Nijedan od triju centara za gospodarenje otpadom - financiranih velikim dijelom iz fondova EU - nije doveden do kraja, pa nas zbog neispunjenja dogovorenih obaveza uskoro čekaju penali! * Problem odlagališta Karepovca nadživio je Keruma, nadživjet će i Baldasara i tako dočekati novu, HDZ-ovu gradsku upravu da ga napokon riješi! * Ne tvrdim da Zmajlović ništa ne radi - može biti koristan savjetnik ako tražite luksuzni ured! * Počašćen sam povjerenjem koje mi je moja stranka iskazala uvrstivši me u tim za izradu programa! - istaknuo je, među inim, HDZ-ov stručnjak za zaštitu okoliša dr. sc. Mario Šiljeg u intervjuu za jučerašnju Slobodnu Dalmaciju. Intervju prenosimo u cijelosti, skupa s uvodom novinarke Marine Karlović Sabolić:
Dr. Mario Šiljeg vodeći je HDZ-ov specijalist za okoliš. Pripada mlađoj generaciji stručnjaka koji posljednjih mjeseci, na relaciji Zagreb-Muenchen, užurbano pripremaju stranački izborni program. Radio je u Energetskom institutu „Hrvoje Požar“ i Vodotehnici, vodio je Agenciju za zaštitu okoliša, na zagrebačkom Geotehničkom fakultetu predaje Inženjerstvo okoliša i član je saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode. U razgovoru za Spektar Slobodne Dalmacije otkriva što najjača oporbena stranka sprema na području zaštite okoliša. Ako, naravno, pobijedi na parlamentarnim izborima...
- Teško mogu zamisliti da će Hrvati još jednom nasjesti na neki novi Plan 21 Kukuriku koalicije, tako da u pobjedu HDZ-a i njegovih koalicijskih partnera nimalo ne sumnjam. Svakako ćemo s konkretnim potezima krenuti odmah. Jedan od prioritetnih ciljeva nam je dovršetak centara za gospodarenje otpadom i energetska oporaba otpada.
Što to točno znači?
Tri centra na kojima se danas radi projektirana su, a financiranje osigurano velikim dijelom iz fondova EU, u vrijeme prethodnih vlada. U mandatu ove Vlade niti jedan nije doveden do kraja. Zato moramo značajno ubrzati njihovu izgradnju, jer nas zbog četiri izgubljene godine i neispunjenja dogovorenih obaveza, uskoro čekaju milijunski penali. Ubrzat ćemo i pojednostaviti postupak izdavanja i dozvola za gospodarenje otpadom. Logično da imamo nered u sustavu u kojem se onemogućava poduzetnike da rade legalno, jer nerazumno dugo moraju čekati na dozvolu.
A u području zaštite prirode i upravljanja parkovima?
Slabo razvijena područja Hrvatske ujedno su i dio prirodom bogate ekološke mreže Natura 2000. Međutim, prednosti tih područja do danas nisu iskorištene. To nije samo pitanje zaštite okoliša i prirode, nego i demografsko i gospodarsko pitanje. Ova Vlada u četiri godine riječ nije rekla o tim područjima. Bavili su se političkim kadroviranjem u nacionalnim parkovima i parkovima prirode, kupnjom skupih terenaca, ali ne i razvojem tih ustanova. Imamo razrađene korake za provedbu svake planirane reforme i projekata. Građani će se u to uvjeriti i sami, čim preuzmemo odgovornost za državu.
Kad će se konačno riješiti pitanje Karepovca? Svi se kunu da je to najveći problem Splita, da je riječ o potencijalnoj ekološkoj bombi. Fond za zaštitu okoliša dao je Gradu Splitu 69 milijuna kuna za sanaciju, no novac su u Kerumovom mandatu pojele ovrhe... Riječju, Karepovac je problem koji se ni nakon 10 godina ne rješava...
