Ured kojem sam na čelu ima zadaću povezati Hrvate izvan RH s matičnom domovinom u svim područjima života - od obrazovanja, znanosti, kulture pa do gospodarstva. U tom smislu nužna je bliska i kvalitetna suradnja s drugim resornim tijelima. A ona postoji. Iz dosadašnjeg iskustva mogu reći da sam izrazito zadovoljan ostvarenom suradnjom i potporom koju imamo od premijera do samih ministara. Kao što znate, ova Vlada je jačanje odnosa s Hrvatima izvan RH prepoznala kao strateški interes, što se jasno vidi i u programu rada Vlade! Osim toga, ona stvara povoljne uvjete za rast i razvoj kako bi Hrvatska doista bila zemlja povratka i ostanka! - istaknuo je, između ostalog, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i član Predsjedništva HDZ-a Zvonko Milas za Slobodnu Dalmaciju.
Razgovor prenosimo u cijelosti, zajedno s kratkim uvodom novinara Hrvoja Prnjaka:
Kako se osjeća i što prvo pomisli netko kome je posao voditi računa o kontaktima s Hrvatima izvan RH kad otvori novine i pročita da se nastavlja iseljavanje mladih, stručnih ljudi, od Irske pa nadalje, pitali smo Zvonka Milasa, predstojnika Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH. S obzirom na funkciju, to mora da je pomalo frustrirajuće...
- Mislim da svakog tko voli ovu zemlju boli odlazak iz Hrvatske, posebice mladih ljudi. Meni kao roditelju, kao nekome tko je branio i stvarao našu domovinu, kao odgovornom čovjeku i političaru nije svejedno. Vodeći Ured već skoro godinu dana svakodnevno slušam priče i iskustva ljudi koji su napuštali svoj dom. Nije to lako. Na gubitku su svi - i oni koji odlaze i zemlja koja ostaje bez onog najvrednijeg - ljudi. Nažalost, povijest Hrvatske je povijest iseljavanja - što zbog političkih, što zbog ekonomskih razloga, Hrvati su se intenzivno od početka prošlog stoljeća selili. No nikada nisu izgubili vezu sa svojim zavičajem. Tu ljubav su na sreću prenijeli i na svoje potomke, tako da danas upravo oni sve češće biraju Hrvatsku kao svoje životno odredište. Na nama je da osiguramo uvjete i njima, i onima koji su otišli prije nekoliko godina da ovdje mogu dostojanstveno živjeti, razvijati i realizirati kako svoje, tako i brojne potencijale koje naša domovina Hrvatska ima. Vjerujem da nam je svima stalo da Hrvatska bude zemlja koja nudi priliku, koja stvara uvjete u kojima će mladi moći ostvariti svoje ambicije. Ova Vlada zasigurno vodi računa o tome i napori koje čini usmjereni su upravo na stvaranje povoljnih gospodarskih i socijalnih uvjeta za cjelokupan rast i razvoj kako bi Hrvatska doista bila zemlja dolaska i ostanka, a ne zemlja prolaska i odlaska.
Koliko uopće Hrvata, imate li takve procjene, živi izvan RH?
Poznato je da gotovo četiri milijuna Hrvata živi izvan granica Lijepe naše - iseljeništvo od Amerike do Australije, od Italije do Švedske broji više od 3 milijuna Hrvata. Tu su još Hrvati u BiH kojih je 540.000, te naša nacionalna manjina - 250.000 u 12 europskih država.
Vlada najavljuje i privlačenje stranih investitora. No, toga će teško biti bez dokidanja godinama taloženih birokratskih barijera na koje su se žalili brojni investitori. Na što vam se najčešće žale Hrvati koji žive izvan RH u tom smislu?
Najčešći prigovori, kako ste i sami primijetili, tiču se spore i ponekad komplicirane administracije. Prigovara se i na sporost u rješavanju pravosudnih tijela te često mijenjanje zakonskih i drugih propisa.
