Slovenske prijetnje me ne zabrinjavaju - Očito ih je pogodilo to što je predsjednik Vlade RH na najboljem mogućem mjestu jasno rekao da su upravo oni korumpirali i kompromitirali arbitražni postupak! Najveći je problem što nakon saborske odluke o povlačenju iz arbitraže SDP-ova vlada nije dovoljno obrazlagala zašto je to toga došlo, no Plenković je govorom u UN-u vratio stvari na svoje mjesto! I naglasio da taj primjer slovenskog nepoštivanja vladavine prava obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju pred nekom trećom stranom, što je strateška poruka cijeloj međunarodnoj zajednici - istaknula je, među ostalim, voditeljica Kluba HDZ-a u Europskom parlamentu i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a u opširnom razgovoru za Slobodnu Dalmaciju (tjedni prilog Spektar)

Šuica govori i o SPD-ovu potopu na njemačkim parlamentarnim izborima, znakovitoj šutnji radikalne desnice u Hrvatskoj o islamskoj radikalizaciji i položaju Hrvata u BiH, desetinama tisuća otpuštenih radnika da je prihvaćen SDP-ov prijedlog o stečaju Agrokora, jednoglasnim odlukama na sjednicama Predsjedništva HDZ-a i naknadnim „interpretacijama događaja“ po medijima...

Intervju prenosimo u cijelosti:

O rezultatima njemačkih izbora, koliko se oni sutra mogu preslikati u Hrvatskoj i ostatku Europe, Macronovoj reformi Europske unije, kao i odnosima sa susjedima, razgovarali smo s Dubravkom Šuicom, HDZ-ovom zastupnicom u Europskom parlamentu i predsjednicom stranačkog Odbora za europske i vanjske poslove.

Što je za vas veće iznenađenje na njemačkim izborima - podbačaj Angele Markel i njezinog CDU-a ili uspjeh krajnje desničarskog, pronacističkog AfD-a?

Za mene ni jedno ni drugo nisu iznenađenja, jer su takvi rezultati bili očekivani. Mnogi „zaboravljaju“ da je CDU, unatoč gubitku od oko 8,5 posto potpore u odnosu na prošle parlamentarne izbore, opet premoćno pobijedio, stoga je u stvari najveće iznenađenje SPD-ov potop, najgori rezultat koji su socijaldemokrati postigli poslije Drugoga svjetskog rata. A ako već govorimo o CDU-u i kancelarki Merkel, onda je prilično jasno da su imigrantskom politikom, kojom su željeli prisvojiti čak i lijevi centar, otvorili svoj desni bok AfD-u koji je „jahao“ na antiimigrantskom i antiislamističkom valu. Da nije gospođa Merkel imala vrlo dobre ekonomske rezultate, CDU bi vjerojatno još više pao.

Je li to pouka konkretno za HDZ? Neke analize, naime, tvrde da je i vaša stranke na čelu s Andrejom Plenkovićem ostavila previše otvorenim desni bok.

Rekla bih kako bi njemački izbori s obzirom na SPD-ov potop mogli više biti pouka za SDP i njegovo vodstvo. Situacija CDU-a i HDZ-a nije usporediva: Hrvatska nije suočena sa stotinama tisuća imigranata. A predsjednik Andrej Plenkovć vodi stranku desnog centra, kao što i sam često ističe. To je politika mainstreama, uključiva i tolerantna spram opcija drukčijeg svjetonazora, otvorena za dijalog, ali istodobno čvrsta u zaštiti nacionalnih interesa i promicanju vlastitih načela. Ne vidim tko bi bio taj lider osim Plenkovića koji je i prošlog tjedna održao snažan, državnički, europski govor u Ujedinjenim narodima u obranu hrvatskih interesa, u čijem mandatu se upravo donosi jedinstveni Zakon o pravima hrvatskih branitelja, koji ustrajno i dosljedno - za razliku od prijašnjih razdoblja - zagovara odgovorno suočavanje s prošlosti i osudu svih totalitarnih režima, pa tako i komunizma, kao općecivilizacijsku vrednotu. Što se tiče te neke radikalne desnice u Hrvatskoj, po meni je ona na srednje i duže staze irelevantna, samo je možda malo glasna.

