PROJEKT SLAVONIJA, BARANJA & SRIJEM: Prvi rezultati bit će vidljivi već sljedeće godine – vratit ćemo sjaj našoj zlatnoj žitnici! Stanovnici moraju osjetiti promjene jer uspješnost Projekta ovisi upravo o tome koliko naši građani to osjećaju u svakodnevnom životu. Priču koja je stara 25 godina nije lako promijeniti u jednoj godini, znam da je velika nestrpljivost i da su velika očekivanja, ali nikad se u zadnjih 15 godina nije toliko uvažavalo taj kraj i pitalo što mu konkretno treba - istaknula je, među ostalim, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (i članica Predsjedništva HDZ-a) Gabrijela Žalac u opširnom razgovoru za tjednik Lider.

Intervju donosimo u cijelosti, zajedno s uvodom novinarke Ksenije Puškarić:

Jedan od najvažnijih projekata vlade Andreja Plenkovića i posljedično Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU na čelu s Gabrijelom Žalac je Projekt Slavonija vrijedan 2,5 milijardi eura. Ona je posebno osjetljiva na taj projekt, jer je i sama iz toga kraja, a za Lider kaže da je on odgovor na loše programiranje ove financijske perspektive u kojoj se, kad su se počeli pripremati natječaji i projekti, uopće nisu uvažavale ideje i signali iz tamošnjih općina, županija i gradova.

- Ja to najbolje znam i govorim iz iskustva koje sam proživjela kao direktorica Agencije za razvoj Vukovarsko-srijemske županije Hrast i pročelnica Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i EU-poslove Vukovarsko-srijemske županije. Mi smo projekte imali i pripremali, ali oni nikoga u tadašnjoj vladi nisu zanimali. U to vrijeme doista nije postojalo nikakvo usmjerenje na istok Hrvatske i na pet slavonskih županija, ni iz jednog operativnog programa. Osnivanjem Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, zajedno sa županima i ostalim predstavnicima pet slavonskih županija, dogovorili smo strateške projekte za taj kraj, za koje smo procijenili da bi trebali osigurati 2,5 milijardi eura iz sadašnje financijske perspektive, a mi smo već na 7,7 posto ugovorenosti - napominje Žalac.

Ali hoće li svi ti projekti vratiti život u Slavoniju i otvoriti toliko željena radna mjesta?

Hoće. Do sada je dogovoreno tri do pet strateških projekata koje svaka od tih pet županija priprema te će ih prijaviti na sufinanciranje sredstvima iz fondova EU. Da budemo konkretni, u Požeško-slavonskoj županiji riječ je o sljedećim projektima: brza cesta Požega - autocesta A-3 i spojna cesta Pakrac - Lipik - autocesta A-3, akumulacija Kamenska, odmaralište Zvečevo i Centar kompetencija u poljoprivredi i prehrani. U Vukovarsko-srijemskoj županiji strateški projekti bitni za njezin razvoj, uz naglasak na prometnu povezanost i poljoprivredu, su: Agrotehnološki centar, Poduzetnička zona Vuka, gradnja javnih sustava za navodnjavanje, Drvno-tehnološki centar te istraživanje i eksploatacija geotermalnog potencijala. Strateški projekti Virovitičko-podravske županije koji će biti financirani u okviru Projekta Slavonija, Baranja i Srijem su: prometni pravac Čvor Sveta Helena - Vrbovec - Bjelovar - Virovitica - granica Republike Mađarske, Centar za istraživanje i razvoj u mljekarstvu, Tehnološko-inovacijski centar te sustavi navodnjavanja. Zatim u Brodsko-posavskoj županiji to su projekti: Regionalni centar za gospodarenje otpadom, gradnja lučke infrastrukture na području Luke Slavonski Brod, navodnjavanje, gradnja nove zgrade Osnovne škole Milana Amruša Slavonski Brod, gradnja i opremanje zgrade Veleučilišta u Slavonskom Brodu i studentskog doma. I napokon, u Osječko-baranjskoj županiji naglasak će biti na uspostavi ITU urbane aglomeracije Osijek, sustava za navodnjavanje, zatim na obnovi kulturne baštine dvorca i Tvrđe s naglaskom na Kopački rit, koridor Vc te Regionalni centar za gospodarenje otpadom.

Hoće li sve to biti financirano iz fondova EU?