Za što se zanimaju ulagači hrvatskog podrijetla u posljednje vrijeme i što takvima možete poručiti?
Gospodarstvo je jedna od važnih tema svakog mog susreta s Hrvatima izvan Hrvatske. I na 3. sjednici Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH, koja je održana u prosincu prošle godine i koja je okupila predstavnike hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta, bilo je puno riječi o mogućnostima jačanja gospodarske suradnje. Mogu reći da zanimanje naših ljudi za investiranje u Hrvatsku postoji - posebice u području turizma, građevine i poljoprivrede. Ono što često kažem prigodom tih susreta jest da smo puno toga prošli i ostvarili u kratkom razdoblju koliko imamo državu. Iza nas je teško razdoblje krvavog rata, obrane, stvaranja države, puta u euroatlantske integracije. No, sada je Hrvatska spremna za nove izazove. Postati prosperitetna, uspješna država i u gospodarskom području. Vjerujem da ćemo to ostvariti u vrlo skorom razdoblju. Također vjerujem da će u tome sudjelovati, što poslovno, što svojim znanjima i kompetencijama i naši sunarodnjaci koji žive izvan granica Lijepe naše.
O čemu zapravo ovisi hoće li Hrvati koji žive izvan granica RH više ulagati, na koncu se i sami vraćati?
Hrvatska je po puno parametara atraktivna zemlja - i za kvalitetu života, ali i za poslovanje. Vrijedni, radišni ljudi, prirodni potencijali, geostrateški položaj samo su neke od naših prednosti. No, uz osiguravanje političke stabilnosti, pokrenutih reformi koje su usmjerene na gospodarski rast i razvoj, nužno je provesti i reformu pravosuđa i uprave. Kao što znate, Vlada intenzivno radi na tome da se stvori povoljan okvir te da se osiguraju povoljni uvjeti za jače privlačenje investicija. No zasigurno ćemo posebnu pozornost usmjeriti na investitore hrvatskog podrijetla koji, kako sam već rekao, pokazuju veliko zanimanje za ulaganje u Hrvatsku. Najvažnije je vratiti narušeno povjerenje i onaj duh zajedništva koji smo imali početkom devedesetih kada smo, unatoč teškim i praktički nemogućim okolnostima, uspjeli obraniti i stvoriti državu. Stoga će nam, uz konkretne mjere stvaranja povoljnih investicijskih uvjeta, najvažnija zadaća biti - vratiti povjerenje naših ljudi - poduzetnika i gospodarstvenika koji uspješno posluju diljem svijeta.
Recite, na temelju osobnog iskustva, ima li Ured kojem ste na čelu dovoljno ovlasti da bi sproveo sve što smatrate potrebnim, ili mislite da bi bilo bolje daje osnovano Ministarstvo useljeništva?
Ured kojem sam na čelu ima zadaću povezati Hrvate izvan RH s matičnom domovinom u svim područjima života - od obrazovanja, znanosti, kulture pa do gospodarstva. U tom smislu nužna je bliska i kvalitetna suradnja s drugim resornim tijelima. A to postoji. Iz dosadašnjeg iskustva mogu reći da sam izrazito zadovoljan ostvarenom suradnjom i potporom koju imamo od premijera do samih ministara. Kao što znate, ova Vlada je jačanje odnosa s Hrvatima izvan RH prepoznala kao strateški interes, što se jasno vidi i u programu rada Vlade. Forma djelovanja, bilo kao ured ili ministarstvo, Hrvatu koji živi izvan RH je manje bitna. Njemu je važno dobiti potporu ili pomoć oko ostvarivanja nekih prava. Zaključno, mislim da treba raditi na podizanju kvalitete i samom sadržaju programa koje provodimo u cilju jačanja naših međusobnih odnosa, što mi, kako sam već naglasio, u partnerstvu s drugim resornim tijelima i činimo.
Imate li neku statistiku - koliko se Hrvati vraćaju u zemlju svojih predaka? Koliko je to uopće realno očekivati od pripadnika četvrte ili pete generacije iseljenika, od kojih rijetki uopće govore hrvatskim jezikom, a veze s Hrvatskom su im ipak više sentimentalne naravi?
