Predsjednik Vlade RH i HDZ-a Andrej Plenković otvorio je danas u Hrvatskoj gospodarskoj komori konferenciju pod nazivom „Strukovno obrazovanje u cjelovitoj kurikularnoj reformi“. Uz predsjednika Plenkovića, na konferenciji je sudjelovao i ministar rada i mirovinskoga sustava (i član Središnjeg odbora HDZ-a) Marko Pavić.

Konferencija se održava u organizaciji Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, Zaklade Konrad Adenauer i Hrvatske gospodarske komore, a s obzirom na nedostatak stručne radne snage - posebice u djelatnostima graditeljstva, turizma i metalne industrije - posebna je pozornost posvećena srednjem strukovnom obrazovanju u cjelovitoj kurikularnoj reformi. 

Inovativno i kreativno društvo

Predsjednik Plenković je na početku svog govora istaknuo da mu je zadovoljstvo otvoriti konferenciju o strukovnom obrazovanju, koja pak potvrđuje da je unaprjeđenje sustava odgoja i obrazovanja od strateške važnosti za razvoj hrvatskog društva i gospodarstva.

Naglasio je da je ljudski potencijal najvažniji nacionalni resurs, zbog čega je suvremen i konkurentan obrazovni sustav ključan za postizanje gospodarskog razvoja.

- Temelj održivog razvoja Hrvatske u drugom desetljeću 21. stoljeća mora biti kompatibilnost cjelokupnog obrazovnog sustava s potrebama i potencijalima hrvatskog gospodarstva i tržišta rada. Stoga kroz kvalitetno obrazovanje želimo razvijati inovativno i kreativno društvo s mladima koji su spremni za poslove budućnosti.

Primjeri europske dobre prakse

Plenković je izdvojio da međusobna povezanost sustava obrazovanja i gospodarstva niti u jednom području nije tako vidljiva kao u području strukovnog obrazovanja. Poručio je da je kvalitetno strukovno obrazovanje i osposobljavanje najuže povezano s uspjehom pojedinog gospodarstva, što je možda najočitije kod najuspješnijih europskih ekonomija gdje je  strukovno obrazovanje jedan od nositelja gospodarskog razvoja i fleksibilnosti tržišta rada. Pojasnio je da takvi primjeri pokazuju da, uz klasičnu nastavu u učionici, učenje temeljeno na radu omogućuje lakše usvajanje znanja i vještina u strukovnom obrazovanju i rezultira usklađenošću s potrebama tržišta rada te boljom zapošljivošću mladih.

Pad nezaposlenosti

Govoreći o stopi nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj, predsjednik Plenković je izvijestio da je ona u proteklih nekoliko godina s preko 50 pala na 34 posto. No, zabrinjavajućim je ocijenio da čak 68 posto nezaposlenih mladih ima srednjoškolsku ili nižu kvalifikaciju, a s druge strane je na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje oglašeno preko 12.000 radnih mjesta koja se ne popunjavaju.

- To jasno pokazuje da strukovno obrazovanje ne odgovara adekvatno na potrebe gospodarstva i industrije.

Razvijati strukovno obrazovanje

Pojasnio je da zbog toga Hrvatska želi razvijati strukovno obrazovanje i osposobljavanje koje će biti usmjereno na kvalitetu i učinkovitost, povezano s tržištem rada i koje će svakom pojedincu omogućiti kompetencije za osobni i profesionalni razvoj te cjeloživotno učenje.

- Stoga je potrebno uskladiti upisnu politiku u obrazovnim sektorima temeljem ponude i potražnje za znanjima i vještinama, u suradnji s relevantnim institucijama koje prate kretanje zaposlenosti u gospodarskim granama i dinamiku tržišta rada.

Modernizacija sustava

Istaknuo je da je kurikularna reforma jedna od osnova kvalitetnih promjena i procesa modernizacije u sustavu odgoja i obrazovanja.

- Zbog važnosti ove reforme za budućnost i razvoj Hrvatske, gradimo širi društveni dogovor i nastojimo uključiti, uvažiti i pomiriti različite pristupe i mišljenja. Jedino tako ovaj važan proces će imati dugoročnu stabilnost i korist.

