Vjerujem da je Aleksandar Vučić svjestan, ako želi nastaviti proces europskih integracija, i da se što prije mora distancirati od ruske vanjske politike. U amandmanima koje sam uložila kao potpredsjednica Odbora za vanjske poslove i voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu pozvala sam srpske vlasti na razrješavanje pitanja nestalih osoba iz Domovinskog rata, učinkovitu istragu ratnih zločina te pravednu raspodjelu mjesta za hrvatsku nacionalnu manjinu u srbijanskom parlamentu. Sigurna sam da neće biti zatvaranja pregovaračkih poglavlja ako ova pitanja ostanu otvorena! - istaknula je, među ostalim, voditeljica HDZ-ove delegacije u Europskom parlamentu Dubravka Šuica u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju (tjedni prilog Spektar).
Intervju koji je vodio urednik Spektra Hrvoje Prnjak prenosimo u cijelosti:
Iako zemlje tzv. Zapadnog Balkana imaju podršku Europskog parlamenta na svom europskom putu, pa tako i Hrvatske, primjer Srbije pritom pomalo bode oči jer je očito da država pod vodstvom predsjednika Aleksandra Vučića istodobno otvoreno sjedi „na dvije stolice“ zbog svojih posebnih relacija s Rusijom. Do kada će Bruxelles to tolerirati?
Europska komisija, kao i Europski parlament, odnosno njegov Odbor za vanjske poslove, u svom izvješću o napretku Srbije traže da u nastavku procesa pristupanja Srbija postupno uskladi svoju vanjsku i sigurnosnu politiku s politikom Europske unije, što uključuje i politiku prema Rusiji. Smatram da je europski put Srbije jedini ispravan za sigurnost i prosperitet u regiji, no još je mnoštvo reformi potrebno za članstvo Srbije u EU. Također, vjerujem da je predsjednik Vučić svjestan da se što prije mora distancirati od ruske vanjske politike ako želi nastaviti proces europskih integracija.
Odbor za vanjske poslove Europarlamenta odlučno je pozvao Srbiju na rješavanje i procesuiranje ratnih zločina. Kakvu reakciju Beograda očekujete?
Pozdravljam takvu odluku Europske komisije i Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta jer ih smatram nužnim za pomirenje u regiji, kao i za suočavanje s prošlošću jer jedino tako je moguće krenuti naprijed, što je posebno bitno za mlade ljude. U amandmanima koje sam uložila u ulozi potpredsjednice Odbora za vanjske poslove i voditeljice hrvatske EPP/HDZ delegacije u Europskom parlamentu pozvala sam srpske vlasti na razrješavanje pitanja nestalih osoba iz Domovinskog rata, učinkovitu istragu ratnih zločina te uspostavu politika koje će omogućiti pravednu raspodjelu mjesta za nacionalne manjine u srpskom parlamentu te zaštitu medija i televizijskih programa na jezicima nacionalnih manjina koje žive u Srbiji.
Očekujem da se nadležna tijela u Srbiji pridržavaju preporuka koje im stižu iz Europske komisije po pitanju procesuiranja ratnih zločina jer Srbija nema drugog izbora ako želi nastaviti s pregovorima za pristupanje EU. Srbija je već usvojila nacionalnu strategiju za istragu i procesuiranje ratnih zločina, no ono što nedostaje jest primjena te strategije, pogotovo ako se u obzir uzme vrlo mali broj osuđujućih presuda. Također, očekujem da Srbija ponovno krene surađivati s trenutnim Mehanizmom za međunarodne kaznene sudove. Ovo se posebno odnosi vezano za žrtve i zločine počinjene u Domovinskom ratu.
Izjavili ste da europski put Srbije neće biti moguć ukoliko se ne ispune svi kriteriji. No, je li konkretno pitanje procesuiranja ratnih zločina u Srbiji nešto na čemu bi i Hrvatska trebala više i češće inzistirati?
Odnedavno, zahvaljujući zajedničkom radu dvaju Ministarstava pravosuđa, moguć je uvid u popise osoba koje su u Hrvatskoj i Srbiji osuđene, optužene ili su predmet istrage zbog ratnih zločina. Također, uskoro možemo očekivati formiranje ekspertne radne skupine čiji bi zadatak bio pripremanje međudržavnog sporazuma kojim bi bila obuhvaćena i definirana sva pitanja vezana uz taj problem. Nadalje, bitno je istaknuti poruku predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera koji je prilikom predstavljanja nove strategije za proširenje EU na države zapadnog Balkana istaknuo važnost rješavanja otvorenih bilateralnih pitanja prije završetka pregovora o pristupanju. Iako je u nekim segmentima ostvaren napredak, još se čekaju reforme pravosuđa i zakonodavstva, a posebno rješavanje pitanja nestalih iz Domovinskog rata, otuđene imovine iz Hrvatske, pitanja prava nacionalnih manjina, gdje posebno ističem hrvatsku nacionalnu manjinu te procesuiranje svih ratnih zločina.