Nije li primjer Zagreba i Zlatka Hasanbegovića pokazao da je HDZ ostavio otvorenim to desno krilo, pa na kraju i ostao bez glasova?

Držim da je to bio trenutačni proplamsjaj. A reći ću vam i zašto. Prvo, kao što sam već navela, Hrvatska nije suočena s imigrantskom krizom, a i da bude, ta opcija se dosad ni riječju nije osvrnula na kompleksna i međusobno povezana pitanja imigracije, pojava islamske radikalizacije i, primjerice, položaja Hrvata u BiH - jer i dalje pojedine bošnjačke stranke majorizacijom žele birati političke predstavnike našim sunarodnjacima. Drugo, u HDZ-u sam od samih početaka i tko god se pokušao odcijepiti od naše stranke, redom Hrvatski blok, HIP, DC ... imao je proplamsjaj i nakon toga propao. HDZ je bio, jest i ostat će središnja državotvorna stranka.

Na „slučaju Agrokor“ navodno postoji dio stranke koji bi stao uz prijedlog SDP-a o istražnom povjerenstvu. Konkretno Miro Kovač, koji je kazao da po njemu nema u tome ničega spornog. Je li to ta desna oporba Plenkoviću u samoj stranci?

HDZ svakodnevno ističe da nema što skrivati, da nismo protiv istražnog povjerenstva, ali uz jedan jedini preduvjet - da se ne ometa rad DORH-a u „slučaju Agrokor“. Da Vlada nije pravodobno i adekvatno reagirala, golema kriza u Agrokoru, koji je bio na koljenima, prelila bi se na cijelo hrvatsko gospodarstvo, ugrozila desetine tisuća radnih mjesta i onemogućila rekordnu turističku sezonu. Zamislite što bi se dogodilo da je Agrokor otišao u stečaj - kako je to predlagao SDP!?!

A što se tiče neke unutarstranačke oporbe, moram priznati da je ne vidim s obzirom da predsjednica Kluba u Europskom parlamentu sudjelujem na sjednicama Predsjedništva HDZ-a - na kojima su sve važne odluke, pa tako i ona o rekonfiguraciji parlamentarne većine i suradnji s HNS-om, donijete jednoglasno. Nikada na sjednicama nisam primijetila neku oporbu, a naknadne „interpretacije događaja“ po medijima ne doživljavam relevantnim.

Kako onda komentirate Kovačevo pristajanje uz zahtjev SDP-a?

Upravo traju razgovori između SDP-a i HDZ-a o tome kako osnovati povjerenstvo, a da se ne ometaju tijela pravne države u jednome vrlo kompleksnom slučaju. Na tom tragu doživljavam i Kovačevu izjavu.

Koliko izbori u Njemačkoj, kao jednom od potpornih stupaca Unije, mogu dati zamaha i krajnjoj desnici i krajnoj ljevici u Europi, odnosno dovesti u pitanje projekt Unije?

Ne mogu. Dok vodimo ovaj razgovor, ja sam na sastanku Europske pučke stranke u Rimu, koji izabran baš zbog te simboličke crte i 60. godina od Rimskih sporazuma, nastalih kao dio projekta mira i stabilnosti. Ne vjerujem da ima toliko ludih glava koji bi željele taj projekt uništiti. Zamislimo, primjerice, našu zemlju bez tolikog novca iz EU fondova? Bismo li bez njega mogli izgraditi Pelješki most, pokrenuti LNG na Krku, obnoviti na stotine škola i bolnica? Uzmite i primjer sporazuma između EU i Turske, nastalog uz pomoć Angele Merkel, a zahvaljujući kome je spašena situacija oko migrantskih ruta. Politika desnog centra je po meni politika i sadašnjosti i budućnosti. Vidite da Macron vodi srednju, potpuno centrističku politiku. Mi smo malo više desno.