Konsenzus o reformi

Pozvao je još jednom na hrvatski konsenzus u obrazovanju, jer je - kako je istaknuo - to bit i ključ reforme koja je pred nama. 

Istaknuo je da je u središtu dualnog modela obrazovanja učenik koji u realnom radnom procesu stječe znanja, vještine i kompetentnosti, napomenuvši da poslodavac treba biti spreman preuzeti dio odgovornosti za obrazovanje učenika i pružiti mu standard kvalitete i kvantitete izvođenja praktične nastave.

Paket mjera Vlade RH

Predsjednik Plenković podsjetio je da je jedan od koraka prema boljem strukovnom osposobljavanju i paket mjera aktivne politike zapošljavanja u vrijednosti od 1,5 milijarde kuna - u kojem je čak 5 od ukupno 9 mjera usmjereno na strukovno usavršavanje.

- Želimo potaknuti obrazovanje nezaposlenih, osposobljavanje na radnom mjestu, nuditi mogućnost nepunog radnog vremena uz mogućnost obrazovanja na javnim radovima.

Europski novac za strukovno obrazovanje

Izvijestio je da je iz Europskog socijalnog fonda do sada alocirano preko 80 milijuna eura za razvoj i unapređenje strukovnog obrazovanja, a do kraja godine će se ugovoriti još dva projekta i to: „Promocija učeničkih kompetencija i strukovnog obrazovanja kroz strukovna natjecanja i smotre“ u vrijednosti od 41 milijun kuna te „Modernizacija sustava stručnog usavršavanja nastavnika strukovnih predmeta“ u vrijednosti od 12 milijuna kuna.

Međuinstitucionalni dijalog

Svaka od tih mjera - dodao je predsjednik Plenković - pridonosi ostvarenju ciljeva Programa razvoja strukovnog obrazovanja, prije svega osiguranju kvalitete strukovnog obrazovanja i osposobljavanja učenika odnosno budućih radnika.

- Ambiciozne ciljeve za razvoj obrazovanja koje smo postavili ostvarit ćemo samo kroz dijalog i konsenzus svih dionika i uključenih institucija, od ministarstva, agencija, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, do regionalnih centara za informiranje i savjetovanje, strukovnih škola te centra za obrazovanje odraslih. Ključ uspjeha je u međuinstitucionalnom dijalogu svih ovih institucija.

Dualno obrazovanje

Predsjednik Plenković je naglasio da Hrvatska može izraditi svoj kvalitetan model dualnog obrazovanja u kojem ćemo imati suradnju gospodarstva, obrazovnog sustava i socijalnih partnera te primjenjivati najbolju praksu zemalja članica Europske unije.

- Sudionicima želim uspješnu konferenciju koja će nam pomoći kao Vladi RH da zajednički poduzmemo korake koji će povećati zaposlenost, kvalitetu i konkurentnost naših mladih na sada globaliziranom, europskom i integriranom tržištu rada.

SADRŽAJNA IZLAGANJA I PANELI

O samoj kurikularnoj reformi, s naglaskom na srednjoškolsko obrazovanje, govorila je prof. dr. sc. Dijana Vican, predsjednica Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije i rektorica Sveučilišta u Zadru.

O njemačkim iskustvima dualnog srednjeg obrazovanja govorio je prof. dr. sc. Wolfang Schuster, predsjednik Europske zaklade za obrazovanje i predsjednik Zaklade Deutsche Telekoma.

Na panelu pod nazivom „Kakvo strukovno obrazovanje želimo?“ bilo je riječi o ciljevima hrvatskog strukovnog obrazovanja, novostima koje nam je donijela EU, centrima kompetencija, ulozi lokalne samouprave i posljedicama na demografiju i nacionalno gospodarstvo.

Panelisti su bili Daniela Buntak, voditeljica Odjela za edukacije i stručno usavršavanje u Njemačko - hrvatskoj industrijskoj i trgovinskoj komori, Mirela Lekić, šefica Odjela za obrazovanje Hrvatske obrtničke komore, Božo Pavičin, savjetnik u Uredu predsjednika  Hrvatske gospodarske komore, Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Wolfang Schuster, predsjednik Europske zaklade za obrazovanje i predsjednik Zaklade Deutsche Telekoma, Tina Turk Lupieri, direktorica ljudskih potencijala Maistre i Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.