Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković otvorio je danas u Smaragdnoj dvorani Hotela Esplanade stručnu konferenciju o demografiji, punim nazivom - „Demografija - refleksije na mirovinski sustav“.
Povećanje rodiljnih i roditeljskih naknada
Ciljevi konferencije su osvješćivanje ozbiljnosti demografskih problema te traženje učinkovitog odgovora na demografske izazove i na njihovu usku povezanost s održivošću mirovinskog sustava.
Predsjednik Plenković predstavio je glavne naglaske Strategije demografske politike Vlade Republike Hrvatske. U tom kontekstu valja odmah istaknuti da će se u drugoj polovici ove godine povećati rodiljne i roditeljske naknade tijekom drugih šest mjeseci porodiljnog (s 2.660 na 3.991 kuna), za što su već osigurana sredstva u državnom proračunu - a riječ je o samo jednoj od mjera koje obuhvaća spomenuta strategija.
Negativni demografski pokazatelji
U svom govoru okupljenima, predsjednik Plenković je naglasio da je demografija strateško pitanje koje čini temelj gospodarskog, društvenog, regionalnog i ukupnog razvoja RH.
- Kako bi trenutačna demografska situacija, naše analize i predviđene mjere bile približene i stručnoj i općoj javnosti, o demografiji moramo govoriti i više i trajno. Zato zahvaljujem organizatorima što su okupili ovako veliki broj uglednih i utjecajnih stručnjaka te aktera hrvatskoga društvenog i političkog života. Svjetska populacija se kontinuirano povećava od Srednjega vijeka, uz posebno brzi rast između 1955. - 1975. Predviđanja govore da će do 2060. svjetsko stanovništvo s današnjih 7.4 milijardi ljudi narasti do 10 milijardi. Većina tog rasta odnosi se na zemlje u razvoju. S druge strane, u većini europskih društava - a posebno istočnoeuropskih - demografski pokazatelji već su niz godina vrlo negativni. To je očito i u Hrvatskoj.
Zadaća - poboljšati uvjete življenja u Hrvatskoj
Hrvatska demografski stari - nastavio je Plenković - u samo jednom desetljeću, od 2001. do 2011. godine, Hrvatska je izgubila više od 150 tisuća stanovnika, odnosno čak 3,4 posto.
- Velika područja naše zemlje ostaju bez ljudi. Stopa nataliteta je niska, a mladi se iseljavaju. Prosječna starost stanovništva porasla je za gotovo 10 godina od popisa stanovništva iz 1961. godine. Tada je prosječna starost iznosila 32,5 godine, a 2011. 41,7 - što Hrvatsku svrstava među najstarije nacije Europe. Popis iz 2011. pokazuje da je broj starijih od 65 godina prvi put premašio broj mlađih od 14 godina. Gotovo svaki peti Hrvat danas je stariji od 65 godina. Takvi negativni demografski trendovi odražavaju se na sve aspekte društva, a osobito na gospodarstvo, zdravstveni i mirovinski sustav, ravnomjerni razvoj Hrvatske te socijalnu skrb. Uz negativno prirodno kretanje stanovništva, proteklih godina bio je izražen i trend iseljavanja, osobito mladih i obrazovanih. Naša je zadaća poboljšati uvjete življenja u Hrvatskoj - kako bi se zaustavio proces odlaska mladih. Namjera nam je koristiti sva raspoloživa sredstva kako bi mladi ostajali u zemlji i ovdje rješavali svoje potrebe, kao što su posao, stambeno pitanje i zasnivanje obitelji.
Ojačati veze s iseljeništvom
Plenković je dodao da su se u raznim povijesnim razdobljima ljudi iseljavali iz Hrvatske zbog niza ekonomskih i političkih razloga.
- Prema nekim procjenama broj hrvatskih ljudi izvan Hrvatske, tj. iseljenih od početka prošlog stoljeća, nadmašuje broj Hrvata u Hrvatskoj. Stoga je potrebno iseljenu Hrvatsku što više uključiti u društveni život zemlje, poticati povratak te potencijal iseljeništva, uključujući i demografski, staviti u službu razvoja Hrvatske.
Dugoročne reforme
Kako je istaknuo, negativni se demografski pokazatelji - kombinirani sa znatnim povećanjem trajanja života - jasno odražavaju i u sustavu mirovinskog osiguranja. Krajem 2016. broj osiguranika bio je 1.440.188, a broj korisnika mirovina 1.233.375, što rezultira odnosom broja korisnika mirovina i osiguranika 1 : 1,17.