Na sljedećoj, trećoj sjednici Savjeta, raspravljat ćemo i o gospodarskim projektima koji će biti financirani i drugim izvorima, a ne samo fondovima EU. Jako sam zadovoljna dinamikom suradnje s tim županijama. No sve to ne znači da smo zaboravili druge dijelove Hrvatske i da smo njima zatvorili vrata. Svim potpomognutim područjima u Hrvatskoj osigurali smo dodatno bodovanje prilikom prijave na EU-natječaje, kao i na domaćim natječajima za sredstva potpora iz hrvatskog proračuna, ali treba biti iskren i priznati da je tih pet slavonskih županija među pet posto najnerazvijenijih regija u cijelom EU, što je zabrinjavajuće i na njih ćemo se sada fokusirati.

Kad bi se mogli vidjeti neki prvi, opipljivi rezultati i pokazatelji tog cijelog projekta?

Prvi rezultati bit će vidljivi već sljedeće godine. Stanovnici moraju osjetiti promjene jer uspješnost Projekta ovisi upravo o tome koliko naši građani to osjećaju u svakodnevnom životu. Priču koja je stara 25 godina nije lako promijeniti u jednoj godini, znam da je velika nestrpljivost i da su velika očekivanja, ali nikad se u zadnjih 15 godina nije toliko uvažavalo taj kraj i pitalo što mu konkretno treba.

Kakva je u toj priči uloga novoosnovanog Fonda za regionalni razvoj?

Riječ je o sredstvima koja smo osigurali u proračunu našeg ministarstva i to inicijalnih 45 milijuna kuna za 2017. koji su već u travnju ove godine u potpunosti ugovoreni za razvojne projekte jedinica lokalne i područne samouprave, a Fond će u cijelosti zaživjeti u 2018. kada će njegova vrijednost biti znatno veća. Ta će sredstva pomoći jedinicama lokalne i regionalne samouprave u pripremi projekata za apliciranje na fondove EU, predfinanciranju i sufinanciranju EU-projekata te financiranju ravnomjernog regionalnog razvoja jedinica lokalne samouprave i županija. Nije riječ doduše o izravnim potporama za poduzetnike, ali Fond je namijenjen primjerice tvrtkama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave i lokalnim razvojnim agencijama koje će pomagati poduzetnicima, poljoprivrednicima i svima ostalima u pripremi njihovih projekata.

Brine li vas hoće li događaju u vezi s Agrokorom pogoršati situaciju u Slavoniji i Baranji?

Naravno da me brine, brine cijelu državu. Stabilizacija cijeloga koncerna važna je posebice za Slavoniju i Baranju. Nekad mi se čini kao da je moj kraj uklet, od rata, pretvorbe i privatizacije, poplava, pa do izbjegličke krize i svi se pitaju što je sljedeće. Zaista vjerujem da ćemo Projektom Slavonija, Baranja i Srijem vratiti našoj zlatnoj žitnici njezin sjaj.

Bivši premijer Tihomir Orešković u svom je mandatu spominjao investitora koji je zainteresiran za velike površine zemlje u Slavoniji. Imate li ikakvih informacija o kome je bila riječ i postoje li takvi upiti prema Vladi u ovom trenutku?

Koliko sam upoznata iz medija, tada se spominjao jedan kineski investitor koji ima u planu kupiti veliki dio poljoprivrednih površina Slavonije, ali nisam detaljnije upoznata. Ono što mogu reći je da ova vlada čini sve kako bi privukla investitore u Hrvatsku, a pogotovo u Slavoniju, Baranju i Srijem, koji imaju ogroman neiskorišteni potencijal.

Ali jako je teško privlačiti investitore kad im je isto otvorili pogon u Zagrebu ili Vukovaru jer je sve to, zbog promjena u regionalnoj statističkoj klasifikaciji NUTS2, ista Kontinentalna regija i iste su potpore?