Interes za povratkom druge, treće pa i četvrte generacije hrvatskih iseljenika raste. U odnosu na četverogodišnju statistiku do 2011., skoro 4000 Hrvata više se u međuvremenu doselilo u Lijepu našu. Volio bih kad bi se u našem društvu više govorilo o njima, primjerima mladih koji su rođeni i živjeli u zapadnim društvima, koji su se Interes za povratkom druge, treće pa i četvrte generacije iseljenika raste. U odnosu na podatke do 2011, skoro 4000 Hrvata više se u međuvremenu doselilo u Lijepu naši Volio bih kad bi se više govorilo o njima. Potencijalni ulagači prigovaraju zbog spore administracije i pravosuđa te čestih izmjena propisa u tim zemljama profesionalno ostvarili, no koji su za svoje životno odredište izabrali upravo Hrvatsku. Stoga ne bih rekao da su njihovi razlozi za povratak sentimente prirode. Vrlo jasno i vrlo racionalno su donijeli tu odluku i koliko znam, ni u jednom trenutku nisu požalili. Naprotiv. Upravo ti ljudi su nam i bili inspiracija za jačanje programa učenja hrvatskog jezika u RH. Povećali smo mogućnost pohađanja tečaja s dva na četiri semestra. Ne želimo da nepoznavanje hrvatskog jezika bude prepreka za dolazak i ostanak u Lijepoj našoj.
Na istom tragu, koliko Hrvati koji žive rasuti po svijetu u Hrvatsku šalju novca u Hrvatsku na godišnjoj razini, ima različitih projekcija, od 1,1 milijarde eura pa naviše? Jer, gotovo da nema obitelji koja nema nekog u bijelom svijetu...
Slažem se. Malobrojne su obitelji koje nemaju nekog svog u bijelom svijetu. Kao što sam već rekao, stoljećima su naši ljudi napuštali Hrvatsku. No uvijek su ostajali snažno vezani uz svoj rodni kraj. U tom smislu možemo reći da i danas, kao i nekada, financijski pomažu svojim obiteljima. Prema podacima Svjetske, ah i Hrvatske narodne banke, iseljenici u RH godišnje šalju 1,5 milijardi dolara. Podaci za 2015. godinu premašuju taj iznos za 300 milijuna. Riječ je samo o službenim podacima, pa se pretpostavlja da se u Hrvatsku, uključujući i neslužbene kanale (tzv. pocket money) iz inozemstva slije još toliko. Kad se kompariraju službeni podaci o ukupnim stranim ulaganjima u Hrvatsku i doznake naših iseljenika, ispada da je udio hrvatske dijaspore u ukupnim ulaganjima u RH veći od svih stranih ulaganja od 1993. do danas. A u ove brojke nismo uračunali udio koji Hrvati izvan RH ostvaruju u turističkom bruto proizvodu, kao ni udio kojim doprinose u vanjskotrgovinskoj bilanci sa zemljama u kojima Hrvati izvan RH žive. Hrvati izvan RH su zaista, ne samo po financijskim pokazateljima, značajan potencijal. Prije svega ljudski, a onda i financijski, gospodarski i lobistićki. Povezati svu tu snagu s potencijalima koje imamo ovdje u Hrvatskoj velika je zadaća koja nam predstoji.
Kad kažemo Hrvati u svijetu, većina vjerojatno prvo pomisli na pečalbare u zapadnoj Europi, u Južnoj i Sjevernoj Americi... No što je s Hrvatima u bivšim jugoslavenskim republikama, sve do Kosova, kao danas neovisne države?
Hrvati u zemljama bivše države imaju različite položaje i statuse. Hrvati u BiH su konstitutivan narod. Hrvati u Srbiji, Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji imaju status nacionalne manjine, dok Hrvati u Sloveniji to pravo još uvijek nisu ostvarili.
