Kad sam postao premijer, okružio sam se pametnim ljudima koji su znali - i uspio sam! * Kada smo stvorili uvjete za golem dotok investicija, otvorila su se nova radna mjesta! * Svaku smo sjednicu vlade počinjali izvještajem o korištenju EU fondova! * Mit je da političari koji provedu bolne reforme gube na izborima! * Nema potrebe žuriti u eurozonu - prvo treba reformirati državu kako bi bila konkurentnija! - istaknuo je, među inim, bivši predsjednik slovačke vlade Mikulaš Dzurinda - s kojim HDZ surađuje u razradi cjelovitoga gospodarskog programa - u intervjuu za Večernji list. Razgovor prenosimo u cijelosti, zajedno s uvodom novinarke Sandre Veljković.
Da sam mislio samo na sebe, nikada ne bih proveo reforme. Treba biti hrabar. To sam i rekao šefu HDZ-a Tomislavu Karamarku - poručuje Mikulaš Dzurinda, nekadašnji slovački premijer koji je tu državu vodio od 1998. do 2006., a za to ju je vrijeme uspio izvući iz ekonomskih razvalina i siromaštva po kojem je prednjačila u istočnoj Europi, uključiti je u europsku obitelj te je pretvoriti u zemlju ugodnu za život. Veliku su ulogu odigrale reforme zbog kojih su ga prozvali najuspješnijim europskim premijerom, što je titula koju mu ne mogu poreći ni politički neistomišljenici. Bio je i ministar vanjskih poslova, a sada predvodi think-tank europskih pučana u Bruxellesu i zasigurno je iznimno vrijedan savjetnik HDZ-u.
U vrijeme kada ste preuzeli vladu, kako ste postavili prioritete?
Osobno nisam znao što točno treba napraviti, sve detalje, ali okružio sam se pametnim ljudima koji su znali. I uspio sam. U prvom smo se periodu usredotočili na stabilizaciju ekonomije, što je uključilo deregulaciju cijena, striktnu kontrolu proračunskih troškova, restrukturiranje i privatizaciju banaka... U sljedećem smo se mandatu fokusirali na modernizaciju ekonomije.
Koje su bile najvažnije promjene?
Shvatili smo da vojna i teška industrija nemaju budućnosti te da državu moramo učiniti privlačnom stranim investitorima pa smo se fokusirali na dva područja, poreznu reformu i reformu tržišta rada. Naravno, uz reformu zdravstvenog sustava, socijalnih službi, gdje su nove mjere podržavale one koji žele, a ne one koji ne žele raditi, preko mirovinske reforme do reforme javne uprave i decentralizacije, kada smo regijama i gradovima delegirali odgovornost, ali i novac.
Smanjili ste broj zaposlenika u državnoj upravi, a istodobno izbjegli da višak pošaljete na burzu rada?
Kada smo stvorili uvjete za golem dotok investicija, otvorila su se nova radna mjesta za koja su se javljali dotadašnji zaposlenici u javnoj upravi. Njihov smo broj smanjili 40 posto, a onima koji su ostali podigli smo plaće jer samo tako možete zadržati i nagraditi kvalitetne radnike.
Koliko su bili važni fondovi EU?
Bez njih Slovačka ne bi bila tu gdje je danas. Svaku smo sjednicu vlade počinjali izvještajem o korištenju fondova. Kada sam primijetio da zaostajemo u povlačenju novca, preuzeo sam upravljanje tim sektorom, a ministar zadužen za fondove morao je podnijeti ostavku iako je bio čelnik stranke koja nam je bila koalicijski partner.
Jeste li pri provođenju reformi kalkulirali da biste zbog nepopularnih mjera mogli izgubiti izbore?
Da sam mislio na sebe i svoju političku karijeru, nikada ne bih proveo reforme. Mit je da političari koji provedu bolne reforme gube na izborima. Moja je stranka bila na vlasti osam godina, dobili bismo još jedan mandat da nismo imali problema s koalicijskim partnerom. I znate što? Najbolje rezultate u povijesti moja je stranka postigla baš na tim posljednjim izborima, nakon osam godina vođenja države.
U Hrvatskoj su neke reformske inicijative, na primjer, zatrli sindikati. Koliko je teško bilo dobiti široku podršku za reforme?
Nemojte ni očekivati da ćete za reforme dobiti širok društveni konsenzus ili da će vas oduševljeno pozdraviti pljeskom. Od početka reformskog procesa iznimno je važno identificirati ulogu svih sudionika. Sindikati imaju pravo i dužnost štititi interese radnika, no odluke u privatnom sektoru moraju donositi tijela kompanije, a na državnoj razini vlada. Ovi prvi odgovorni su za uspjeh tvrtke, a vlada polaže račune građanima na izborima.
Hrvatska je danas možda politički podjeljenija nego ikad dosad i teško je zamisliti da premijer, bilo sadašnji, bilo budući, dobije podršku opozicije.
Slovačka je također bila jako podijeljena za vrijeme mojeg prethodnika. Moje su dvije vlade bile široke koalicije. Zamislite koliko je bilo zahtjevno tražiti i dobiti podršku te konsenzus za pojedine reforme. No imao sam sreću što sam u vladi imao velikog arhitekta reformi, Ivana Mikloša, potpredsjednika Vlade za gospodarstvo i ministra financija. Ali samo je na meni, kao premijeru, bila odgovornost za reforme, njihovo provođenje i posljedice.
Kako vidite Hrvatsku danas?
Kao prekrasnu zemlju s mnogo potencijala, prirodnog i ljudskog, samo treba uložiti u školovane i stručne ljude.
Bili ste nedavno s predsjednikom HDZ-a Tomislavom Karamarkom koji pretendira na mandat premijera. Što ste mu savjetovali?
Rekao sam mu da se okruži najboljim stručnjacima u Hrvatskoj te poručio da premijer mora biti predvodnik reformi. I naposljetku, ohrabrio sam ga. Mora biti hrabar.
Biste li savjetovali Hrvatskoj da uđe u eurozonu?
Bih, no nema potrebe za žurbom. Prvo treba reformirati državu kako bi bila konkurentnija.
KAKO SMO POKRENULI SLOVAČKU EKONOMIJU
Stabilizacija ekonomije
Usredotočili smo se na deregulaciju cijena, striktnu kontrolu proračunskih troškova, restrukturiranje i privatizaciju banaka.
Kako su privukli strane investicije
Fokusirali smo se na poreznu i reformu tržišta rada. Proveli smo i reformu zdravstvenog sustava, mirovinsku i reformu javne uprave.
Smanjenje državne uprave
Kada su stigle investicije, zaposleni iz javne uprave odlazili su u privatni sektor, a onima koji su ostali povećali smo plaće.