Točno i to me najviše ljuti, jer su 2012. izmijenjene regije NUTS II i to je itekako naštetilo povlačenju sredstava iz EU. Neprihvatljivo je da su Zagreb i Vinkovci u istom položaju zbog podjele na dvije statističke regije. To nikako ne pridonosi jednom od osnovnih ciljeva kohezijske politike Europske unije, koji u prvi plan stavlja ravnomjeran razvoj. Iz vlastitog iskustva znam da prema sadašnjoj raspodjeli veliki gradovi i više razvijena područja imaju veće šanse za povlačenje EU-sredstava, a to je nepravedno prema slabije razvijenim područjima i to moramo čim prije promijeniti, a prvi je korak već učinjen - krenuli smo u izradu analitičke podloge za redefiniranje statističkih regija u novom razdoblju kako više ne bismo imali takve situacije. I naš Projekt Slavonija, Baranja i Srijem je odgovor na takvu nelogičnu klasifikaciju. Nažalost, do 2020. ne možemo mijenjati regije NUTS2 i Projekt Slavonija, Baranja i Srijem jedini je način da usmjerimo sredstva prema istoku Hrvatske. Nakon 2020. sigurno ćemo mijenjati klasifikaciju regija jer ovakva podjela nema smisla. Nama Grad Zagreb statistički podiže razinu BDP-a po glavi stanovnika u Kontinentalnoj regiji s 39 na 64 posto i budite sigurni da ćemo mi tu nepravdu ispraviti u sljedećem financijskom razdoblju.

Koliko smo tom regionalnom klasifikacijom naštetili istoku Hrvatske?

Jako mnogo. Vidite to i po karti regionalnih potpora za poduzetnike, na istoku ih gotovo i nema kao ni investitora. To je veliki problem i to ćemo riješiti poreznim rasterećenjima i drugima alatima koji su u pripremi.

Kakvo je sad stanje, jeste li zadovoljni povlačenjem sredstava iz postojeće financijske perspektive?

Nisam zadovoljna, a posebno uzmemo li u obzir da je prva polovica financijske perspektive iza nas. Svaka dva tjedna na zatvorenom dijelu sjednice Vlade izvještavam premijera i kolege ministre o pomacima, gdje smo dobri, ali i gdje su nam uska grla.

I gdje su ta uska grla?

Probijanje rokova koji se odnosi na prethodne ex-ante uvjete koje moramo verificirati u Europskoj komisiji kako bismo mogli početi raspisivati natječaje. Nažalost, zatekli smo velika kašnjenja u provedbi spomenutih preduvjeta, ali ova si je vlada dala truda i u protekli šest mjeseci požurila taj posao. Najveće smo probleme zatekli na velikim infrastrukturnim projektima u sektoru prometa, ali Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, na čelu s kolegom Butkovićem, napravilo je velike promjene u proteklih šest mjeseci, pogotovo vezane uz pripremu za Pelješki most i željezničku infrastrukturu. Iako ima znatnih kašnjenja, sustavno radimo na tome da se ispoštuju svi rokovi. Ovo će definitivno biti godina prometa, a iduća će godina biti godina vodnoga gospodarstva i projekata gospodarenja otpadom.

Postoji li zbog tih kašnjenja još uvijek bojazan od suspenzije sredstava?

Ne postoji nikakva bojazan. Pogotovo ne sad kad ćemo zaposliti dodatne ljude koji će raditi na evaluaciji projekata, skratiti ih i pojednostavniti, što je i bila jedna od glavnih zamjerki Europske komisije Hrvatskoj kao zemlji članici. U rujnu ćemo dodatno pojednostavniti procedure korištenja fondovima EU. Ne može netko tko se nikad nije prijavio na natječaj i pripremao projekt, razumjeti što se od ljudi na terenu traži, tu treba više sinergije i međusobne koordinacije, kako s korisnicima tako i među resorima.

Koliko sad traje evaluacija projekta?

Tri mjeseca, 90 do 120 dana prema novim pravilima, ali ima i dalje kašnjenja. Kontinuirano radimo na skraćivanju procesa i pojednostavnjivanju procedura koje Komisija od nas traži, ali s druge strane i nalaže dodatne kontrole i revizije, tako da je to veliki dvosjekli mač i treba biti oprezan.

U Hrvatskoj postoji više od 140 strateških dokumenata na nacionalnoj razini i više od 1000 istih takvih strategija na lokalnoj i regionalnoj razini. Oni se prečesto ne provode, preklapaju se, nepovezani su, ne postoji mjerljivost njihove učinkovitosti i nejasna je odgovornost za njihovo neprovođenje. Sve to uskoro će se promijeniti Zakonom o strateškom planiranju.

