(VIDEO) Predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković podnio je u Hrvatskom saboru izvješće o sastancima Europskoga vijeća, institucije koja okuplja predsjednike država ili vlada svih 28 članica EU. Od početka premijerskog mandata, predsjednik Plenković sudjelovao je na dva sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu - 19. i 20. listopada te 15. i 16. prosinca 2016. godine. Glavne teme sastanaka Europskog vijeća u prošloj godini bile su migracijska kriza, referendum u Velikoj Britaniji o napuštanju Europske unije, ali i gospodarski rast, zapošljavanje, konkurentnost i ulaganja.

Izvješće predsjednika Plenkovića možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:

Intenziviranje dijaloga

Zadovoljstvo mi je što sam tri dana zaredom u Hrvatskom saboru te što intenziviramo dijalog između izvršne i zakonodavne vlasti. Time iskazujemo dodatno poštovanje prema Hrvatskom saboru i njegovoj ulozi u artikuliranju vanjske i europske politike Republike Hrvatske. Želio bih se, također, osvrnuti i na dolazak predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska u Zagreb u povodu 25. obljetnice međunarodnog priznanja RH. Bivši poljski premijer Tusk je na taj način - na polovici svog mandata predsjednika Europskog vijeća, kao prvi čovjek EU - pokazao koliko on osobno, ali i europske institucije, poštuju Hrvatsku - njena postignuća, ulogu i doprinos europskom projektu.

Čestitke velikom prijatelju Tajaniju

Čestitam s ove govornice novoizabranom predsjedniku Europskog parlamenta, mom velikom prijatelju Antoniu Tajaniju - koji je tu dužnost preuzeo od Martina Schulza. Na čelnim mjestima svih europskih institucija sada imamo izvrsne poznavatelje Hrvatske i naše prijatelje: i osobne, i političke - ljude koji vjeruju u europski projekt. Siguran sam da će u sljedeće dvije i pol godine biti naši partneri u rješavanju zajedničkih problema.

Nove globalne okolnosti

Ovo je prigoda napraviti rezime rada Europskog vijeća u 2016. godini. Ta je godina po nizu aspekata bila specifična ne samo za hrvatsku političku scenu, već izrazito posebna i neuobičajena za EU, a možemo reći i za globalna kretanja. Doživjeli smo scenarij da su predsjednici Vlada dvije članice EU podnijeli ostavke nakon izgubljenih referenduma. To se još u Europi nije dogodilo.

U tom je kontekstu izuzetno važno kako ćemo voditi europsku politiku, kako ćemo prepoznati trendove i pozicionirati RH, posebice nakon pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama te s obzirom na nove globalne okolnosti te asertivniju politiku Rusije u globalnim zbivanjima.

Solidarnost - pristup migracijskim pritiscima

Dopustite mi da kažem nekoliko riječi o zadnjem sastanku Europskog vijeća koji je imao više bitnih tema: migracije, sigurnost, ekonomski i socijalni razvoj, pitanja mladih i pitanja vanjske politike EU. Budući da sam o Europskom vijeću u listopadu govorio odmah nakon povratka iz Bruxellesa, ovdje ću naglasiti ključna pitanja koja su dominirala raspravom zadnjeg dana sjednice Hrvatskog sabora u prosincu. Kada je riječ o migracijama, Hrvatska smatra da je strateški ujednačen odgovor država članica - utemeljen na solidarnosti - optimalan pristup upravljanjima migracijskim pritiscima. Na solidarnost gledamo kao vrijednost koja je u podlozi europskog projekta.

Upravljanje vanjskim granicama EU

Podržali smo reformu europskog sustava azila. Naš je stav da je učinkovito upravljanje vanjskim granicama EU najbolji odgovor. U tom smo kontekstu izrazili zadovoljstvo brzom uspostavom i početkom rada Agencije europske granične i obalne straže - koja je dobar primjer europskog odgovora na krizu. Naš je prioritet da tzv. istočno-mediteranska ruta ostane zatvorena. To je sigurnosno i političko gledano za Hrvatsku izuzetno važno - trebamo ustrajati u dijalogu s državama jugoistoka Europe i svim članicama EU.

