Predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković danas je u Press klubu Kuće Europe u Zagrebu sudjelovao u raspravi o stanju u Europskoj uniji nakon sastanka Europskoga vijeća i o perspektivama Hrvatske u 2018. godini.
Između ostalog, raspravljalo se o temama koje su obilježile 2017. godinu, prioritetima do kraja ovog mandata europskih institucija i hrvatskoj perspektivi u Europskoj uniji u idućoj godini. Bila je to prigoda i za osvrt na posljednji ovogodišnji sastanak na vrhu šefova država ili vlada članica EU-a (Europsko vijeće) koje je održano 14. i 15. prosinca u Bruxellesu.
U raspravi su još sudjelovali voditelj Predstavništva Europske komisije u RH Branko Baričević, hrvatski urednici i novinari te studenti Fakulteta političkih znanosti i VERN-a.
Obljetnica Rimskih ugovora
Predsjednik Plenković ocijenio je da su proslava 60-te obljetnice Rimskih ugovora te izbori u Francuskoj i Njemačkoj bili ključni događaji 2017. u EU koja ove godine nije obilovala tako dramatičnim događajima kao godinu prije.
- Proslava Rimskih ugovora u kontekstu Brexita bila je prigoda za sve nas da udahnemo novu energiju, novi poticaj europskom projektu.
Izbori u Njemačkoj i Francuskoj
Dodao je da je drugi događaj bio izbor francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, a treći ostanak Angele Merkel.
- Spoj francuskog entuzijazma i njemačke realnosti djelovat će konsolidirajuće na europski projekt koji se ove godine ipak nije suočio s toliko velikim problemima kao prije.
Brexit i populizam
Godina 2016. bila je godina Brexita - kada je tadašnji premijer David Cameron napravio kapitalnu pogrešku raspisavši referendum. Bila je to godina negativne atmosfere, a profitirale su one snage koje su donijele val populizma, i lijevog i desnog.
Plenković je istaknuo da se kod građana kumuliralo nezadovoljstvo, ali da populističke stranke ne nude rješenja.
- One zabljesnu, ali ne nude konsolidiranu politiku.
Migracije
Enormne političke posljedice po europski projekt imala je migracijska kriza. Neka društva ne reagiraju kao neka druga. Srednja Europa ima otpor prema primanju migranata te stoga treba jačati vanjsku dimenziju europske politike jer će Europa u tom slučaju imati manje problema unutra.
- Kako bismo spriječili takve razlike, moramo ojačati vanjsku dimenziju, jačati vanjske granice i razvijati partnerstvo sa zemljama tranzita i zemljama porijekla. Što je vanjska dimenzija politika jača - to imamo manje problema unutra.
Zemlje Višegradske skupine - Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska - protive se imigraciji i raspodjeli migranata prema obveznim kvotama. Plenković je istaknuo da je uloga premijera Viktora Orbana bila ključna u vrijeme kada je Hrvatska dovršavala ulazak u EU, a što se tiče poljske vladajuće stranke Pravo i pravda, naglasio je da to nije njegova politička obitelj.
- Mađarska nema na europskoj razini ništa što bi bilo zabrinjavajuće, a o Poljskoj se vodi rasprava.
Presuda šestorici Hrvata
Vezano za nedavnu hašku presudu, predsjednik Plenković naglasio je da nitko nije rekao da ne prihvaća presudu te da nijedna europska institucija ni vlada ništa nije rekla negativno o Hrvatskoj ni u kojem trenutku ni na kojoj razini - te da je minuta šutnje u Saboru bila za sve žrtve.
- Legitimno je reći „prihvaćam, ali se ne slažem“. Imamo pravo na svoj stav.
Dodao je još jednom da je Hrvatska tražila da bude prijatelj suda tri puta u predmetu „šestorici“, a sud je tri puta odbio.
Novo proširenje EU, Schengen i eurozona
Predsjednik Vlade i HDZ-a dodao je da je Hrvatska veliki zagovornik nastavka politike proširenja, ali da ga prije 2024.-2025. vjerojatno neće biti. Ocijenio je da treba biti realan jer i Hrvatska je očekivala ući puno ranije nego se to dogodilo.
Na pitanje hoće li Hrvatska riješiti pitanje granica sa susjednim zemljama prije njihova ulaska u EU, Plenković je kazao da Zagreb ima stajalište da granice država trebaju biti granice iz 25. lipnja 1991. godine, odnosno bivših republika, ali i naglasio da Bruxelles to pitanje ne vidi kao posebno dramatično.
Ponovio je da su ulazak u Schengen i u Eurozonu dva strateška cilja Hrvatske.
Predsjedanje Europskom unijom
Vlada se također intenzivno priprema za predsjedanje EU-om 2020. godine te tom prigodom planira summit na kojemu bi dala snažan impuls onome što je bitno susjedstvu.
Te godine također će i Rijeka biti europska prijestolnica kulture, što je projekt koji vlada snažno podupire.