Prema Nacionalnom programu reformi imamo obvezu donijeti taj zakon. To nam treba i sigurno će donijeti nove momente u hrvatskoj budućnosti. Poticaj izradi tog zakona su nedostaci i problemi postojećeg modela strateškog planiranja i upravljanja razvojem koji su prisutni od proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske. Od tog razdoblja do danas, Republika Hrvatska nije pristupila izradi jedinstvenog i cjelovitog zakonodavnog okvira kojim bi se nedvosmisleno uredila pravila i postupci u procesima vezanima uz izradu i provedbu dokumenata strateškog planiranja. Važno je istaknuti da je nepostojanje odgovarajućih dokumenata strateškog planiranja imalo i negativne posljedice za Hrvatsku u smislu korištenja sredstvima iz fondova EU, jer nije bilo kvalitetnog uporišta za programiranje korištenja tim sredstvima. Tim se zakonom propisuje izrada i donošenje manjeg broja koherentnih i konzistentnih dokumenata strateškog planiranja koji će se moći upotrijebiti kao kvalitetni alati za upravljanje razvojem.

A što će bit sadržaj tog planiranja?

Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine, neovisno o EU, kako bismo znali gdje idemo na nacionalnoj razini i desetak strateških dokumenata po sektorima, gospodarstvu, poljoprivredi i slično.

Što će biti s postojećim dokumentima?

Oni prestaju važiti. Do 2020. sve te postojeće strategije su preduvjeti odnosno ex-ante uvjeti za korištenje fondovima i uvršteni su u postojeće projekte, pa ih ne možemo ukinuti, ali poslije tog datuma oni prestaju važiti. Nacionalna razvojna strategija bit će hijerarhijski najviši dokument strateškog planiranja te će se sve druge strategije metodološki morati uskladiti s njom i vezati uz proračun i druge izvore financiranja pa ćemo moći pratiti koliko stoji svaki cilj i aktivnost iz određenog dokumenta strateškog planiranja. Također, zakon će propisati informacijsku platformu koja će nam dati uvid u sve projekte u pripremi i provedbi te na taj način uz praćenje razvoja cjelokupne države stvaramo i zalihu projekata za programiranje buduće financijske perspektive. Moramo bolje upravljati cijelim sustavom, jer sada imamo situaciju da nekad ni ne znamo projekte jedinica lokalne samouprave dok ne apliciraju na neki natječaj, a strateški su bitni za određeni kraj. To se više ne smije događati ni u ideji, a kamoli u realizaciji.

Hoće li Pelješki most ostati najveći projekt u ovom mandatu?

Hoće sigurno, to je najveći hrvatski strateški projekt u ovoj financijskoj perspektivi. No ne treba ga nitko svojatati, jer je to projekt koji se pripremao zadnjih 10 godina. U sljedećem financijskom razdoblju mogao bi biti jedan još i veći na istoku Hrvatske, a riječ je o Kanalu Dunav - Sava, koji će biti prvi veliki infrastrukturni projekt u Vukovarsko-srijemskoj županiji. Riječ je o višenamjenskom kanalu dugom 60-ak kilometara koji će spajati Dunav u Vukovaru i Savu kod Slavonskog Šamca, a imat će veliku prometnu važnost jer će put do Jadrana skratiti za više od 400 kilometara i osnažiti važnost hrvatskih luka te pridonijeti navodnjavanju polja i regulaciji poplava u tom dijelu Slavonije.

Pravedniji model financiranja JLS-a

Kako će novi model financiranja lokalne samouprave utjecati na procese u nerazvijenim krajevima Hrvatske?

Dobro će utjecati na veći dio jedinica lokalne samouprave, ali ne i na sve. Bit će otpora, svjesni smo toga, jer neće svi biti sretni s novom zakonskom regulativom, kao što nećemo moći sve zadovoljiti ni sa zakonskim prijedlozima i drugim rješenjima koje ovo ministarstvo priprema. Jedan i pol posto poreza na dohodak trenutačno se akumulira u našem ministarstvu i ovim novim modelom financiranja JLS-a to će se vratiti jedinicama lokalne samouprave, kao i 16 posto od poreza i prireza porezu na dohodak općina i gradova na otocima i 10 posto koji se odnosi na brdsko-planinska područja. Iako ovime naše ministarstvo gubi određena sredstva, smatram da je takav model najpravedniji.