Odlagališta komunalnog otpada u nadležnosti su općina i gradova, pa je tako i za Karepovac odgovoran i nadležan Grad Split, odnosno njegov gradonačelnik. Prema informacijama koje imam, u tijeku je izrada glavnog projekta sanacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na samoj lokaciji odlagališta nakon čega bi konačno započela i sanacija. Grad Split još uvijek ima mogućnost iskoristiti pogodnost financiranja sanacije odlagališta sredstvima Fonda za zaštitu okoliša i Kohezijskog fonda u iznosu 100 posto investicije. Pitanje je ima li znanja i volje na taj način uštedjeti šezdesetak milijuna kuna svojih sugrađana. Uostalom, problem Karepovca nadživio je Keruma, očito je da će nadživjeti i Baldasara, i tako dočekati novu gradsku upravu da ga konačno riješi.
I o Lećevici slušamo već dosta godina, ni ona nikako da zaživi...
Projekt centra za gospodarenje otpadom u Lećevici zajednički provode Splitsko-dalmatinska županija, Fond za zaštitu okoliša i resorno ministarstvo. U cijeloj priči ključna je uloga Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Ono mora poticati, koordinirati projekt i biti spona prema Europskoj komisiji.
I, radi li ono to?
U tijeku je izrada idejnog projekta za Centar i šest pretovarnih stanica, nakon čega se ide u pribavljanje lokacijske dozvole. Projekt je na žalost manje-više ondje gdje je bio i 2011. godine. Čak je i Europska komisija počela glasno upozoravati Ministarstvo da mora ozbiljnije shvatiti svoju ulogu koordinatora i pojačati komunikaciju sa županijama.
Sad ispada da ministar Mihael Zmajlović ništa ne radi...
Nisam nikada tvrdio da ministar ništa ne radi. Ako tražite luksuzni ured, on vam može biti koristan savjetnik. Na žalost, trakavica oko preseljenja ministarstva i pratećih institucija iz jeftinih gradskih i državnih prostora u skupe privatne, manje-više jedino je po čemu ćemo pamtiti njegov mandat.
Dobro, ali ipak ne možete osporiti da se nešto pokrenulo. U prvom redu energetska obnova zgrada. Ili se ni s time ne slažete?
I ta je priča tipična za ovu Vladu. Pogledajte malo naslove iz 2012. godine. Najavljivali su projekte obnove vrijedne 15 milijardi kuna, pa su govorili o 1,8 milijardi i 500 javnih zgrada. Zna li netko za neku veću javnu zgradu koju su obnovili? Jednu jedinu? Jesu li radovi igdje počeli? Najavljivana je obnova bolnice Firule. Ja ne vidim nikakve radove, a evo nas na kraju mandata. Puno se priča i o energetskoj obnovi obiteljskih kuća. Tri i pol godine mandata trebale su za napisati par jednostavnih pravila. Ovih dana krenuli su spotovi i presice, moguće da se premijer par tjedana prije izbora i uslika ispred neke energetski obnovljene zgrade.
Kada je izbila afera sa Zagreb Towerom, izjavili ste da ste spremni iz svojeg džepa pokriti svaku kunu koju će država uštedjeti preseljenjem iz povoljnih gradskih i državnih prostora u privatni poslovni neboder. Što ako ministar Mihael Zmajlović dokaže da je Zagreb Tower jeftiniji od prijašnjih prostora?
Ne svaku kunu, nego dvije na svaku ušteđenu! Uspjeh bi bio da ministar hrvatskoj javnosti kaže pravu istinu o troškovima. Bojim se da u njegovom mandatu to nećemo doživjeti. Nedvojbeno je da su i on i direktor Fonda za zaštitu okoliša sklopili loše ugovore. A koliko loše, govori i činjenica da njihovi nasljednici neće moći raskinuti te skupe najamove bez da porezni obveznici, dakle svi mi, platimo najmodavcu milijune kuna odštete i povrh toga dodatne milijune za troškove preuređenja luksuznih prostora. U ugovorima nema niti jednog jedinog zaštitnog mehanizma za državu! Pa se čovjek s pravom pita čije su interese štitili.
Vi iz HDZ-a kritizirate Zmajlovića, a imali ste Mladinea, koji je Fond za zaštitu okoliša oštetio za milijune kuna, ne samo zbog sudjelovanja u aferi Fimi medija, nego i zbog nezakonitog sklapanja poslova, neutemeljenog otpisa dugova, muljanjem s PET ambalažom...
