(VIDEO) Nakon sastanka na vrhu Procesa suradnje u jugoistočnoj Europi (SEECP), održanom na Brdu kod Kranja, predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković ocijenio je da odnosi sa Slovenijom - unatoč prijeporima o bilateralnome graničnom pitanju - nisu u dramatičnoj fazi („nikada o tom pitanju nismo govorili smirenije“), ali da mu je žao kad se otvorena pitanja prelijevaju na ljude, kao što je sada slučaj sa savudrijskim ribarima iz obje države.

Nastavak dijaloga nakon slovenskih izbora

Komentirajući prijetnju Slovenije da će Hrvatsku tužiti Sudu EU-a ako ne pristane na implementaciju arbitražne presude, ponovio je da je Hrvatska "na čvrstoj poziciji" i da je jednoglasnom odlukom Hrvatskog sabora izašla iz arbitražnog postupka zbog njegove kompromitiranosti, iako je u proces ušla u dobroj vjeri.

- Podsjetit ću da je Hrvatska lani Sloveniji ponudila okvir za bilateralni dogovor o tom zapravo jedinome pravome otvorenom pitanju između naših država i da je u tom okviru bilo moguće naći pravedno i za obje strane prihvatljivo rješenje. Žao mi je što nismo našli konsenzus. Očito ćemo sada morati pričekati 3. lipnja, da prođu parlamentarni izbori u Sloveniji, pa ćemo nastaviti dijalog.

Pogrešni slovenski stavovi

Što se tiče traženja Slovenije da se u rješenje pitanja za staru deviznu štednju svojim posredovanjem uključi Europska komisija, kao i najave kako bi Slovenija mogla tužiti Hrvatsku ako ne obustavi postupke protiv Ljubljanske banke koji se vode pred hrvatskim sudovima, Plenković je kratko, ali jasno odgovorio da je „takav stav pogrešan jer u Hrvatskoj sudovi djeluju neovisno od Vlade RH i ona ni na koji način ne utječe na presude".

- Moramo poštivati vladavinu prava.

2020. ulazimo u Schengen

Na pitanja u svezi s mogućom slovenskom blokadom hrvatskog ulaska u Schengen, ako Hrvatska ne pristane na primjenu arbitražnog rješenja, naglasio je da blokade nisu dobar način za rješavanje pitanja.

- Takav način ne bi koristio ni Sloveniji, čiji bi interes i zbog nadzora nad ilegalnim migracijama trebao biti da Hrvatska što prije uđe u Schengen. Hrvatska će ispuniti sve tehničke kriterije i naš je cilj da u Schengen uđemo do 2020. godine, kad RH preuzima šestomjesečno predsjedanje EU-om.

Plenković je pritom iskoristio prigodu zahvaliti slovenskom premijeru Miri Ceraru, s kojim se nakratko sastao na marginama summita i neformalno razgovarao tijekom ručka, na dobroj organizaciji skupa i dobrim temama koje je Slovenija kao predsjedavajuća SEECP-a istaknula, posebno pomoć državama u regiji na putu prema euroatlantskim integracijama.

Pelješki most - kako je i predviđeno!

Govoreći o nizu bilateralnih susreta koje je održao na Brdu kod Kranja, među njima i s predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem kojeg je pozvao da u svibnju posjeti Hrvatsku, predsjednik Vlade RH i HDZ-a je u svezi s rezervom bošnjačkih političkih predstavnika spram gradnje Pelješkog mosta kazao da je nesumnjiva činjenica da će se on nalaziti na hrvatskom državnom teritoriju i da će biti izgrađen - kako je i predviđeno!

https://www.24sata.hr/news/bevanda-peljeski-most-dobar-i-za-bih-rasteretit-ce-se-neum-570653

O položaju kosovskih Hrvata

U razgovoru pak s kosovskim premijerom Ramushem Haradinajem, bilo je riječi o povećanju gospodarske suradnje i hrvatskim investicijama na Kosovu, ali i o položaju i pravima hrvatske manjine - kazao je Plenković.

http://www.hdz.hr/vijest/iz-sabora/pristina-nasi-zastupnici-s-thacijem-o...

Pozorište neka ostane u Beogradu

Sa srbijanskom ministricom Jadrankom Joksimović nije se sastao, ali se dio novinarskih pitanja, naravno, odnosio na zadnje tenzije sa Srbijom u svjetlu Šešeljeva primitivnog ispada u Narodnoj skupštini u Beogradu te huškačkih izjava srbijanskog ministra Aleksandra Vulina.

- Donijeli smo odluku o zabrani dolaska Vulinu jer bi Hrvatska i Srbija trebale smanjiti tenzije nakon pojedinih pozitivnih iskoraka do kojih je u zadnje vrijeme ipak bilo došlo prije izgreda u Narodnoj skupštini. Ali, odluka izaslanstva Hrvatskog sabora da prekine posjet Srbiji nakon što je oskvrnuta hrvatska zastava bila je pravilna - nije se moglo drukčije postupiti. Vulin? S obzirom na njegove izjave, mogu samo reći: Mi Hrvati volimo i teatar i „pozorište“, ali ne u svojoj kući.

http://www.hdz.hr/vijest/iz-sabora/jandrokovic-ako-srbija-misli-da-se-na-ovaj-nacin-moze-ponasati-jasno-je-da-nece-ici

Bleiburg: neupitno saborsko pokroviteljstvo

Na pitanje o najavama (tj. željama pojedinih lijevih političkih aktera) kako bi regionalna vlast u austrijskoj Koruškoj mogla zabraniti svibanjsku komemoraciju u Bleiburgu „zbog neprimjerenih simbola i okupljanja ekstremne desnice“, predsjednik Plenković je istaknuo da ne vidi razloga da se ne nastavi pokroviteljstvo Hrvatskog sabora nad tom manifestacijom, ali da se sudionici skupa na Bleiburgu moraju pridržavati zakona Republike Austrije i u pogledu korištenja obilježja.

PROCES SURADNJE U JUGOISTOČNOJ EUROPI (SEECP)

Na sastanku na vrhu SEECP-a na Brdu kod Kranja čelnici država ili vlada razgovarali su o proširenju Europske unije, sigurnosti, perspektivi za mlade i digitalnoj preobrazbi društva, što su prioritetna područja slovenskoga predsjedanja tom inicijativom.

- Za države članice EU ovo je bila prilika da damo podršku drugim državama u procesu ulaska u Uniju. Očekujemo da svaka od šest zemalja postigne napredak i ubrza proces približavanja EU - rekao je Plenković

Proces suradnje u jugoistočnoj Europi pokrenut je 1996. u Sofiji u cilju jačanja regionalne suradnje, sigurnosti i stabilnosti, a sudionice su Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Bugarska, Grčka, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija, Turska, Slovenija i Kosovo.

RH dvaput predsjedala

Hrvatska je predsjedala SEECP-om dva puta, 2006.-2007. te 2016.-2017. godine. Glavna načela drugog predsjedanja bila su solidarnost, potpora državama u procesu pristupanja EU, povezanost,  jačanje političkog dijaloga kroz parlamentarnu suradnju te energetska sinergija.

Presjedanje Republike Hrvatske SEECP-om završilo je sastancima na najvišoj razini - sastankom ministara vanjskih poslova te sastankom na vrhu predsjednika država i vlada 30. lipnja 2017. u Dubrovniku, a predsjedanje je 1. srpnja preuzela Republika Slovenija.

http://www.hdz.hr/vijest/eu/spor-sa-slovenijom-par-excellence-bilateralno-pitanje