Naša eurozastupnica Ivana Maletić sudjelovala je na raspravi o urbanoj mobilnosti koju je organizirao Europski Internet Forum (EIF).
Amsterdamskim paktom, odnosno Urbanim programom za Europu, 2016. godine definirano je 12 tematskih prioritetnih područja koja su od iznimne važnosti za ostvarivanje pametnih, inovativnih, održivih i uključivih urbanih sredina od kojih koristi imaju i građani i okolna područja. Programom se potiču partnerstva u okviru svakog pojedinog prioritetnog područja.
Relevantni projekti
Partnerstava su uspostavljena između država članica, gradova, Europskih institucija i drugih sudionika, poput različitih organizacija koje se bave razvojem urbanih sredina, primjerice poput Udruge gradova u RH. Svi partneri uključeni u ovaj radni model (EU institucije, nacionalne vlade, lokalne vlasti i drugi akteri) zajednički nastoje djelovati u pojedinom tematskom području s ciljem usmjeravanja sredstava u one projekte koji su za određena područja relevantni, te međusobno razmijeniti znanje (podatke, studije, primjere dobre prakse).
Održiva i učinkovita mobilnost
Partnerstvo na području urbane mobilnosti koordiniraju Češka i grad Karlsruhe (Njemačka), a ciljevi su postići održivu i učinkovitu urbanu mobilnost. Pažnja će biti usmjerena na: javni prijevoz, kretanje/soft mobility (hodanje, vožnja bicikla, javni prostori) i pristupačnost (za osobe s invaliditetom, starije osobe, malu djecu, itd.) te učinkoviti prijevoz s dobrom unutarnjom (lokalnom) i vanjskom (regionalnom) povezanosti kako je i u svom izlaganju istaknula koordinatorica Eva Srnova iz Stalnog predstavništva Češke pri Europskoj uniji.
Iskustva drugih gradova
Eurozastupnicu Maletić je zanimalo kakva su iskustva gradova koji su pokušali uvesti „besplatan“ javni prijevoz, je li to povećalo razinu njegova korištenja, a smanjilo individualno korištenje automobila koje želimo izbjeći. Drugo pitanje koje je postavila bilo je vezano uz iskustva gradova u pronalaženju novih rješenja za organiziranje javnog prijevoza kroz javnu nabavu okrenutu inovacijama na način da se raspiše nabava za nova organizacijska rješenja mobilnosti unutar grada i povezivanja s okolnim ruralnim i urbanim područjima.
Nova rješenja za javni prijevoz
Odgovori su bili vrlo zanimljivi. „Besplatan“ javni prijevoz se nije pokazao kao dobro rješenje, najčešće je došlo do niže kvalitete usluge, a građani se nisu osjećali kao „vlasnici“ kupljene usluge (iako je financiraju indirektno plaćanjem poreza). Vrlo uspješno rješenje koje je znatno povećalo korištenje javnog prijevoza pokazala se godišnja karta za javni prijevoz uvedena u Beču u iznosu od 365 eura. Svi su rado platili taj iznos računajući da se jedan euro dnevno zaista isplati. Broj korisnika se znatno povećao. Smanjenje cijena javnog prijevoza često znači povećanje prihoda i znatno veći broj korisnika što i želimo postići. Dobar primjer su i karte od 4 kune za pola sata vožnje u Zagrebu, a sigurno bi i smanjenje cijene godišnje karte na 1.460 kuna ili četiri kune dnevno povećalo broj korisnika i prihode.
Uz samu cjenovnu pristupačnost javnog prijevoza izuzetno je važna dobra organiziranost u skladu s potrebama građana te bi uključivanje privatnog sektora kroz javnu nabavu u pronalaženje boljih rješenja korištenjem podataka o kretanju građana i njihovim navikama znatno pomoglo poboljšanju mobilnosti u gradovima.
Primjer iz SAD-a
Zanimljiv je primjer iz SAD-a gdje su uočili da građani nemaju dovoljno parkirnih mjesta kada dolaze iz okolnih naselja do prve stanice podzemne željeznice kojom dalje putuju do radnih mjesta u New Yorku. Grad je odlučio odustati od projekta gradnje velikog parkirališta na nekoliko katova te je u suradnji s Uberom organiziran prijevoz iz okolnih mjesta do prve stanice s tim da je korisnik plaćao 2 dolara, a razliku u cijeni usluge koja je iznosila 10 dolara subvencionirao je grad.
Uspješan razvoj
Ured eurozastupnice Maletić objavio je u svibnju publikaciju za uspješan i održiv razvoj gradova u kojem su detaljno prikazane europske politike za razvoj gradova te mogućnosti financiranja projekata gradova iz EU fondova i Programa unije. Publikacija je dostupna na sljedećoj poveznici: https://issuu.com/ivanamaletic/docs/eu_vodic_final
