Delegacija Odbora za ekonomsku i monetarnu politiku Europskog parlamenta (ECON) - u kojoj je i naša eurozastupnica Ivana Maletić - sudjelovala je od 12. do 15. listopada 2017. na godišnjem sastanku Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) u Washingtonu.
Delegacija ECON-a se susrela s predsjednicom MMF-a Christine Lagarde, predsjednicom Svjetske banke Kristalinom Georgievom, njemačkim ministrom financija Wolfgangom Schäubleom te brojnim direktorima MMF-a i profesorima s američkih sveučilišta.
Na susretima i sastancima zaključeno je kako su svi zadovoljni trenutnim ekonomskim kretanjima, ne samo u Europi, nego i u cijelom svijetu, no problem je dugoročna održivost rasta i otpornost na moguće krize.
Glavne poruke su:
1. Odradite reforme sada kad su kretanja povoljna. Pozitivni učinci reformi odrađenih u vrijeme rasta veći su za 50 posto od učinaka reformi u doba recesije. Politički je jednostavnije reforme raditi u vrijeme krize jer tad svi očekuju rezove, ali važno je biti odlučan, i unatoč otporima, podići konkurentnost, reformirati tržište rada, tržište roba, smanjiti i pojednostavniti javni sektor, unaprijediti obrazovanje, uložiti u znanost, istraživanje i razvoj, u vrijeme rasta.
2. Kamatne stope su na najnižim razinama i očekuje se da tako i ostanu u srednjoročnom razdoblju. To je prilika za restrukturiranje dugova, rješavanje nenaplativih zajmova, ali i za značajno podizanje razine javnih investicija koje moraju biti pametno osmišljene i usmjerene podizanju konkurentnosti.
3. Nedostatak radne snage je veliki problem. Njemačka nema prostora za povećanje javnih investicija iako želi raditi prema preporukama i uložiti ogroman proračunski višak koji ima. Međutim, kapaciteta nema - javni natječaji se raspišu, ali nitko se ne javlja za provedbu. Poslodavci u Hrvatskoj žale se na nedostatak radne snage, što je bilo vidljivo ovo ljeto prilikom značajnijeg skoka turizma. Ogromna prepreka rastu cijele Europe i država članica pojedinačno jest upravo nedostatak ljudi. Demografski izazov najveći je ikad. Države s visokim prirodnim prirastom bit će gospodarski pobjednici.
4. Europa mora nastaviti raditi na mjerama za jačanje eurozone, a važno je ne zanemariti i njeno proširenje. Uz završetak bankovne unije te institucionalna i pravna pitanja ključna je koordinacija fiskalnih politika država članica i postizanje konvergencije. Pravila Pakta o stabilnosti i rastu potrebno je redefinirati i pojednostavniti. Monetarna unija mora biti osnažena i stabilizirana kako bi se mogla širiti, ali nije dobro da država uđe u monetarnu uniju ako nije spremna.
5. Ogromne su potrebe na razini svijeta za upravljanje migracijama i pomoć izbjeglicama. Sredstva su fragmentirana i bez zajedničkog i koordiniranog djelovanja nećemo uspjeti odgovoriti na izazove. Moramo investirati i djelovati tamo gdje ljudi žive, puno je važnije zadržati ih u njihovim državama i pomoći da žive bolje nego ih zbrinjavati u Europi. Ljudski kapital i ulaganja u nova znanja i vještine su ključna i za zemlje u razvoju.
6. Od susjednih država Jugoistočne Europe očekujemo planove investicija, želimo ulagati i dovesti privatne ulagače. Međutim ne mogu institucije nametnuti i odrediti što države trebaju napraviti i što je za njih najbolje. Planovi i odlučnost u provedbi mora biti na njima, institucije ih mogu samo savjetovati.
7. Borba protiv korupcije temelj je zdravog društva i jake ekonomije. Korupcija nije apstraktna, važno je identificirati sektore u kojima je prisutna te osmisliti i provesti konkretne mjere suzbijanja. Najčešće su korupciji podložna područja javnih nabava, pravosuđe, javna administracija koja izdaje dozvole i upravlja državnom imovinom te javna poduzeća. Korupcija uništava priliku ljudima za bolji život i kvalitetne javne usluge. Ključno je reformirati javni sektor i izgraditi otvorene i odgovorne institucije. Moramo uvesti promjene u institucije ne samo u smislu visine plaća službenika nego načina rada i mehanizama kontrole.
