorijalnog integriteta, kao i poštivanja aktualnog i još uvijek važećeg restriktivnog režima koji EU ima prema Rusiji.
