Od sastanka na vrhu Brdo-Brijuni očekujem da Hrvatska i Slovenija nastave djelovati stabilizirajuće prema svom susjedstvu - prema zemljama jugoistočne Europe, koje još nisu ušle u EU. Pozitivno je da na tom planu Hrvatska surađuje te da postoji kontinuitet procesa koji je pokrenut 2010. Treba ukazivati da prostor južno od Save još nije do kraja stabiliziran - pratimo situaciju u BiH i Kosovu. Nama treba trajna stabilizacija - koja će biti moguća usporedno s ulaskom svih zemalja u EU! - istaknuo je, između ostalog, međunarodni tajnik HDZ-a dr. Miro Kovač gostujući u HTV-ovoj emisiji „Studio 4“ u povodu dolaska potpredsjednika SAD-a Joea Bidena u Zagreb na summit „Brdo-Brijuni“.
Dr. Kovač uživo je komentirao aktualnost ovog summita, izazove za europsku sigurnost nakon nedavnih terorističkih napada u Francuskoj, izbjegličku krizu, 20. obljetnicu Daytonskog sporazuma…
Donosimo ključne poruke:
O summitu
Razumljivo je da su mjere sigurnosti na visokoj razini kada imamo toliko državnih poglavara na ovom summitu te američkog potpredsjednika Joea Bidena. Od sastanka na vrhu Brdo-Brijuni očekujem da Hrvatska i Slovenija nastave djelovati stabilizirajuće prema svom susjedstvu - prema zemljama jugoistočne Europe, koje još nisu ušle u EU. Pozitivno je da na tom planu Hrvatska surađuje te da postoji kontinuitet procesa koji je pokrenut 2010. Dolaskom potpredsjednika Bidena, SAD pokazuje da i dalje želi ostati „u igri“ na jugoistoku Europe te dati doprinos stabilizaciji.
O europeizaciji jugoistoka Europe
Ovo je jako važan summit, ali će biti isto toliko važno pratiti ovaj summit s konkretnim diplomatskim i političkim akcijama. Važan je svakodnevni mukotrpni rad, kao i simbolika. Danas su tu potpredsjednik SAD-a Joe Biden, kao i predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk. Tu je važna koordinacija EU i SAD-a te da Hrvatska i Slovenija daju ton tom procesu. Moramo stvoriti jednu snagu, operativu koja će dovesti do onoga što je najvažnije - europeizacije i stabilizacije cijele jugoistočne Europe.
O kooperaciji i suradnji
Hrvatska će morati biti vješta i uporna na planu diplomacije i paziti da ne trošimo sve resurse, jer imamo i Berlinski proces. Morat ćemo tražiti od svojih prijatelja u drugim državama - poput Njemačke i Austrije - da se ne razbacujemo resursima već da zajedno radimo na tome da dođe do konkretnih pomaka na jugoistoku Europe. Hrvatska koja djeluje i u srednjoj Europi te na jugoistoku Europe može zaista puno toga napraviti - zajedno sa Slovenijom. Treba ukazivati da prostor južno od Save još nije do kraja stabiliziran - pratimo situaciju u BiH i Kosovu. Nama treba trajna stabilizacija - koja će biti moguća usporedno s ulaskom svih zemalja u EU.
O europskoj BiH
Nismo proslavili na adekvatan način 20. obljetnicu potpisivanja Daytonskog sporazuma - na način da damo doprinos jačanju svijesti da procesi u BiH i šire još nisu dovršeni. Hrvatska ima veliku odgovornost kao zemlja potpisnica Daytonskog sporazuma. Podrška BiH je podrška samoj RH - jer nama je u interesu da imamo stabilnu BiH s kojom smo gospodarski i prometno povezani. Sigurna BiH je doprinos sigurnosti i stabilnosti Hrvatske.
O izbjegličkoj krizi
Što se tiče izbjegličke krize, od početka smo upozoravali da moramo sa susjedima surađivati, a ne se s njima konfrontirati. No, vidjeli smo da je predsjednik tehničke vlade napadao susjede - čelnike Srbije, Mađarske i Slovenije. To je trajalo dok nisu uvidjeli da moramo surađivati. Moramo tražiti od većih zemalja koje primaju izbjeglice da zauzmu stav koliko još njih žele i mogu primiti. Odluke koje se donose u tim većim zemljama, naime, utječu i na Hrvatsku.
O sigurnosnim ugrozama
Bilo je i terorističkih napada i u prošlosti - velike zemlje u Europi imaju iskustva s terorizmom. Napadi u Parizu su pokazali da ih je teško spriječiti te da postoje propusti u organizaciji sigurnosti u Europi - jer nismo dovoljno povezani. Talijanski premijer Renzi je početkom godine tražio da se formira integrirana obavještajna služba - tada se to shvatilo neozbiljno, no danas vidimo da je to nužno. Nijedna služba nije odaslala informaciju o boravku navodnog terorista u Francuskoj. To je signal da moramo sve snage uvezati i razvijati sveeuropsku svijest, ne možemo se sami štititi. U Hrvatskoj pak ovisimo i o stanju u susjedstvu. Samo zajedno možemo efikasno djelovati protiv terorizma.
O Schengenskom sporazumu
Schengen je velika stvar za slobodu u Europi - bio bi jak udarac Europi ako bismo doživjeli demontažu Schengenskog sporazuma. Treba ga pod svaku cijenu zadržati, a cilj Hrvatske mora biti ući u schengenski sustav.