Kako komentirate Macronove prijedloge za reformu Unije s Europom u dvije brzine, zajedničkim proračunom i vojnim snagama?

Protivimo se Europi dviju ili više brzina. Nama je bliža vizija koju je iznio Jean Claude Juncker u nedavnom govoru o stanju Unije u Europskom parlamentu. Europa dviju brzina je Hrvatskoj potpuno neprihvatljiva, posebice što smo na pragu ulaska u Schengensku zonu. Nedostaju nam još samo neki tehnički kriteriji, a Europska komisija nas maksimalno podupire. MI smo se obvezali na ulazak u euro-zonu još pristupnim ugovorom, te nam je zbog svega toga Europa dviju brzina apsolutno neprihvatljiva. Ne vjerujem da se takvo što uopće može dogoditi. EU treba više zajedništva, kohezije, posebice nakon Brexita. Na tom je tragu i deklaracija potpisana u ožujku u Rimu. Hrvatska ne želi ostati na vanjskom obodu Unije, posebice imajući na umu dužinu preko 1300 kilometara granice s BiH, oko 300 km prema Srbiji i Crnoj Gori. Hrvatska naprosto ne želi biti graničar. Zato se i zalažemo za proširenje. To je na tragu Junckerove politike.

Što s ove dvije stavke - zajednički proračun u rukama ministra s mega ovlastima te združene snage za vojne intervencije?

Vojne snage da, ali ne smiju biti u koliziji sa Sjevernoatlantskim savezom. Obrana se nameće zbog situacije u svijetu, jer je cijeli svijet poljuljan. Što se proračuna tiče, mi smo djelić svog suvereniteta predali Uniji u momentu kada smo joj pristupili, a zauzvrat dobili benefit europskih fondova, iz kojih je ova Vlada napokon počela učinkovito povlačiti sredstva. Da bismo sutra imali zajednički proračun, mislim da to nije prihvatljivo. Nismo iskoristili kohezijske i ostale fondove do kraja da bismo došli u situaciju biti jednako razvijeni. Ta kohezija uostalom govori da bi Bugarska i Belgija u jednom trenutku trebale imati isti standard. Macron je tek iznio svoju viziju i o tome će još biti puno rasprave.

Ipak, ne dajete velike šanse njegovim idejama.

Meni je zanimljivo to što Macron u trenutku kada Merkel još nije formirala vladajuću koaliciju izlazi s ovakvim idejama. To govori da se Macron i Francuska žele nametnuti kao lideri. A nikad se ne smije podcijeniti Njemačku.

Slovenija je u velikoj diplomatskoj ofenzivi, od New Yorka do Bruxellesa. Nova prijetnja Hrvatskoj je kako će zatražiti zamrzavanje sredstava EU zbog nepoštivanja arbitraže. Koliko je to realno?

Mislim da su to smiješne prijetnje. Ne, to se neće dogoditi, jer mi smo punopravne i jednakopravne članice Unije. Vjerujem da će se naći rješenje, ali granicu nećemo odrediti ovog trenutka, već će ono biti na tragu prijedloga hrvatske Vlade, odnosno iznaći će se način kako upravljati prostorom Savudrijske vale. Imamo za primjer izvrstan protokol koji od 2002. postoji na Prevlaci. Ne vidim razloga zašto se ne bismo mogli dogovoriti i u Savudrijskoj vali.

Morate uzeti u obzir da Slovenija ubrzo ima izbore i da sve što se zbiva ima utjecaja na međustranački odnos u susjednoj državi. A i očito ih je pogodilo to što je predsjednik Plenković na najboljem mogućem mjestu iznio bjelodanu istinu - da je Slovenija nastojanjem da korumpira i kompromitira arbitražni postupak prekršila međunarodno pravo. Vjerujem da nam slijede pregovori i da se EU u to neće miješati jer je riječ o bilateralnom pitanju između dvije država. Oni šalju tek neke signale, i to više u obliku preporuka.