Sigurna sam da neće biti zatvaranja pregovaračkih poglavlja ako ova pitanja ostanu otvorena. Ne smijemo zanemariti ni pitanje odnosa između Srbije i Kosova, koje je također ključno za nastavak pregovora te za stabilizaciju odnosa u regiji. Potrebno je pronaći najbolje rješenje za srpske općine na sjeveru Kosova te razviti snažnije bilateralne odnose između Prištine i Beograda.
Doduše, istodobno imamo i otvoreno pitanje nesankcioniranih zločina - u samoj Hrvatskoj. Kako komentirate dugovječnost te osjetljive tematike i kod nas?
Smatram da je rješavanje i procesuiranje svih ratnih zločina u interesu naše države jer je to preduvjet za pomirenje i zatvaranje tog mučnog poglavlja. Po pitanju rješavanja ratnih zločina, Republika Hrvatska dokazala je svoju spremnost na suradnju pred brojnim europskim i međunarodnim institucijama te nastavlja biti aktivan partner otvoren za suradnju. U zadnje vrijeme ocjenjujem da je došlo do napretka glede procesuiranja ratnih zločina pred hrvatskim sudovima, kao i pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju. Također, napomenula bih da je MUP osnovao posebnu radnu skupinu koja se bavi ratnim zločinima i koja bilježi dobre rezultate. Međutim, to je tema koja svakim novim spominjanjem otvara stare i nikad zacijeljene rane mnogim hrvatskim obiteljima i njihovim nestalima. Upravo zato moramo nastaviti ustrajati na što bržem i temeljitijem procesuiranju ratnih zločina.
Prošlog vikenda je u Vukovaru organiziran i prosvjed zbog ratnih zločina, no premijer Plenković i vrh HDZ-a ga nisu podržali, uostalom, tako osjetljiva tema vrlo brzo je postala predmet politizacije. Kakav je vaš stav o tom prosvjedu?
Prosvjed smatram legitimnim izrazom hrvatskih građana za boljim i revnijim nastojanjima svih hrvatskih institucija i nadležnih tijela za rješavanje preostalih slučajeva ratnih zločina. Međutim, ne mogu se pomiriti s činjenicom da su neki populisti iskoristili vukovarski prosvjed s ciljem da ovu mučnu temu dovedu u centar pažnje i na njoj skupljaju jeftine političke poene. To je opasno, kontraproduktivno i sigurno neće donijeti zadovoljštinu brojnim obiteljima koje traže istinu i pravdu za svoje najmilije. Vlada premijera Plenkovića radi odgovoran posao te sam uvjerena da će polučiti rezultate kakve svi očekujemo.
S obzirom na vašu funkciju u Odboru za vanjske poslove, moram Vas pitati i za komentar postizborne situacije u BiH, gdje su Hrvati opet preglasani. Je li moguće izbjeći krizu funkcioniranja države, odnosno ustavnu krizu u BiH?
Nekoliko puta sam istaknula da nije dobro što je hrvatski predstavnik izabran u predsjedništvo BiH većinom glasova Bošnjaka. To jednostavno nije u duhu Daytona. Europski parlament opetovano ističe potrebu za hitnom promjenom izbornog zakona kako bi se omogućilo provođenje interesa svih triju konstitutivnih naroda i zaštitilo ustavno načelo jednakopravnosti svih triju naroda. Činjenica jest da Hrvati, za razliku od druga dva naroda u BiH, ne ostvaruju svoja prava zajamčena Daytonom. Izmjene izbornog zakona i ravnopravnost svih naroda uvjeti su koje BiH mora ispuniti kako bi nastavila svoj proces europskih integracija i tu kompromisa neće biti. To naglašavam u Izvješćima Europskog parlamenta proteklih 5 godina te sam i prošlog tjedna u amandmanima izrazila žaljenje što kompromis u pogledu promjene izbornog zakonodavstva nije postignut prije izbora.
Također, jasno svjedočite ovih dana i vanjskopolitičkoj ofenzivi koju je pokrenuo predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković. Najprije je to bila ključna tema, uz Schengen, na susretu s Macronom, zatim je o neodrživosti ovakvog stanja izvijestio EPP Summit, a nakon toga i kolege premijere i predsjednike država članica na sastanku Europskog vijeća te je jasno dao do znanja - ako se toliko vremena može posvetiti Sjevernoj Irskoj u kontekstu Brexita, potrebno je voditi računa i o našem susjedstvu i zemlji s kojom EU dijeli granicu od 950 kilometara!
