Na plenarnom zasjedanju u Strasbourgu jučer je održano predstavljanje i rasprava o Strategiji proširenja Europske unije na Zapadni Balkan. Strategiju su predstavili visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini i povjerenik za europsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn.
U raspravi je sudjelovala naša eurozastupnica Ivana Maletić te je naglasila kako je put država Jugoistočne Europe, ili kako se u strategiji nazivaju Zapadnog Balkana, zacrtan i potpuno otvoren:
- Ovom strategijom zaustavljamo razmišljanja da se s državama pregovara bez stvarne namjere da zaista postanu države članice.
Tri ključne poruke
Maletić je istaknula tri ključne poruke:
1. Šest država Jugoistočne Europe nije u istoj fazi pristupanja, a ako želimo da svi imaju jednaku šansu u pristupanju do 2025., onda je potreban individualan pristup i što prije otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Makedonijom, Albanijom i Kosovom, u protivnom neće moći sustići, što je povjerenik Hahn istaknuo kao moguće, Crnu Goru i Srbiju koje su u naprednijoj fazi pregovora.
2. Dobro je što povećavamo sredstva IPA-e, ali moramo povećati napore za njihovo uspješno korištenje, napose u Bosni i Hercegovini. Cilj je pronaći rješenja za brže korištenje, a ne razloge za blokiranje. Uz to, važno je omogućiti korištenje garancija Europskog fonda za strateška ulaganja, tzv. Junckerov fond, koji dosad nije prisutan u ovim državama, iako je dostupan i njima.
3. Posebice podržavam poticanje na rješavanje neriješenih pitanja sa susjedima. Sve je važno, i pitanje granica, i pitanje kulturnog blaga i poštivanje prava manjina, ali posebno bih u prvi plan stavila pitanje nestalih. I sad osjećam bol ljudi koji su bili u Europskom parlamentu na konferenciji o nestalim osobama u organizaciji zastupnika Ivice Tolića. Jedino što žele je moći doći na grob svom djetetu, mužu, ženi, ocu, majci… Zamislite, u 21. stoljeću to je ljudima neostvarena čežnja. O kojim demokratskim standardima i vladavini prava možemo govoriti dok se to ne riješi?
Mogherini: Zajednička perspektiva europskih integracija!
Visoka predstavnica Europske unije Federica Mogherini izjavila je da je zapadni Balkan dio Europe te da dijelimo istu povijest, geografsku, kulturnu baštinu, iste prilike i izazove, kako danas tako i u budućnosti, te da je u Strategiji zacrtan put zapadnog Balkana. Istaknula je da ova strategija daje zajedničku, jasnu, nedvosmislenu i konkretnu perspektivu europskih integracija za svakog od šest partnera.
U posljednje tri godine u svih šest država ostvareni su značajni rezultati u području gospodarskog napretka, trgovinske razmjene te koordiniranja sigurnosne politike.
- Strategija obuhvaća pojedinačno sve države, ali svaka ima svoju dinamiku razvoja - istaknula je Mogherini, navodeći da se posljednjih godina osjeti napredak u provođenju reformi, a to ukazuje da građani i političari žele ulazak u EU. Mogherini je kazala da 2025. godina nije krajnji rok niti cilj, već da se određivanjem godine daje perspektiva ovim državama za ulazak u Europsku uniju.
Hahn: Jasno zadani kriteriji!
Povjerenik za europsku politiku Johannes Hahn, kazao je da je ovo veliki dan za ove države:
- Usvojena je strategija o Zapadnom Balkanu, kojom se naglašava da su vrata Europske unije otvorena i najavljuje perspektiva do 2025. Ova strategija ne znači ublažavanje kriterija, nema prečica, kriteriji ulaska jasno su zadani i moraju se ispuniti. Napredak će ovisiti isključivo o radu, volji i rezultatima svake pojedine države.
Povjerenik je istaknuo kako je još puno posla pred državama na području poštivanja ljudskih prava, uvođenja vladavine prava, borbe protiv kriminala i korupcije, smanjenja visoke stope nezaposlenosti, poboljšanja odnosa sa susjedima te rješavanja svih bilateralnih pitanja. Strategija uključuje 6 novih inicijativa te 57 konkretnih i inovativnih mjera. Europska komisija predlaže postupno povećanje financiranja u okviru Instrumenta pretpristupne pomoći do 2020., ako je unutar postojeće omotnice moguće preraspodijeliti sredstva. Samo u 2018. predviđeno je 1,07 milijardi eura pretpristupne pomoći za zapadni Balkan.
