Predsjednik Karamarko je davno prije predlagao da poduzetnici plaćaju PDV tek nakon što naplate svoje fakture. Kad smo mi u HDZ-u zagovarali takav način plaćanja, ministar Maras je bio preokupiran ukidanjem pokroviteljstva nad komemoriranjem bleiburške tragedije i protuzakonitim uvođenjem ćiriličnih natpisa u Vukovaru - istaknula je to, među inim, HDZ-ova financijska ekspertica i eurozastupnica Ivana Maletić u opširnom intervjuu koji je objavljen u subotu u Slobodnoj Dalmaciji. Razgovor prenosimo u cijelosti, zajedno s uvodom novinara Hrvoja Prnjaka. 

Čak i od najvećih protivnika HDZ-a teško možete čuti išta negativno o Ivani Maletić. Čini se da upravo ta mlada ekonomska stručnjakinja, ujedno i zastupnica u Europskom parlamentu, utjelovljuje neki novi HDZ. A i priznat ćete, bilo bi zaista deplasirano Ivanu Maletić napadati zbog privatizacije, Sanaderove politike i njegova zgrtanja osobnog bogatstva... Rođena je i odrasla u Šibeniku. Nakon završene gimnazije u rodnom gradu, odlazi na studij ekonomije u Zagreb, gdje i diplomira 1997. godine. Poslije završava i znanstveni magisterij, a prvo radno iskustvo stječe u Ministarstvu financija kao vježbenica. U Ministarstvu je prikupila čak 14 godina radnog iskustva, sve do 2011. godine. U međuvremenu je napredovala od savjetnice, preko više savjetnice do načelnice, pomoćnice ministra i državne tajnice. Sudjelovala je u pregovorima s EU-om kao pregovaračica za poglavlje 22 „Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata“ te zamjenica glavnog pregovarača. Autorica je velikog broja znanstvenih i stručnih članaka, studija i knjiga o temama financijskog upravljanja, računovodstva, izvještavanja, sustava proračuna, javnih financija, EU fondova, predavačica na konferencijama... Iako naizgled povučena, kad krene u razradu teme, ostavlja dojam osobe koja i te kako zna o čemu govori.

Što mislite o Vladinoj mini reformi koja bi trebala rezultirati većim plaćama, dok će poduzetnici plaćati PDV tek nakon što naplate svoja potraživanja... Što mislite o samim mjerama, a što o „tajmingu“ njihova donošenja?

Ovo što Vlada radi s porezima ne može se nazivati ni mini, pa čak ni mikro-reformom, to su nepromišljene i ad hoc parcijalne izmjene poreznih stopa, što više sliči lutanju izgubljenog u mraku. Umjesto da pokretanjem reformi, privlačenjem investicija, među ostalim i korištenjem EU fondova, pokrene rast i povećanje BDP-a, a time i poreznih prihoda, Vlada pokušava deficit smanjiti češće povećanjem, a rjeđe snižavanjem pojedinih poreznih stopa. Svi ti nepromišljeni pokušaji na kraju su ispali loši za poduzetnike, zaposlenike, a sada i za jedinice lokalne samouprave i korisnike njihovih usluga. Ozbiljna i kompetentna vlada provela bi sveobuhvatnu reformu poreznog sustava s ciljem da ukupno porezno opterećenje mora biti niže. A to se može provesti ako je ta reforma dio cijelovitog programa gospodarskog oporavka naše države. Osim toga, ozbiljne vlade rade simulacije mjera koje namjeravaju uvesti, ali na papiru i računalu. A Milanovićeva Vlada to radi preko leđa poduzetnika, zaposlenika i nezaposlenih, kojih je, zahvaljujući njihovim vrludanjima, sve više.

U Vladi kažu da im je cilj ovime povećati i osobnu potrošnju?