Krize riješiti na mjestu nastanka

Politika EU treba biti usmjerena na cjelovito korištenje svih instrumenata koji će prave uzroke i rizike migracija nastojati riješiti u onim zemljama gdje nastaju, gdje postoje nestabilnost, siromaštvo, sukobi i ratovi te sve ono što potiče ljude da krenu prema članicama EU. Posebice moramo pojačati mjere prema onima koji se bave krijumčarenjem migranata i trgovinom ljudi. Upravo oni profitiraju na ljudskoj nesreći i destabiliziraju članice EU. O tome imamo čvrsti konsenzus šefova država i vlada EU.

Doprinos euroatlantskoj suradnji

EU je donijela svoju strategiju o vanjskoj i globalnoj sigurnosnoj politici u lipnju 2016. godine. Od tada je donijet niz dokumenata koji se odnose na njenu provedbu: akcijski plan, zajednička izjava iz Varšave, suradnja između EU i Sjevernoatlantskog saveza… Za Hrvatsku su vrijednosti koje dijele EU i Sjevernoatlantski savez vrlo bliske i moramo davati svoj doprinos i jednoj i drugoj organizaciji. Visoko na dnevnom redu sastanka Europskog vijeća u prosincu bili su gospodarska i socijalna situacija te pitanje mladih. Imali smo susret s predsjednikom Europske središnje banke - koji je održao prezentaciju o stanju europskog gospodarstva.

Garancija za mlade

Podržali smo namjeru Europske komisije da produži provedbu Garancije za mlade i njeno financiranje kroz Inicijativu za zapošljavanje mladih. Znate da je u prve tri proračunske godine ove financijske perspektive stavljen naglasak na projekte za mlade. Problem nezaposlenosti mladih prepoznat je u mnogim članicama. Hrvatska se tu ubraja među tri do četiri države članice u kojima je taj problem izrazito vidljiv. Provedba Garancije za mlade u Hrvatskoj je ubrzala proces razvoja relevantnih politika, pozdravljamo njenu kontinuiranu ulogu u borbi protiv nezaposlenosti mladih - s fokusom na što uspješniju provedbu u predstojećom razdoblju. To je jedna od zadaća koju sam dao ministru dr. sc. Tomislavu Ćoriću - da sva sredstva koja su nam na raspolaganju dodatno ojača nacionalnim sredstvima.

Jasan europski smjer & kultura dijaloga

Hrvatsku mnoge članice EU percipiraju kao zemlju koja je svojim političkim potezima vrlo jasno demonstrirala koliko je bitno preuzeti vrijednosti na kojim se europski projekt mira, suradnje i gospodarskog prosperiteta gradio, a uz punu svijest o naciji, državi i onome što smo ostvarili u zadnjih 25 godina - svijest koja je još snažnija nego kod onih koji su nakon Drugoga svjetskog rata živjeli u miru. Izuzetno je važno kakvu ćemo ulogu imati i u kontekstu članica iz srednje i istočne Europe - kakvu ćemo poruku slati našem susjedstvu i na koji ćemo način rješavati otvorena pitanja. Konzistentna politika dogovora o strateškim prioritetima u vanjskoj i sigurnosnoj politici treba biti važna i na razini Hrvatskog sabora. Trebamo voditi računa da u Hrvatskoj smjer prema europskoj politici bude što jedinstveniji i da iza njega stojimo u našim međunarodnim aktivnostima. To je izuzetno bitno i tako nas naši partneri promatraju. Uvjeren sam da ćemo emancipacijom tih tema upravo ovakvim raspravama u Hrvatskom saboru imati priliku graditi tu vrste kulture i dijaloga te dogovora o ključnim pitanjima.

CILJ - BOLJE INFORMIRANJE ZASTUPNIKA I GRAĐANA

Sukladno Zakonu o suradnji Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske u europskim poslovima, predsjednik Vlade RH jednom godišnje - na početku prvog godišnjeg zasjedanja Sabora - podnosi izvješće Hrvatskom saboru o održanim sastancima Europskoga vijeća u protekloj godini. No, radi produbljivanja dijaloga između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatskoga sabora, posebice o onim temama koje su u fokusu Europske unije, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u listopadu je započeo s praksom redovitog izvještavanja javnosti i zastupnika o raspravama i zaključcima sastanaka Europskog vijeća. Namjera mu je da se takvo predstavljanje - ako je moguće - održi nakon svakog sastanka Europskog vijeća.

ZAVRŠNA RIJEČ

Završnu riječ predsjednika Plenkovića, koja je uslijedila nakon saborske rasprave, možete pogledati u cijelosti: