HDZ-ova stručnjakinja za EU fondove Ivana Maletić u jučerašnjem se intervjuu u Slobodnoj Dalmaciji osvrnula na neprestane samohvale Branka Grčića o tobožnjem iskorištavanju EU sredstava. Nevjerojatno je s kolikom drskošću „šampion sporosti“ nastavlja muljati jer stvarne su brojke posve različite od onih koje on prezentira. Od sredstava EU fondova SDP-ova je vlada još jako daleko, jedini novac koji je stigao su predujmovi. Intervju prenosimo u cijelosti, s uvodom novinarke Anite Belak Krile
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić pohvalio se da je Hrvatska u prva četiri mjeseca u europsku blagajnu uplatila 222 milijuna eura, a u isto vrijeme iz fondova je povukla 341 milijun. HDZ–ova kandidatkinja za europarlamentarku, Šibenčanka Ivana Maletić, ironično, pak, komentira da je hvalisanje dežurnog Vladina širitelja optimizma upravo obrnuto proporcionalno poslu koji je loše odradio, pa je stoga ne čudi što već kruže i pošalice o tome da je hrvatska Vlada europske fondove pretvorila u Jetija - svi o njima pričaju, a nitko ih nije vidio.
- Sa zakašnjenjem od osam mjeseci, napokon je u travnju dobio predujam od 150 milijuna eura. Dvije godine nisu bile dovoljne za izradu informacijskog sustava, a Komisija je zeleno svjetlo dala tek u travnju, i to za rad sustava pripremljenog za samo pola godine. A to je trebala biti formalnost jer je riječ o nastavku sustava koji je do tada dobio sve dozvole za rad. Ali Vlada je sve uspjela zakomplicirati. Dobili smo 93 milijuna eura za isplatu poljoprivrednicima po hektaru obradive površine za 2013. godinu, srećom da za ta sredstva potpredsjednik nije morao prstom pomaknuti jer bismo ih u protivnom teško dobili. I 80 milijuna eura za Schengen dobiveno je unaprijed kao predujam bez odrađenog posla. “Kapnulo” je i 9,5 milijuna eura iz instrumenta kojim bi se država trebala zaštititi da ne postane barem tijekom prve dvije godine neto uplatiteljica u europski proračun.
Prema Grčiću, do sada smo iz pretpristupnih fondova ugovorili čak 75 posto ili 850 milijuna eura...
- Ugovaranje IPA-e je od 2013. gotovo stalo. Još 236 milijuna eura iz IPA-e čeka na ugovaranje, a do sada je sve trebalo biti ne samo ugovoreno, nego i isplaćeno. O fondovima da ne govorim. Prvih 450 milijuna eura iz 2013. nije ugovoreno, a na raspolaganju je već i milijardu eura iz 2014. godine. I od toga, naravno, ništa u praksi. Nakon što je potpredsjednik spretno potpisao projekte koji su ga dočekali spremni u 2012., provedba je naglo stala. Nije znao da treba raditi na pripremi projekata, mislio je da oni sami nastanu i dođu njemu na potpis. Tako je, primjerice, iz programa IPA I za 2011. u ovom trenutku ugovorena samo 18 posto. Projekti za jačanje institucija i administrativne reforme čekaju. Novac za poljoprivrednike i ruralni razvoj čeka, infrastrukturni projekti, koji su se trebali ugovarati i provoditi još krajem 2012. i u 2013., odgođeni su za kraj 2014. i 2015., poput željezničke pruge Dugo Selo-Križevci, vodovodnih sustava Poreč, Koprivničko-križevačka županija, Osijek, centri za upravljanje otpadom…
Možemo li očekivati da će i na koncu godine isplate biti veće od uplata u europski proračun?
- S obzirom na katastrofalno stanje pripreme i provedbe projekata, sigurno ćemo imati veće uplate od isplata, jer u ovom je trenutku isplaćeno sve što se tiče predujmova, a brojnih projekata i investicija koji su trebali povlačiti nova sredstva EU-a nema.
Što biste vi promijenili da protočnost novca prema Hrvatskoj iz Bruxellesa i Strasbourga bude veća?
- Sve je u našim rukama. Za početak bih otvorila sredstva za pripremu projekata općina, gradova, županija, poduzetnika, neprofitnih organizacija, znanstvenih institucija, mladih. Vlada se hvali sa 100 milijuna kuna uloženih u pripremu projekata, a nama trebaju milijarde. Rijetki su oni koji su dobili potporu za pripremu projekata, a kada Vlada bira što će pripremati, odbija poduzetničke centre i inkubatore u Vukovarsko-srijemskoj ili Zadarskoj županiji, a bira groblje za kućne ljubimce u Zagrebu. Uz kvalitetnu pripremu projekata, pripremila bih strateške dokumente polazeći od ciljeva i prioriteta na lokalnoj razini koji moraju biti koordinirani i sinkronizirani nacionalno, a ne obrnuto, kako Vlada radi, pa se nitko ne prepoznaje u strateškim dokumentima. Zajednički i koordinirani rad svih ministarstava, osobito Ministarstva financija i Ministarstva regionalnog razvoja, preduvjet je bez kojeg nema uspjeha. Vlada je sve samo ne tim koji radi zajedno, to im prigovara i Europska komisija.
http://slobodnadalmacija.hr/Hrvatska/tabid/66/articleType/ArticleView/articleId/244657/Default.aspx