- Takav odnos zorno prikazuje dubinu problema, a dodatno zabrinjavaju procjene Europske komisije da će dodatno rasti omjer hrvatskog stanovništva s više od 65 godina u odnosu na radno aktivno stanovništvo. Svakoga mjeseca za mirovine izdvajamo tri milijarde kuna. Bez promjene demografskih trendova i povećane gospodarske aktivnosti, mirovinski sustav u Hrvatskoj nije održiv. Sustav zahtijeva reforme koje neće biti usredotočene samo na kratkoročne učinke, već i na dugoročnu financijsku održivost te dostojanstven život nakon završetka radnog vijeka. U tom području, Vlada mirovinske fondove vidi kao partnere.
Demografske politike - ključne za Vladu
Predsjednik Plenković pritom je istaknuo da demografske politike imaju ključno mjesto u programu Vlade RH.
- Jedino uz jasnu političku volju i potrebno stručno znanje možemo nadvladati ozbiljne demografske izazove. Naše aktivnosti usmjerene su stoga na demografski razvitak, obiteljsku politiku i revitalizaciju prostora, odnosno postizanje prostorne ravnoteže stanovništva povećanjem udjela mlađeg stanovništva. Ustrojavanje ministarstva koje u svojoj nadležnosti ima i demografiju - više je od simbolike! Takva odluka pokazuje osviještenost o postojanju problema i opredijeljenost za njegovo rješavanje.
Mjere Vlade RH - pozitivni učinci
Plenković je u nastavku predstavio Vladine mjere s pozitivnim demografskim učincima.
- U prva četiri mjeseca Vlade doneseno je više odluka koje će imati pozitivan učinak na demografske procese. Prije svega, raste financijska potpora roditeljima. U proračunu su već osigurana sredstva kojima će se u drugoj polovici ove godine znatno povećati iznos rodiljnih i roditeljskih naknada. Tom ćemo mjerom nezaposlenim rodiljama povećati naknadu sa sadašnjih 1.663 na 2.328 kuna. Maksimalni iznos roditeljske naknade zaposlenim roditeljima tijekom drugih šest mjeseci raste sa sadašnjih 2.660 kuna na gotovo 4.000 kuna. U tijeku je javno savjetovanje o prijedlogu Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama kojim će se to pitanje i pravno urediti, kako bi se Zakon od 1. srpnja 2017. mogao početi primjenjivati. Za ovu naknadu je planirano 150 milijuna kuna više u odnosu na 2016. u državnom proračunu.
Porezna reforma - Povećani osobni odbici za djecu
Nadalje, provedena porezna reforma ima izrazito pozitivne demografske učinke. Reforma poreznog sustava dodatno jača pozitivna gospodarska kretanja, djeluje na povećanje zaposlenosti te poboljšanje životnog standarda naših ljudi - napomenuo je predsjednik HDZ-a i Vlade RH.
- Povećan je osobni odbitak za djecu, s izraženom progresijom iznosa odbitka za svako sljedeće dijete. Primjerice, roditelj dvoje djece do 2017. nije plaćao porez na dohodak, dakle na plaću, do 5.680 kuna neto, a od 1. siječnja taj je iznos porastao na 8.000 kuna neto plaće. Poreznim rasterećenjem povećana su primanja za više od 1,5 milijuna poreznih obveznika. U pripremi je, također, Zakon o subvencioniranju stambenih kredita za osobe mlađe od 45 godina koje kupuju prvu nekretninu ili zamjensku nekretninu zbog povećanja obitelji. Sufinanciralo bi se 50 posto rata kredita prve četiri godine, a za svako novorođeno ili usvojeno dijete tijekom te četiri godine sufinanciranje bi bilo produženo za još dvije godine. To je znatna pomoć mladim obiteljima za rješavanje stambenoga pitanja. Provedena je javna rasprava, a Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja sada razmatra komentare, u suradnji s drugim tijelima državne uprave.
Mjere aktivne politike zapošljavanja
Osim demografskih mjera u užem smislu, sustavnim poboljšavanjem gospodarskih prilika i povećavanjem zaposlenosti Vlada stvara povoljniju situaciju za mlade, u kojoj će se lakše odlučiti za dijete.