Ipak, ti signali su uvijek nekako više za poštivanje arbitraže.

Najveći je problem, prema mom mišljenju, što nakon saborske odluke o povlačenju iz arbitraže za vrijeme SDP-ove vlade nismo uspjeli dovoljno obrazložiti svima zašto je zapravo došlo de prekida rada arbitražnog suda. Slovenci jednostavno preskaču jednu epizodu, koja govori o razlozima kompromitacije arbitražnog suda i zbog čega je Sabor donio konsenzusom odluku o povlačenju. I Plenković je govorom u UN-u vratio stvari na svoje mjesto - na meritum zašto je došlo do prekida rada arbitražnog suda. I naglasio da taj primjer slovenskog nepoštivanja vladavine prava obeshrabruje ostale države da sporove rješavaju pred nekom trećom stranom - što je strateška poruka cijeloj međunarodnoj zajednici.

Što to konkretno hrvatska diplomacija nije učinila, a trebala je?

Kažem da je trebalo više govoriti o razlozima zašto smo izišli iz arbitraže, i to odmah nakon odluke Sabora. To bi trebao biti predmet jedne dublje analize. Ponovit ću: samo dijalog može donijeti rješenje i vjerujem kako je takav rasplet neizbježan. Slovenski ministar Erjavec daje neke izjave koje su neprihvatljive demokratskom svijetu i nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa.

Koliko nam se slična stvar ponavlja u odnosima s BiH i gradnjom Pelješkog mosta? I tu je Hrvatska u stalnoj diplomatskoj defenzivi, pa čak je i Bruxelles pozvao na prethodni dijalog i nije nam dao izrijekom pravo da odmah počne gradnja.

Bruxelles je samo preporučio da razgovaramo s BiH kako bi se smanjile tenzije koje najviše mogu naštetiti upravo toj zemlji. Jer, Pelješkim se mostom ne spaja samo Hrvatska, nego i teritorij EU. Uostalom, EU nam je za gradnju, nakon temeljite analize, već dodijelila golema sredstva. Pelješki most se i s jedne i s druge strane gradi na hrvatskom teritoriju. Predviđeno je pravo prolaza po svim važećim konvencijama, zbog čega se išlo i na visinu od 56 metara. Ne zaboravite to da BiH iduće godine također predstoje izbori i da je to razlog zašto jedna od tamošnjih opcija zateže po ovom pitanju. Nema većih zagovornika europskog puta BiH od Hrvatske, počev od premijera, pa do nas hrvatskih zastupnika u Europskom parlamentu.

Biste li se usudili prognozirati kada će se bageri moći vidjeti na gradilištu mosta?

Bageri su već bili, most je započet, neki su radovi obavljeni prije 10-tak godina ... (smijeh, op. Z.Š.). Vjerujem o ono što kaže ministar Butković, da je to kraj godine. Vjerujem i zbog toga što Unija želi biti povezana. Jedan njezin prevrijedni dio, Dubrovnik, je odvojen, što je fenomen i takvog sličnog područja nema u EU. I to je bio jedan od razloga zašto smo dobili 400 milijuna eura za izgradnju mosta.

Jeste li očekivali da će približavanjem Europskoj pučkoj stranci omekšati retorika srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića? On unatoč tome sve ratobornije nastupa spram Hrvatske. Sada imamo najnoviji slučaj sa Zakonom o braniteljima.

Njegova je retorika neprihvatljiva. Svi za koje ste me pitali - i Slovenci, i Bošnjaci, i Srbi - to rade zbog svojih unutardržavnih stranačkih stvari. Taj diskurs će se mijenjati, jer se tako ne razgovara unutar EU, pa tako ni EPP-a. Primjer pomirenje Njemačke i Francuske oko Alzasa prelit će se i na ovaj dio Europe, samo što će se neki još malo trebati podučiti.