Izvrsno, slažemo se u tome. A što rade? Prvi potez je bio povećanje PDV-a na vrtoglavih 25 posto. To su pokušali ublažiti smanjenjem doprinosa za zdravstvo s 15 na 13 posto, što bi bilo pozitivno, međutim, brzo su odustali i vratili na staro. Ove zadnje izmjene su klasični populizam i predizborna kampanja. Vlada samo prividno povećava plaće građanima, ali sredstva ne uzima sebi, nego „omraženim“ lokalnim jedinicama. Huškajući javnost protiv lokalnih jedinica pažnju odvraćaju od sebe i vlastita nerada te konstantne nespremnosti na promjene i odricanje. Kome zapravo povećavaju plaće? Onima koji imaju više, a našim građanima koji imaju niža primanja povećanje je neznatno, a mnogima će biti povećana cijena vrtića ili boravka u školi što lokalne jedinice više neće moći financirati. Zanimljivo je i uvođenje poreza na štednju. Još jedno novo opterećenje za građane koje su u dokumentima koje su slali u Bruxelles pravdali potrebom za povećanjem prihoda i smanjenjem deficita. U tom istom dokumentu napisali su da će smanjiti i transfere prema lokalnim jedinicama. Sad odjednom govore da će prihode od kamata na štednju usmjeriti lokalnim jedinicama. Mislim da se Bruxelles s ovako nečim još nije sreo: rad po principu „mi rekli, mi porekli“ nije baš uobičajen u ozbiljnim poslovnim krugovima.

Jesu li ovo stvarno mjere koje bi mogle pokrenuti gospodarstvo ili je u pitanju „kozmetika“?

Nema strukturnih promjena, ali nema ni investicijskih projekata, nema ni fiskalne konsolidacije jer Vlada loše upravlja prihodnom i rashodnom stranom proračuna, stalno radi rebalans, a deficit ih iznenađuje. To su tri ključna elementa za postizanje rasta i razvoja, za otvaranje radnih mjesta što se kod nas ne događa. Porezna kozmetika ne može riješiti problem nedostatka ozbiljnog rada na ovim područjima. Vlada je zato uspjela ono što nikom nije pošlo za rukom, a to je upisati se u knjigu rekordera u kontinuitetu gospodarskog pada. Sad su već i prvaci u najavama rasta. Svaki kvartal govore da će sljedeći krenuti rast, čak nalaze i obrazloženja. U početku je bilo smiješno, ali sad je već strašno. Kao da nisu svjesni da je riječ o sudbini ljudi i cijelog naroda.

Neki kažu da ih mjera ministra Marasa podsjeća na jedan od prijedloga koji su se mogli čuti od HDZ-a?

Naravno, predsjednik Tomislav Karamarko predlagao je tu mjeru davno prije. Kad smo mi u HDZ-u zagovarali takav način plaćanja PDV-a, ministar Maras je bio preokupiran ukidanjem pokroviteljstva nad komemoriranjem bleiburške tragedije, protuzakonitim uvođenjem ćiriličnih natpisa u Vukovaru i ostalim ideološkim pitanjima.

Iz poteza koje je najavio ministar financija Boris Lalovac možemo zaključiti ono što i strani analitičari često ističu - da imamo previše poreza, tj. da su građani, kao i poslodavci, porezno preopterećeni. Što bi HDZ ponudio u poreznoj politici? Sami ste izjavljivali kako nećete stalno mijenjati poreze?

Problem u Hrvatskoj nije toliko porezna preopterećenost koliko neravnomjerno porezno opterećenje, preveliko opterećenje plaća, odnosno rada, i opterećenost poduzetnika različitim parafiskalnim nametima, te, naravno, porezna nesigurnost zbog stalnih nekonzistentnih promjena. Sve naše aktivnosti na strani poreza ići će u smjeru rješavanja tih problema. Treba stimulirati prijavu poslova koji su kod nas tzv. sivo tržište: čišćenje, popravci, čuvanje djece, instrukcije i slično. Kvalitetnom analizom i simulacijom treba procijeniti koji porezi negativno utječu na rast i zapošljavanje, velikim poreznim olakšicama u trajanju i do tri godine poticati ulaganja i zapošljavanje. Nećemo stimulirati izdvajanje u temeljni kapital, što je ova Vlada učinila pa se sad čudi. Bolje se odreći dobiti, komunalnih doprinosa i svih parafiskalnih nameta, koji ionako ne bi bili naplaćeni bez pokretanja nekog posla, te omogućiti zapošljavanje ljudi koji će potrošnjom sve to kroz druge poreze državi i lokalnim jedinicama vratiti.