- Nedavno usvojenim Zakonom o poticanju zapošljavanja potiče se zapošljavanje mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba. Te će mjere pridonijeti daljnjem smanjenju nezaposlenosti i povećanju socijalne uključenosti mladih, dugotrajno nezaposlenih i teško zapošljivih osoba. Već početkom ožujka, krenut će se s provedbom mjera zapošljavanja u ukupnom iznosu od 1,5 milijarde kuna. Time se daje snažan poticaj zapošljavanju, što je često preduvjet odlučivanja mladih roditelja na dijete. Akcijskim planom za administrativno rasterećenje gospodarstva smanjuju se pak prekomjerni administrativni troškovi i pojednostavljuje poslovanje - čime se rasterećuje gospodarstvo.
Usklađenost sustava obrazovanja s tržištem rada
Predsjednik Plenković je naglasio i da je za tržište rada izrazito važna bolja povezanost i usklađenost sustava obrazovanja i potreba poslodavaca.
- Stoga je krajem prošle godine i donesen Akcijski plan Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja za sljedeće četiri godine, čime je omogućeno korištenje sredstava europskih fondova u iznosu od gotovo 150 milijuna eura. Opravdano očekujemo da će njegova provedba u velikoj mjeri pridonijeti usklađivanju obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada.
Projekt Slavonija & veće plaće
Osim svega već navedenog, pokrenute su i zakonodavne reforme radi poticanja razvoja hrvatskih otoka i jačanja potpomognutih područja.
- Tako se iz fondova EU za projekte u pet slavonskih županija, za naš „Projekt Slavonija“, do 2020. planira povući 2,5 milijarde eura. No to nipošto nije kraj! Povećane su plaće u državnim i javnim službama. S povećanjem od po dodatnih dva posto se nastavlja u kolovozu, a onda ponovno u studenom. Za oko 180.000 javnih službenika u obrazovanju, zdravstvu, znanosti i kulturi osnovica je povećana s 5.108,84 kuna na 5.211,02 kuna. Minimalnu plaću povećali smo za 156 kuna. Svaka od tih mjera zasebno, ali još više u cjelini, imaju pozitivan demografski, a naravno uz to i gospodarski učinak.
Promicanje obiteljskih vrednota
Plenković je najavio i da će, u suradnji s ministricom Nadom Murganić i kolegama koji se bave demografskim pitanjima u njezinom resoru, osnovati Vijeće za demografsku revitalizaciju Hrvatske radi učinkovitog nadzora i koordinacije demografskih politika na razini Vlade.
- U njemu će sudjelovati svi ministri koji su važni za demografsku obnovu, a osigurat ćemo usklađenost mjera obiteljske, pronatalitetne, stambene, migracijske i svih ostalih politika. Kontinuirano i sustavno ćemo razmatrati mjere demografske politike. Posebnu pozornost stoga ćemo dati naporima za poboljšanje institucijskog zbrinjavanja djece predškolske dobi i olakšavanja pristupa vrtićima. Osnaživat ćemo obitelj i razvijati kulturu života. To ne podrazumijeva zabranu pobačaja na zahtjev, o čemu se neutemeljeno nagađalo ovih dana, ali obuhvaća stvaranje pozitivnog ozračja, promicanje obiteljskih vrednota i uloge očeva, između ostalog, u odgoju djeteta, kao i posebnu senzibiliziranost za mlade obitelji i roditelje kako bi se edukacijom takve situacije izbjegavale. Usklađivanje obiteljskog i poslovnog života temelj je svake uspješne pronatalitetne politike.
Ravnomjeran regionalni razvoj
Zaključno, predsjednik Plenković izdvojio je da je demografija strateško pitanje razvoja naše države, a Vlada RH to apsolutno prepoznaje i u razdoblju koje je pred nama - u partnerstvu sa stručnjacima i svim drugim akterima - učinit će maksimum da preokrene negativne trendove.
- Bitno je da se mladi lakše odlučuju na roditeljstvo, da zaustavimo iseljavanje i da omogućimo ravnomjeran regionalni razvoj Hrvatske, a ne da u pojedinim krajevima nedostaje populacije. Stoga vam, uvjeren da ćemo samo zajedničkim naporima ostvariti pozitivne pomake, danas želim konstruktivnu raspravu o ovoj kapitalnoj temi hrvatske i današnjice i sutrašnjice.
MARIĆ, MURGANIĆ I ĆORIĆ
Na konferenciji su sudjelovali i ministar financija dr. sc. Zdravko Marić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić te ministar rada i mirovinskoga sustava dr. sc. Tomislav Ćorić.