Kada predsjednik Karamarko govori da je HDZ prošao svoju katarzu, on govori argumentirano. U radnim odborima stranke danas sjede mahom mlađi ljudi s već izgrađenim karijerama i snažnim motivom da daju svoj doprinos razvoju naše zemlje. Što se gospodina Mladinea tiče, čim je počela istraga, i to u mandatu HDZ-ove vlade, on više nije bio direktor Fonda. Za njega, kao i za sve ostale treba vrijediti pravilo daje nevin dok mu se ne dokaže krivnja. Mi u stranci se tog pravila držimo i ne prejudiciramo presude, a svatko, pa tako i on, neka odgovara za svoj rad.
Kada je Ministarstvo zaštite okoliša preuzela Mirela Holy, najavljivalo se uvođenje razvrstavanja otpada. Onako kako to postoji vani: u kužini postaviš četiri kante, pa u jednu stavljaš organski otpad, u drugu papir, u treću plastika... No, od toga za sada ništa. Je li to zato što njezina ideja ne valja ili...?
Bivša je ministrica vjerojatno imala dobru namjeru. Međutim, lako je podijeliti kante po kužinama, ali što ćemo kada ljudi uredno napune te kante otpadom? Negdje se taj razvrstani otpad mora odvesti. Trebalo je prije kanti riješiti pitanje tko će ih, kako i gdje prazniti. Tim se pitanjima nije zamarao niti njen nasljednik. Mi ćemo krenuti kuću graditi od temelja, to jest omogućiti infrastrukturu za cjeloviti sustav gospodarenja i odvojenog otpada. Pri tom ćemo, koliko je god više moguće, upregnuti i domaću industriju koja i te kako ima šta ponuditi u ovom sektoru.
Nije tajna da poslove s otpadom u Italiji, a dijelom i u SAD-u, kontrolira mafija. Legendarna TV serija Sopranosi nastala je upravo na toj tematici. Bogati li se i u Hrvatskoj mafija na smeću?
Osobno se bavim tehnologijama i politikama zaštite okoliša i o tome možemo pričati koliko želite. O mafiji i njihovim poslovima ne mogu meritorno razgovarati. Stručni ljudi u državnom odvjetništvu i policiji prate, ili bi bar trebali pratiti, što se i na tom području događa. Njihov je zadatak da sopranose, bili oni u poslu gospodarenja otpadom ili nekretninama ili nečim trećim, preveniraju i upute tamo gdje im je i mjesto.
Kako spriječiti nezakonitosti s PET ambalažom? Iz Hercegovine se svakoga tjedna šverca tisuće plastičnih boca za koje se u Hrvatskoj plaćaju velike otkupnine, a nitko tome da stane u kraj.
Ako još uvijek postoji problem nezakonitog prelaska robe preko naše granice, i to utječe na naš sustav gospodarenja ambalažnim otpadom, znači da hitno za isti stol moraju sjesti carinske i inspekcijske službe i dogovoriti koordinirano djelovanje. Za inspekciju smo također predvidjeli mjere unaprijeđenja njenog rada, prije svega kroz institucionalni ustroj i uspostavu kvalitetnog informacijskog sustava gospodarenja otpadom.
Kad kažete da ste predvidjeli, mislite na skupinu stručnjaka koji su posljednjih mjeseci radili na izbornom programu HDZ-a?
Počašćen sam prilikom i povjerenjem koje mi je moja stranka iskazala uvrštavajući me u tim za izradu programa. Atmosfera je sjajna i kreativna. Ekipa smo željna izazova, a ni stručnog iskustva i znanja nam ne manjka. Osobno sam nakon doktorskog studija radio u realnom sektoru i paralelno s tim u znanosti i visokoškolskoj nastavi, gdje sam i danas. Mislim da je dobro da ljudi s iskustvom iz realnog sektora i znanosti ulaze u politiku. Hrvatskoj treba više dinamike, a mi smo je spremni osigurati.