Predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković predsjedao je danas u Šibeniku u Konvencijskom centru Solaris 3. sastankom Vlade RH sa županima te predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina. S ciljem uspostavljanja načela partnerstva u komunikaciji sa svim hrvatskim županijama, gradovima i općinama, predsjednik Plenković uveo je praksu periodičnih sastanaka u ovome formatu.
Prvi je - valja istaknuti - održan u Zagrebu u prosincu 2016. godine, a drugi u Požegi u srpnju 2017. godine. Glavne teme današnjeg, 3. sastanka Vlade RH sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina bile su gospodarstvo, poljoprivreda, regionalni razvoj te zakoni koji se odnose na fiskalnu decentralizaciju.
Povjerenje & suradnja
Predsjednik Plenković uvodno je istaknuo da je u proteklih godinu dana razvijen duh partnerstva, povjerenja, suradnje i stalne komunikacije Vlade RH s predstavnicima lokalne i regionalne samouprave.
- Partnerstvo smo pretvorili u jednu pozitivnu situaciju za hrvatske građane. Iza nas su i parlamentarni i lokalni izbori. To znači da ćemo se pratiti u mandatima idućih godina i to nam otvara prostor da sve što je važno za Hrvatsku u višerazinskom upravljanju pokušamo rješavati na način kao što je to bilo u proteklih godinu dana.
Zajednička realizacija projekata
Dodao je da je Vlada RH Projektom Slavonija, Baranja i Srijem dala ne samo politički okvir, već i sadržajan smjer zajedničke realizacije projekata za smanjivanje nejednakosti u Republici Hrvatskoj, za ravnomjeran regionalni razvoj i za podršku aktivnostima brojnih resora.
Vezano za rebalans proračuna, Plenković je napomenuo da su riješena određena financijska pitanja u zdravstvu, koja su bila dugo na dnevnom redu brojnih županija - budući da su one osnivači niza zdravstvenih ustanova.
Suradnja sa sjevernim županijama
Najavio je da će suradnja sa sjevernim županijama uskoro početi s realizacijom.
- Bez obzira što nam se čini da je sjeverozapad, na prvi pogled, jedan od najrazvijenijih krajeva Hrvatske, postoje određeni sektori i određene teme koje zahtijevaju osobitu pozornost. U dijalogu sa županima tih županija, jasno je uočeno koji su to gospodarski sektori u kojima radnici primaju minimalnu plaću.
Paket mjera Vlade RH
U tom kontekstu, Plenković je podsjetio na paket mjera koje je Vlada RH usvojila na jučerašnjoj sjednici. Istaknuo je da je cilj toga paketa da radnici primaju veću plaću neto, a da davanja poslodavaca budu manja te da se učine dodatni napori koji će omogućiti poslodavcima, osobito u sektorima gdje postoji deficit radne snage, zapošljavanje stranih radnika.
- Na taj način učinit ćemo tržište rada propulzivnijim, omogućit ćemo da u različitim aspektima - poput graditeljstva, ugostiteljstva, hotelijerstva, brodogradnje pa i IT industrije u nekim segmentima - riješimo potrebe za radnom snagom.
Projekti za novac iz EU fondova
Na današnjem su sastanku posebno važne tri teme - izdvojio je Plenković. Prva je gospodarstvo, druga je poljoprivreda, a treća je prijedlog Hrvatske zajednice županija kako bolje uključiti predstavnike područne samouprave u pripremu svih programa i projekata za iduću financijsku perspektivu.
- Važno je da u pravom trenutku čujemo i vaše prijedloge za kvalitetniju iskorištenost europskih strukturnih i investicijskih fondova.
Najavio je pak da će se idući sastanak u ovome formatu održati u Varaždinu, u ljeto iduće godine.
Produktivnost i strukturne reforme
Plenković je istaknuo pozitivne ekonomske pokazatelje u Hrvatskoj - smanjenje javnoga duga i deficita, rast zaposlenosti i izvoza te poručio kako je potrebno više raditi na produktivnosti i strukturnim reformama.
- Izašli smo iz procedure prekomjernog proračunskog manjka i sada je ključno uhvatiti se s problemom makroekonomskih neravnoteža. A 2018. je godina u kojoj je važno da ostvarimo veliki napredak i s takvom optikom mislim da svi ulazimo u promišljanja koja su pred nama.
O sjednici Vlade RH u Osijeku
Osvrnuo se i na sjednicu Vlade koja je prošloga petka održana u Osijeku, naglasivši kako je i ona pokazala koliko je Vlada, kvalitetnom pripremom, učinila za razvoj toga grada i županije, kao i drugih slavonskih županija, s obzirom da su projekti ugovoreni i potpisani tom prigodom vrijedni preko dvije milijarde kuna.
PAUK: Županije kao bitni pokretači regionalnog razvoja!
Predsjednik Hrvatske zajednice županija i šibensko-kninski župan Goran Pauk kao ciljeve je istaknuo funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju te pozitivnu reorganizaciju sustava. Ocijenio je da županije, s obzirom na svoje kapacitete i znanja za provođenje poslova iz nadležnosti tijela državne uprave, mogu u vrlo kratkom roku postati bitnim pokretačima regionalnoga razvoja, jer su blizu svojim građanima, prepoznaju njihove potrebe i na njih mogu najbolje odgovoriti.
- Mi računamo na vas kao partnera, i to je velika promjena u odnosu na sve dosadašnje Vlade Republike Hrvatske.
Decentralizacija
Nastavljamo sa zalaganjem - dodao je Pauk - za spuštanje nadležnosti s državne na županijsku razini i dalje svjesni potrebe za upravljanje razvojem na europski način.
