Mostarsko savjetovanje; Karamarkovi intervjui za Dnevni avaz, sarajevsku TV1 i Večernji list BiH; njegov zagrebački susret s Draganom Čovićem, predsjednikom HDZ-a BiH; pismo eurozastupnika Davora Ive Stiera povjereniku Europske komisije za proširenje Stefanu Füleu o institucionalnoj (ne)ravnopravnosti Hrvata u susjednoj nam državi; dolazak Dubravke Šuice i Milijana Brkića u Ravno na otkrivanje spomenika Nikoli Brajiću, prvoj žrtvi srpske agresije u BiH... Upravo je novo vodstvo HDZ-a reaktualizirao u Hrvatskoj dotad podcjenjivani ili čak prešućivani problem položaja bosansko-hercegovačkih Hrvata. 

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/hrvatska-se-treba-aktivnije-ukljucit...

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/interes-hrvata-u-bih-ce-biti-imperat...

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/karamarko-pokusaj-majorizacije-hrvat...

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/karamarko-u-sarajevu-buducnost-bih-v...

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/hdz-u-ravnom-svjesno-se-presucuje-da...

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/karamarko-u-medugorju-o-polozaju-hrv...

http://www.hdz.hr/vijest/nacionalne/karamarko-i-covic-preko-popisa-stano...

Predsjednik HDZ-a prvi je nedvosmisleno ustvrdio  da BiH neće moći ozbiljno konkurirati za članstvo u EU dok se ne uspostavi stvarna, a ne samo deklarativna ravnopravnost svih konstitutivnih naroda. Konzekventno, nepokolebljivo štiteći i promičući interese naših sunarodnjaka u susjednoj državi, vodstvo stranke nastavilo je svoju “BH-ofenzivu”. 

Pomoć na europskom putu

Nakon što se prošlog tjedna, rekosmo, sastao s Čovićem, Karamarko je ovog ponedjeljka, 16. rujna, razgovarao i s Martinom Ragužom, predsjednikom druge sestrinske stranke u BiH - HDZ-a 1990. Sastanak je - simbolike li - održan u okolici Velikog Trgovišća, rodnog mjesta dr. Franje Tuđmana, netom nakon HDZ-ove mini-klauzure, a uoči briselskog sastanka (1. listopada) političkih lidera iz BiH s europskim povjerenikom za proširenje Štefanom Füleom.  Sastanka na kojem će se raspravljati o ključnoj temi za budućnost susjedne nam države - modelu ustavnih promjena.

Predsjednik HDZ-a još je jednom naglasio da će poduprijeti svaki oblik unutarnjeg ustroja za koje se odluče sami bosansko-hercegovački u dogovoru, dakako, s ostala dva konstitutivna naroda, Bošnjacima i Srbima. Pri čemu bi ustavne promjene - uglas će Raguž i Karamarko - morale osigurati ravnopravnost hrvatskog naroda. 

Ulazak Hrvatske u EU povijesna je prilika da BiH ubrza svoj europski put. Što će itekako ovisiti, kako je već više puta napomenuo Karamarko, o položaju hrvatskog naroda. Ravnopravni Hrvati ključ su stabilne i euroatlantske BiH. 

Dvojica su predsjednika razgovarala o još jednoj nezaobilaznoj temi - skorašnjem popisu stanovništva, koji se u BiH provodi nakon dvadeset i dvije godine. I koji nipošto nije samo pitanje statistike. Nego i prevažno, da ne kažemo sudbinsko političko pitanje: njegovi bi rezultati mogli uvjetovati budućnost i hrvatskog naroda i Katoličke Crkve u BiH.

HDZ-ov operativni tim 

Koliko HDZ pridaje važnosti popisu stanovništva svjedoči i činjenica da je u cilju što većeg odaziva Hrvata koji su trenutačno izvan BiH utemeljio posebni operativni tim, i to predvođen zamjenikom predsjednika Dragom Prgometom. 