Treba li RH Hrvatima u BiH, Srbiji i Kosovu pomagati tako da potiče njihov ostanak na tim prostorima, ili bi ih trebala privlačiti majci Domovini? Kako gledate na to?
Hrvatski strateški interes je poticati ostanak Hrvata, posebice u BiH. U tom smislu, hrvatska Vlada, ali i Ured našim programima i projektima, nastoji pridonijeti unapređenju kvalitete njihova života. Teško je, priznat ćete, očekivati od nekoga ostanak ako pritom njegovo dijete nema pristup zdravstvenom ili obrazovnom sustavu. Stoga pomažemo rad bolnica, domova zdravlja, izgradnju škola, cesta. Ključ ostanka i opstanka su i radna mjesta. Stoga smo ove godine, primjerice u BiH, dali značajniju potporu za pokretanje proizvodnje kultura poput meda, smilja, ali i standardnih kultura u cilju oživljavanja malih poljoprivrednih gospodarstava. Zaključno, programe i projekte koje provodimo u BiH, kao i programe koje provodimo u suradnji s našim zajednicama u Srbiji i na Kosovu imaju jasan cilj - poboljšanje položaja hrvatskog naroda na svim razinama, kao jedan od načina da ostanu i opstanu u tim zemljama.
Odakle stižu najveće pritužbe u smislu ostvarivanja elementarnih ljudskih i manjinskih prava?
Teško je izdvojiti najteži problem ili pritužbu jer je svakome njegov problem, odnosno njegovo rješavanje neizmjerno važno. Nije isto biti Hrvat u Švicarskoj i Hrvat u Makedoniji. Hrvati izvan RH imaju različit položaj i status u zemljama u kojima žive - pa su i problemi s kojima se suočavaju različiti. Znate i sami da se Hrvati u BiH, kao konstitutivan narod, suočavaju s nizom, prije svega političkih, ah i gospodarskih, socijalnih i drugih čimbenika koji utječu na nemogućnost ostvarivanja zajamčenih prava. S druge strane, naše iseljeničke zajednice, posebice one u prekooceanskim zemljama, ističu potrebu snažnije potpore u očuvanju i njegovanju hrvatskog jezika, kulture i identiteta. U svakom slučaju, važno je naglasiti da nastojimo adekvatno odgovoriti na sve te potrebe, te u suradnji i u dogovoru s našim zajednicama svaki od problema rješavati.
Pod posebnim su povećalom prava Hrvata u Srbiji, koja je formalno krenula putem eurointegracija, no čini se da hrvatska manjina tamo dosta ovisi o političkim odnosima na relaciji Zagreb-Beograd?
Hrvati u Srbiji, unatoč potpisanom sporazumu dviju zemalja o zaštiti manjina, nisu zastupljeni u predstavničkim tijelima, ne ostvaruju u potpunosti pravo na obrazovanje na materinskom jeziku, čemu u našem radu posvećujemo posebnu pozornost. Jako puno radimo i na edukaciji pripadnika hrvatske manjine u Srbiji, kako bi stekli specifična znanja i vještine te kako bi u aktualnom procesu pristupnih pregovora ovih država Europskoj uniji mogli što bolje artikulirati svoje potrebe i zahtjeve - poglavito u okviru Poglavlja 23: Pravosuđe i temeljna ljudska prava.
Pripremate i Hrvatske svjetske igre, o čemu se zapravo radi?
Hrvatske svjetske igre su jedan od najznačajnijih projekata koji ove godine organiziramo zajednički, u suradnji s Hrvatskim svjetskim kongresom. Igre okupljaju mlade, pripadnike hrvatskog naroda iz svih dijelova svijeta i koji se, u domovini svojih predaka, natječu u različitim sportskim disciplinama. No Igre nisu samo manifestacija sportskog duha već događaj koji ujedinjuje matičnu domovinu, hrvatsko iseljeništvo, hrvatsku nacionalnu manjinu i Hrvate iz Bosne i Hercegovine. Ujedno su prilika za susrete i druženja, prilika za još čvršće povezivanje Hrvata izvan domovine i jačanje međusobnih veza i zajedništva. Igre će biti održane od 18. do 21. srpnja 2017. u Zagrebu.
