U intervjuu u jučerašnjoj Slobodnoj Dalmaciji (9. kolovoza) HDZ-ov eurozastupnik Andrej Plenković očitovao se o cijeloj lepezi tema: od zabrane upotrebe imena prošeka u EU, jer su Talijani svoj 'prosecco' otprije zaštitili oznakom izvornosti, i mogućnosti da naši ribari povlače novac iz EZ fondova; preko modela razvoja hrvatskih otoka (Plenković je podrijetlom s
Hvara) i namjere Vlade da regionalnim preustrojem „dežupanizira“ Hrvatsku; do neizostavnog lex Perković i sramote koju nam je Milanović nanio štiteći komunističke zločince. Prenosimo ključne naglaske iz razgovora:
O REGIONALNOM PREUSTROJU
Nema dvojbe da Hrvatska ima povijesne i zemljopisne regije, ali je i činjenica da je ona više od 20 godina teritorijalno podijeljena na županije koje su također dijelom našem povijesti, a propisane su i u Ustavu. Ključnu ulogu u raspravama o eventualnoj reformi područne samouprave trebaju imati predstavnici županija koji su nedavno izabrani na izborima. Ovakav tip reforme potrebno je provoditi vrlo pažljivo, postupno i u okviru ozbiljnih stručnih konzultacija i široke javne rasprave. Još je važnije fiskalna decentralizacija, tj. omogućavanje lokalnoj i regionalnoj samoupravi da raspolaže s više novca i bolje ga raspodjeljuje u svojim sredinama.
O PERKOVIĆEVU (NE)IZRUČENJU
Odluka vladajuće većine o ukidanju vremenskog ograničenja izvršenja europskog uhidbenog naloga za djela počinjena prije 2002. nije dovoljna. Očito da kombinacijom odgađanja stupanja na snagu Zakona do 1. siječnja 2014. i usporednim prijedlogom izmjena Ustava SDP-ova Vlada nastoji izbjeći predaju i postupanje po zahtjevu njemačkih pravosudnih tijela u slučaju Perković. Ovakvim postupcima ispada da hrvatska Vlada sumnja u kompetencije njemačkog pravosuđa.
O MILANOVIĆEVIM IZLIKAMA
Premijer Milanović svoju upornost za očuvanje lex Perković objašnjava borbom za prava malih država u EU. No Vlada uopće nije imala mandat za ovakve postupke. Ravnopravnost manjih država u EU svakako se neće izboriti na ovakav način. Vlada je Hrvatskoj nanijela dugoročnu štetu. Bilo bi puno mudrije da je njihovo težište aktivnosti unutar EU na gospodarskom rastu i razvoju te stvaranju novih radnih mjesta u Hrvatskoj.
O PROŠEKU I VINARIMA
Što se tiče prošeka, on je sigurno u Europskoj uniji. Potrebno je kvalitetno odraditi posao specifikacije i podnijeti odgovarajuću dokumentaciju za zaštitu izvornosti našeg prošeka.
Bit je dokazati da je prošek nešto sasvim drugo od talijanskog prosecca. Upravo zbog kvalitetnih sorti i vrhunskih proizvoda te korištenja suvremene tehnologije, hrvatski vinari će biti konkurentni na europskom tržištu.
O RIBARIMA
Hrvatskoj je u interesu da razvija sektor ribarstva zbog velike tradicije i ekonomske isplativosti. Odgovornost je na resornom Ministarstvu poljoprivrede da izradi odgovarajuće Planove upravljanja u konzultacijama s Europskom komisijom te ribarskim cehovima i udrugama. Trenutno se u okviru reforme Zajedničke ribarstvene politike EU osniva Europski fond za pomorstvo i ribarstvo koji će imati na raspolaganju više od 5 milijardi eura za provođenje mjera održivog ribarstva i potpora u sektoru.
O SPASU HRVATSKIH OTOKA
Hrvatska može koristiti iskustvo Grčke, koja je poboljšala uvjete života na svojim mnogobrojnim otocima koristeći sredstva iz EU-a i povoljne kredite financijskih institucija.
Na otocima treba raditi na razvoju turističke ponude, poljoprivrede i poduzetništva, a posebno je bitno poboljšati prometnu povezanost kopna i mora. Vlada mora voditi računa o ovom problemu jer podizanje kvalitete života na otocima nitko drugi neće za nas odraditi!
Cijeli intervju možete pročitati na sljedećem linku:
http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/ar...
