Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković u Londonu je bio na 5. summitu Berlinskoga procesa. U izjavi brojnim okupljenim novinarima jučer je kazao da su glavne teme o kojima se raspravljalo drugoga dana sastanka bile gospodarstvo, povezivanje, suradnja u području prometa, kvalitetna priprema država jugoistoka Europe u procesu pristupanja Europskoj uniji, te pitanja sigurnosti, migracija i nasljeđa.
- U svakom slučaju, još jedan impuls, zahvaljujući inicijativi kancelarke Angele Merkel iz 2014. godine, čime je na neki način popunila prazninu koja je postojala u institucionalnom dijalogu Europske unije i jugoistoka Europe.
Fokus na susjedstvo
Plenković je istaknuo da Hrvatska - za vrijeme svoga predsjedanja - ponovno želi u fokus staviti svoje susjedstvo.
- Stoga sam i ovaj puta najavio za vrijeme hrvatskog predsjedanja Europskom unijom 2020. drugi summit toga tipa u ovoj, aktualnoj konstelaciji lidera Europske unije i zemalja regije.
Deklaracija o nestalima
U vezi s deklaracijama potpisanima na summitu, premijer Plenković je pojasnio da se one odnose na teme dobrosusjedstva, suradnje u pitanju procesuiranja ratnih zločina. Posebno je istaknuo deklaraciju koja se odnosi na nestale, kao temu uvijek važnu za Hrvatsku.
- Tu je ideja da se na razini multilateralnih i bilateralnih sastanaka pokuša napraviti iskorak i da se taj problem, koji opterećuje mnoge obitelji koje još uvijek tragaju za svojim najbližima, riješi.
Sporazum važan za stabilnost jugoistoka Europe
Plenković je izdvojio da se u utorak najviše vremena raspravljalo o rješavanju određenih bilateralnih problema koji su dugi niz godina opterećivali odnose Grčke i Makedonije:
- Ovo je prvi veliki sastanak nakon toga događaja, stoga sam u svom govoru pozdravio činjenicu da će NATO sutra na summitu u Bruxellesu pozvati Makedoniju u članstvo. Mislim da je to dobar potez za međusobne odnose, ali i za stabilnost cijelog jugoistoka Europe.
Problem migracija
- Načelno je spomenuto pitanje migracija i izbjegličke krize koja je dominirala na sastanku u Bruxellesu prije desetak dana. Od svih sudionica - nečlanica Europske unije, očekuje se da praktički slijede politiku, a to je zaštita vanjskih granica, jačanje nacionalnih kapaciteta.
To je bio amandman Hrvatske na zaključke Europskoga vijeća - poštivanje svih sporazuma o readmisiji, kvalitetna suradnja i razmjena informacija. Ideja je, barem što se Hrvatske tiče, što bolje riješimo pitanje na granici Turske i Grčke, to ćemo imati manje problema svi zajedno - naglasio je predsjednik Plenković.
Najavio je da će domaćin idućeg sastanka 2019. godine biti Poljska.
Susret s makedonskim premijerom Zaevom
Nakon sastanka šefova država i Vlada Berlinskoga procesa, predsjednik Plenković sastao se s makedonskim premijerom Zoranom Zaevom, a potom sudjelovao na primanju koje je za sudionike summita u vrtu palače Clarence organizirao Princ od Walesa.
S HRVATSKOM ZAJEDNICOM U UJEDINJENOJ KRALJEVINI
Na kraju svog boravka u Londonu, u hrvatskom se veleposlanstvu predsjednik Plenković susreo se s hrvatskom zajednicom u Ujedinjenoj Kraljevini.