- Unatoč tome što smo posljednjih nekoliko godina svjedočili neravnomjernom gospodarskom razvoju, između ostalog prouzročenog i smanjenjem fiskalnih kapaciteta županija, ali i gradova i općina, to se sada mijenja što treba pohvaliti, pokazali smo, s druge strane, da smo sposobni brinuti o svojim građanima.
Koordinacija & komunikacija
Govoreći iz perspektive župana i predsjednika Hrvatske zajednice županija, župan Pauk je konstatirao da je prvi korak prema tom cilju već postignut, a to je bolja komunikacija i koordinacija sa državnim institucijama.
- S druge strane, bit će to uključivanje županija u planiranje i programiranje europskih fondova za iduće programsko razdoblje. S obzirom na to da po prvi put od ulaska Hrvatske u Europsku uniju imamo priliku utjecati na njezino kretanje, osobito uzimajući u obzir novu financijsku perspektivu koja nas čeka u razdoblju 2020.- 2027., kohezijska politika definitivno bi trebala biti prioritetna tema hrvatske politike. Želja nam je, da nas uključite u proces pripreme i provedbe procesa izrade operativnih programa za razdoblje 2020-2027.
Županije raspolažu resursima
Dodao je da su županije spremne pravovremeno, kvalitetno i stručno, pridonijeti cijelom procesu programiranja - jer će to na kraju podići i dodatno dimenzionirati pametno korištenje europskih sredstava na nacionalnoj razini.
- Županije raspolažu resursima, službenicima koji imaju stručna znanja i dodir s ljudima izravno na terenu. Prirodno je da oni koji su s ljudima u kontaktu rješavaju njihove osnovne probleme koji se tiču kohezijske politike.
Operativna suradnja
Župan Pauk predlaže da Hrvatska zajednica županija postane jedinstveni servis i središnje koordinacijsko tijelo za djelotvorno sudjelovanje i podršku nacionalnim tijelima u procesu programiranja i planiranja u okviru kohezijske politike Europe nakon 2020.
- Siguran sam da to možemo ostvariti operativnom suradnjom s nadležnim ministarstvima, ali i imenovanjem predstavnika zajednice u tijela koja će biti nadležna za izradu operativnih programa i za pregovaranje.
BURIĆ: Šibenik - primjer načina na koji europska sredstva donose dodatnu vrijednost!
Gradonačelnik Šibenika Željko Burić osvrnuo se na bitne odrednice funkcioniranja Šibenika, očekivanja i planova za budućnost.
- Šibenik ima tri kamena temeljca svojeg razvoja. Jedan je turizam, drugi je gospodarstvo, a treći je visokoobrazovni sustav.
Izvrsna suradnja s ministricom Žalac
Naglasio je da se turizam u Šibeniku razvija u suradnji lokalne samouprave i EU fondova, pohvalivši pritom odličnu suradnju s ministricom regionalnoga razvoja i fondova EU Gabrijelu Žalac. Kazao je da je Šibenik primjer načina na koji europska sredstva donose dodatnu vrijednost i prihodima i zapošljavanju.
Naglasio je kako koncept razvoja Šibenika nije baziran isključivo na turizmu ističući. Smatra da turizam ne smije prijeći više od 15 posto prihoda u BDP-u, jer bi to ukazivalo na značajne strukturne poremećaje u načinu funkcioniranja.
Gospodarska zona
Naveo je da Grad Šibenik od teške bazične industrije u ovom trenutku ima 98,5 posto prihoda na malom i srednjem poduzetništvu.
- Imamo jednu od najboljih gospodarskih zona u Republici Hrvatskoj, koja je zaista prava gospodarska zona, a ne trgovačka zona, sa 35 tvrtki i 1 300 zaposlenih.
Zahvala Vladi RH
Također, dodao je, Šibenik je hrvatski centar za proizvodnju aluminija. Šibenik se u svom razvojnom konceptu oslanja na visokoobrazovni sustav te naveo da je cilj Šibenika ostvariti status vlastitog sveučilišta.
- U ovom trenutku Šibenik ima 5 000 uplatitelja doprinosa više nego što je korisnika, ili 1.34 zaposlena na jednog korisnika.
Zahvalio je Vladi RH na podršci ističući da bez nje niz projekata ne bi bio ostvariv.
DALIĆ I TOLUŠIĆ O AKTIVNOSTIMA MINISTARSTAVA
U nastavku sastanka potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić predstavila je aktivnosti Ministarstva na jačanju suradnje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u području zaštite potrošača, poticanja poduzetništva bespovratnim sredstvima te povratu sredstava iz Programa Jamstvenog fonda za prerađivačku industriju i inovacije u prerađivačkoj industriji za 2013./2014. godinu.
Zatim je ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić predstavio aktivnosti u području poljoprivrede, od mjera ruralnog razvoja, zatim mjera iz fonda za pomorstvo i ribarstvo, preko izgradnje ribarskih luka, do reformskih zakona u poljoprivredi.
PLENKOVIĆ S PREDSTAVNICIMA UDRUGA IZ DOMOVINSKOG RATA
Predsjednik Plenković se u Šibeniku sastao i s predstavnicima braniteljskih udruga Domovinskog rata Šibensko-kninske županije s kojima je razgovarao o prevladavanju poteškoća braniteljske populacije i izgradnji spomen-obilježja Domovinskom ratu u Šibeniku.
S ČLANOVIMA PREDSJEDNIŠTVA ŽUPANIJSKOG HDZ-a
Prije 3. sastanka Vlade RH sa županima, predstavnicima Udruge gradova i Udruge općina - Plenković se susreo s članovima Predsjedništva Županijskog odbora HDZ-a Šibensko-kninske županije.
