Predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskoga sabora Franjo Lucić sudjelovao je jučer u Rimu, u okviru talijanskog predsjedanja Vijećem EU, na sastanku predsjednika odbora za poljoprivredu, industrijski razvoj i malo i srednje poduzetništvo.

Podrška hrvatskom seljaku

Proizvodnja hrane, zaštita okoliša, razvoj ruralnog prostora i ekološka poljoprivredna proizvodnja bile su glavne teme prvog djela sastanka. Predsjednik Odbora Lucić intervenirao je u raspravi vezanoj uz prijedlog nove Uredbe EP koja će regulirati područje ekološke poljoprivredne proizvodnje upozoravajući na problem koji bi, prijedlogom Uredbe predložena (trenutno dozvoljena) zabrana paralelne (mješovite) poljoprivredne proizvodnje prouzročila poljoprivrednim proizvođačima u RH. A 50 posto poljoprivrednih gospodarstava koja se bave ekološkom proizvodnjom u RH mješovita su gospodarstva, pa bi uvođenje novog pravila rezultiralo napuštanjem ekološke poljoprivredne proizvodnje, a što bi rezultiralo jačim pritiskom na prirodne resurse i bioraznolikost. Lucić je upozorio i na problem nedostatka ekološkog sjemena i potrebu iznalaženja rješenja kroz korištenje netretiranog konvencionalnog sjemena u prijelaznom razdoblju.

Osnažiti male i srednje poduzetnike

U drugom dijelu sjednice provedena je rasprava o internacionalizaciji malog i srednjeg poduzetništva, uklanjanja trgovinskih barijera kao i postupnog smanjenja troškova komunikacije, transporta i logistike, a u cilju jačeg pozicioniranja malih i srednjih poduzetnika. A 200 milijardi eura vrijednosti poljoprivrednog izvoza i 100 milijardi eura vrijednosti poljoprivrednog uvoza EU, s ciljem povećanja izvoza zahtijeva pristupanje tržištima trećih zemalja. Daljnje usmjeravanje razvoja nužno je gledati i kroz problem s tržištem Rusije, daljnjim usmjeravanjem na povezivanje malog i srednjeg poduzetništva, osobito u području poljoprivrede, te osiguravanjem preduvjeta za pozicioniranje na tržištima trećih zemalja. U svojoj raspravi Lucić je, u svjetlu povezivanja poljoprivrede i malog i srednjeg poduzetništva, kao i mogućnosti uvođenja shema kvalitete za nepoljoprivredne proizvode upozorio na nužnost pojednostavljivanja i skraćivanja trajanja postupaka zaštite kvalitete (kroz oznake izvornosti, zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalno specijaliteta). Pojednostavljivanje postupaka zaštite u shema kvalitete osnažilo bi i ruralni razvitak i pozitivno djelovalo na očuvanje tradicije i identiteta pojedinog kraja, ali posredno bi utjecalo i na zadržavanje mladih osoba u ruralnim područjima.

Ulaganje u inovacije

Na trećem djelu sjednice održana je rasprava vezana uz cilj kojim EK želi podići doprinos industrije s 15 na 20 posto BDP-a do 2020. godine kroz renesansu industrijskog sektora. Postizanje cilja trebalo bi se ostvariti kroz ulaganja u inovacije, bolji pristup izvorima financiranja i kapitala, osiguranjem boljih tržišnih uvjeta, kao i jačim korištenjem ljudskog kapitala i vještina. Upozoreno je na nužnost povezivanja industrijskog sektora s politikom konkurentnosti.