Istog dana kad su se susreli Karamarko i Raguž, timovi HDZ-a i HDZ-a BiH - zbog čega je Prgomet, inače rodom iz bosanske Posavine, i morao izostati s klauzure - održali su sastanak u Banja Luci. Evaluiran je učinak dosadašnjih akcija koje na terenu vode područni koordinatori te su usuglašene nove mjere djelovanja. Ali te mjere nisu samo motivacijske, nego i - interventne! Prgomet:

- Suočeni smo s pokušajima manipulacija u nekim bosansko-hercegovačkim općinama u kojima se u popisna povjerenstva nije prijavilo dovoljno Hrvata. Kolege iz BiH zabilježili su slučajeve da se Bošnjaci - i u manjoj mjeri Srbi -predstavljaju kao Hrvati kako bi zauzeli njihove pozicije popisivača i članova povjerenstava.

Nakon sastanka, voditelji timova HDZ-a i HDZ-a BiH upoznali su s dosad realiziranim aktivnostima banjolučkog biskupa Franju Komaricu. Koji je, dajući im punu potporu, ponovio nedavnu poruku Biskupske konferencije BiH:

- Moralna je obveza svakog katolika javno i ponosno očitovati svoju vjersku pripadnost, pa i na popisu pučanstva, jer je javno ispovijedanje vjere jedna od temeljnih obveza svakoga katoličkog vjernika. A časna je obveza čuvati i njegovati svoj nacionalni identitet, posebice u ovim za Hrvate teškim vremenima u BiH.

Počast žrtvama Uzdola

Uzdol, Rama. Dne 14. rujna 1993. pripadnici Armije BiH pobili su 41 Hrvata - 29 civila i 12 razoružanih vojnika. O 20. godišnjici hekatombe, ove nedjelje, dan prije klauzure, Uzdol je pohodilo visoko izaslanstvo HDZ-a: glavni tajnik Milijan Brkić, predsjednik Kluba utemeljitelja „Dr. Franjo Tuđman“ Milan Kovač, član Predsjedništva Željko Dilber, splitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnja… Došli su položiti vijenac, zapaliti svijeću, pomoliti se; došli su se pokloniti nevinim žrtvama. 

- Treba čuvati svoju grudu, svoju zemlju, i treba se odazvati na popis stanovništva da bi se ispunila dužnost sadašnjosti, poštovala prošlost i otvorila sigurnost za budućnost. Na to nas pozivaju i ove žrtve koje danas komemoriramo - istaknuo je kardinal Bozanić u propovijedi.

Posjet Rami bila je dobra prilika i za sastanak HDZ-ove delegacije s političkim predstavnicima BH-Hrvata. Teme - stalne, bolne i aktualne: neravnopravnost; odnos, nerijetko i maćehinski, službenog Zagreba; popis stanovništva... Ževrnja, jedan od inicijatora susreta, predložio je da se uvede redovita koordinacija između Splitsko-dalmatinske županije i triju BH-županija koje graniče s njom - Herceg-bosanske, Zapadno-hercegovačke i Hercegovačko-neretvanske:

- Zajednički su nam korijeni, na njih smo ponosni. A na zajedništvo nas, kako je rekao i kardinal Bozanić u propovijedi, obvezuju i žrtve.

Brkićev intervju: Dosta je lutanja!

U intervjuu za Večernji list BiH (objavljenom 17. rujna) glavni tajnik HDZ-a naglasio je da RH, kao nova članica EU, može puno više učiniti za bosansko-hercegovačke Hrvate nego prije: 

- Iskreno, do sada je službena politika puno lutala što se tiče statusa Hrvata u BiH. Nadam se da su ta vremena iza nas. Vrijeme je da skupimo glave, da svima pošaljemo poruku da je BiH domovina i hrvatskog naroda. Sve dok Hrvati ne budu ravnopravni na cijelom prostoru BiH, dotad neće biti mira.

Poručio je da se tragedija poput uzdolske više nikada ne smije ponoviti. Te da i zbog žrtava Hrvati moraju ostvariti svoja prava na cijelom prostoru BiH. U čemu će, svakako, imati potporu prijatelja iz Hrvatske i iz EU.

- Dok ijedan Hrvat diše i živi u BiH, dotad Hrvati moraju biti konstitutivni i ravnopravni u ovoj državi - zaključio je Brkić.