Kao Vukovarac, sigurno s posebnom emocijom pratite i odnos državnih vlasti prema tom dijelu Lijepe naše, odakle se također dosta ljudi iseljava, uostalom kao i iz čitave Slavonije, Dalmatinske zagore. Like...
Kao Vukovarac i kao branitelj, pozdravljam konkretne napore koje Vlada poduzima kad su u pitanju moj Vukovar i moja Slavonija. Kao što znate, osim simbolične poruke koja je poslana održavanjem sjednice Vlade u Vukovaru u studenome prošle godine, pokrenut je i Projekt Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, gdje se do 2020. planira uložiti 2,5 milijardi eura za ukupni rast i razvoj poljoprivrede, gospodarstva ah i infrastrukture. Ova konkretna mjera zasigurno će pridonijeti zaustavljanju odlaska mladih iz Slavonije. Sretan sam stoje i 3. sjednica Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan RH održana upravo u Vukovaru. Sve šuto načini kako možemo, svi zajedno, odati poštovanje prema mjestima koja su pretrpjela najveća ratna stradanja i pružiti konkretnu potporu ljudima koji tamo žive. Vukovar, Osijek, Škabrnja, Knin i ostali hrvatski gradovi i sela simboli su stradanja, ah i našeg zajedništva i naše pobjede. Kako u ratu, tako i u miru.
Kakvu biste ocjenu dali Vladi nakon prvih sto dana?
Građani su već prepoznali nove impulse u gospodarskom, ali i političkom životu Hrvatske. Sastav ove Vlade ukazuje na platformu znanja i stručnosti, ali i u odlučnost u radu za sveopći boljitak. Daje tomu tako, govore i prvi rezultati rada Vlade: minimalna plaća povećana je za 5posto, rasle su i ostale plaće. Prvi put od 1999. smanjenje udio javnog duga u BDP-u, potrošnja raste, kao i industrijska proizvodnja i izvoz. Svi ekonomski pokazatelji ulijevaju optimizam. Poreznu reformu, koja će rasteretiti poslovanje, pozdravili su svi stručnjaci, ali i sami gospodarstvenici. Povećana su ulaganja u obrazovanje i znanost. Pokrenut je socijalni dijalog nakon dugo vremena. Postoji senzibilitet za sve skupine društva, posebice one ranjive - poput djece s poteškoćama u razvoju do branitelja. Vjerujem u ovu Vladu, vjerujem da će postići sinergijski učinak na svim ključnim područjima te da će se ponovno stvoriti ono najpotrebnije - zajedništvo. Radom ovog Ureda osviještene su brojne mogućnosti suradnje s Hrvatima izvan RH, od gospodarske do kulturne, a ova Vlada pruža svekoliku potporu u njihovoj realizaciji.
Ured kojem sam na čelu ima zadaću povezati Hrvate izvan RH s matičnom domovinom u svim područjima života - od obrazovanja, znanosti, kulture pa do gospodarstva. U tom smislu nužna je bliska i kvalitetna suradnja s drugim resornim tijelima. A ona postoji. Iz dosadašnjeg iskustva mogu reći da sam izrazito zadovoljan ostvarenom suradnjom i potporom koju imamo od premijera do samih ministara. Kao što znate, ova Vlada je jačanje odnosa s Hrvatima izvan RH prepoznala kao strateški interes, što se jasno vidi i u programu rada Vlade! Osim toga, ona stvara povoljne uvjete za rast i razvoj kako bi Hrvatska doista bila zemlja povratka i ostanka! - istaknuo je, između ostalog, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH i član Predsjedništva HDZ-a Zvonko Milas za Slobodnu Dalmaciju.
Razgovor prenosimo u cijelosti, zajedno s kratkim uvodom novinara Hrvoja Prnjaka:
