HDZ-ov zastupnik dr. sc. Davor Božinović prošlih je desetak dana, osim što je ispunjavao redovite saborske dužnosti, sudjelovao i na više međunarodnih konferencija ili okruglih stolova. Teme raznovrsne: rad nacionalnih parlamenata, Hrvatska i EU, sigurnost i obrana, borba protiv korupcije, Sirija… U svojim predavanjima ili raspravama nerijetko se navraćao i na problem lex Perković. Na problem koji itekako zanima međunarodne sugovornike, ma što o tome bajao premijer Milanović.

Ljubljana - savjet Kosovarima: Ne izigravajte povjerenje EU!

Na poziv Centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF) iz Ženeve, dr. sc. Davor Božinović u Ljubljani je 18. rujna kosovskim parlamentarcima održao predavanje o hrvatskim iskustvima u pregovorima s EU, posebice u poglavlju 24 - Sloboda, sigurnost i pravda. Pregovorima u kojima je i sam sudjelovao kao ministar obrane u bivšoj HDZ-ovoj vladi:

- Hrvatska se prvi put počela susretati s kaznenim postupcima protiv visokopozicioniranih političara. Problem je dotad bio u nevoljkosti političkih struktura. Mogu slobodno reći da je vlada u kojoj sam bio ministar ne samo proklamirala, već i implementirala načelo nulte tolerancije prema korupciji i organiziranom kriminalu.

Savjetujući članove Skupštine Republike Kosova (Kuvendi i Republikës së Kosovës) kako da se postave u budućim pregovorima o željenom ulasku u EU, Božinović je jasno aludirao na nerazumne postupke Kukuriku vlade s tzv. lex Perković:

- Moraju se respektirati postignuća do kojih je EU došla nakon godina pregovaranja i ozbiljnog rada u pronalaženju dobrih rješenja za vlastiti napredak, što naravno ne znači da smo članica drugog reda. Ali, to zacijelo znači da nismo pozvani unilateralno mijenjati pravila kluba koji nas je primio. Poštivanje dogovorenog i potpisanog temelj je na kojem je sazdana EU i osnova je svakog povjerenja između pojedinaca, institucija i država.

Zagreb - jačanje Sabora: Štit protiv zaplotnjačkih odluka vrha SDP-a

U Hrvatskom saboru 26. rujna Božinović je pak sudjelovao na okruglom stolu „Sigurnost i parlamentarizam“ u organizaciji saborskog izaslanstva u Parlamentarnoj skupštini NATO-a. U raspravi je kritizirao aktualnu vladu što odluke donosi netransparentno, nastojeći „zaobilaziti“ vrhovno zakonodavno tijelo RH:

- Pitanje sigurnost sve više izlazi iz domene izvršne vlasti, o njoj se naširoko razgovara u javnosti. Kad sam početkom godine, uime Kluba zastupnika HDZ-a, predlagao da saborski Odbor za obranu dobije šire ovlasti u postupcima nabave iznad određenog iznosa, to sam iznio upravo iz razloga da se ojača uloga parlamenta. Hrvatska se, kao bivša komunistička zemlja, očito još nije oslobodila naslijeđenog shvaćanja da su vojska, obrana, sigurnost pitanja koja se moraju razmatrati u uskom krugu između vojnog vrha i izvršne vlasti. Ta su vremena iza nas.

Pod krinkom tzv. viših, državnih interesa i/li brzinskih odluka Kukuriku želi „zamagliti“ i druga pitanja, ne samo ona obrambeno-sigurnosna. U slučaju kurikuluma spolnog odgoja, primjerice, namjeravali su izbjeći široku javnu raspravu. Lex Perković su također brže-bolje htjeli progurati kako javnost ne bi shvatila što se iza njega skriva. Zbog partikularnih interesa svoje elite, o kojima stranačko članstvo najčešće ništa ne zna, vrh SDP-a i pokušava svesti Sabor na servis izvršne vlasti. Na glasačku mašineriju bez prava na razmišljanje i vlastito mišljenje: 

- Rad EP-a i nacionalnih parlamenata u većini zemalja članica počiva na odborima, dok su kod nas oni zanemareni. U civiliziranom svijetu zakonski prijedlozi, kako bi bili što kvalitetniji, mjesecima i mjesecima prolaze kroz rasprave po klubovima političkih grupacija, potom kroz odbore ili pododbore, da bi tek potom - nakon što su sa svih aspekata raščlanjeni - završili na plenarnoj sjednici. Kod nas odbori nerijetko raspravljaju o nekom zakonu tek onoga istog dana kada se o njima i glasuje u sabornici! Dakle, zakon se i „prouči“ i „raspravi“ i donese u desetak sati.

A cilj bi trebao biti - zaključio je Božinović - da svi parlamenti, pa tako i hrvatski, iscrpe sve vremenske, intelektualne i političke mogućnosti kako bi građani dobili ono što plaćaju, a to je najbolji mogući „zakonodavni servis“.

Zagreb (2) - studentima sigurnosti: Poštivanje partnera i preuzetih obveza!

Nakon te zapažene rasprave o svjesnoj SDP-ovoj minorizaciji hrvatskog parlamenta, Božinović se istog dana s Gornjeg grada spustio u Donji - u Hotel Dubrovnik - kako bi okupljenim polaznicima College of International and Security Studies “George C. Marshall” (Garmisch-Partenkirchen), visokoškolske ustanove pod zajedničkim pokroviteljstvom američkog i njemačkog ministarstva obrane, održao predavanje na temu Hrvatske u EU. I „Marshallovim“ studentima izlagao je o nedavnim skandaloznim postupcima Kukurikua:

- Pred Hrvatskom je naporan put pozicioniranja kroz institucije Unije, i to u krugu srednjoeuropskih i mediteranskih zemalja, što je u komunizmu, dakako, bilo zanemareno. Što se tiče zemalja Balkana, najbolje ćemo im pomoći ako budemo djelovali kao odgovoran partner, koji svoje pozicije temelji na europskom pravu i poštivajući ranije preuzete obveze. Dakle, suprotno sporu koji je obilježio odnose aktualne vlade i EU.

Čini se da je pokušaj prevare s lex Perković i na međunarodnim fakultetima političkih znanosti i sigurnosti već postao paradigma antieuropskog, neokomunističkog ponašanja. Ili „bizantijskog“ - izraz koji toliko voli sami Milanović. Lako je moguće da uskoro završi i u udžbenicima. 

Bosco Marengo - EU političarima: stvaranje zajedničkoga obrambenog tržišta

Dva dana kasnije, 28. rujna, HDZ-ov zastupnik sudjelovao je na Svjetskome političkom forumu u Bosco Marengu, u blizini Torina. Božinović - koji je u četverosatnoj raspravi o aktualnim problemima EU bio tzv. panelist skupa s Giannijem De Michelisom, bivšim ministrom vanjskih poslova Italije - istakao je da građani Hrvatske, slično kao i u ostalim članicama, europske institucije doživljavaju udaljenima, preplaćenima i birokratiziranima:

- Toj predodžbi pridonose i nacionalne političke elite koje su sklone dobre rezultate EU pripisati sebi, a za vlastite neuspjehe kriviti tu istu EU, što izravno utječe na slab odaziv na izbore za EP. Stoga treba otvoriti raspravu što danas građani Europe od nje očekuju. Slučaj Sirije nas je podsjetio na neka prošla vremena, jer ponovno o svemu odlučuju Moskva i Washington, a EU se nigdje ne vidi. Treba nam snažna diplomacija, kao i vojna sila koja će je podržavati. Utoliko treba poduprijeti prosinački summit EU koji će se baviti pitanjima budućnosti euroobrane i mogućnosti stvaranja integriranoga  euroobrambenog tržišta, jer i na tom području EU počinje gubiti bitku s konkurencijom.