Od poreza na dohodak, među ostalim, financiraju se i lokalne jedinice, pa to onda neizbježno otvara i pitanje teritorijalnog preustroja i sudbine ovolikog broja općina i županija. Ova vlast se nije usudila dirati u njihov broj. Što HDZ planira poduzeti u vezi s tim?

Razgovor o broju i veličini lokalnih jedinica je potpuno promašen. U Europi ima dosta regija s velikim brojem malih lokalnih jedinica, a uspješne su i u stalnom rastu. Ključ je u efikasnosti. Za lokalne jedinice pripremili smo kriterije po kojima će se mjeriti njihova efikasnost i uspješnost rada, one koje su uspješne i samoodržive ostat će. Samo na taj način Hrvatska se može razvijati. Nepromišljeno i „stihijsko“ spajanje lokalnih jedinica može na kraju rezultirati da umjesto jedne uspješne i jedne neuspješne dobijemo jednu veću i neuspješnu općinu.

Dobro, ali biste li smanjivali broj zaposlenih u javnoj upravi, jasno je da nam je država preskupa?

Isto vrijedi i za zaposlene u javnoj upravi. Mjerenje kvalitete, efikasnosti i uspješnosti rada. Na primjer, sada je vidljivo kako nedostaje djelatnika u dijelu administracije koji se bavi EU fondovima, a svima je poznato da u javnoj upravi ima viška zaposlenih. Zašto se ne napravi preraspodjela i reorganizacija, s jasnim i mjerljivim kriterijima.

Što bi, po vašemu mišljenju, zapravo trebao biti pokretač hrvatskoga gospodarstva nakon 11 uzastopnih kvartala s padom BDP-a? Znam da to nije jedna mjera, niti je moguće nabaviti čarobni štapić, ali što bi trebalo forsirati i kako?

Strukturne reforme o kojima smo govorili, u kombinaciji s boljim upravljanjem prihodima i rashodima na državnoj i lokalnoj razini, te poticanjem poduzetničkih aktivnosti i privatnih investicija, ali i javnim investicijama koje poboljšavaju poslovno okruženje. Za investicije imamo i izvore financiranja, i to nepovratne europske fondove. Restrukturiranje javnih trgovačkih društava uvođenjem sustava upravljanja i kontrola te reforma tržišta rada dva su dodatna važna područja na kojima Hrvatska može graditi potencijal za rast i razvoj. Politička stabilnost, optimizam, strategija i vizija vlade jedne države svakako su presudni uvjeti da bi se neki investitor odlučio pokrenuti posao. Na žalost, sve to u ovom trenutku nedostaje u Hrvatskoj. I neće se mijenjati sve dok HDZ-ova koalicija ne preuzme odgovornost za vođenje države.

Svi se više-manje slažu da nam je potreban model rasta koji će se temeljiti na izvozu. On, po najnovijim podacima, čak i raste, više od uvoza, ali što bi to trebalo omogućiti njegov stabilan rast?

Trenutno raste zbog dva razloga, jedan je rast u EU-u pa je potražnja veća, a drugi je, nažalost, statističke prirode jer do 2014. u izračun nisu bile uključene tzv. male isporuke. Uglavnom, do rasta nije došlo zbog poticajnih mjera Vlade, jer takvih nema. Vlada nije napravila ništa da olakša poslovanje našim poduzetnicima. Nije otvorila povoljne izvore financiranja, snizila kamate, nije snizila ulazne troškove, nije poticajima pomogla dostizanje standarda kvalitete, nije smanjila administrativne procedure, otvorila potporne centre, pomogla u povezivanju ili okrupnjavanju... Sve to što Vlada nije, mi ćemo napraviti jer našim poduzetnicima treba vjetar u leđa kakav imaju poduzetnici u drugim državama članicama. Ovako se oni utrkuju na sto metara, a imaju zavezane noge.

Često slušamo i o investicijama koje „samo što nisu“. Pa tako dolazimo i u karikaturalne situacije da, poput prosjaka, pratimo svaki korak bilo kojeg bogataša s istoka ili zapada koji „zaluta“ u Hrvatsku... Kako privući investicije i kakva nam vrsta ulaganja treba? Jesu li to visokotehnološke kompanije, šoping-centri ili...?

Mi se moramo okrenuti svojim poduzetnicima. Ako su oni uspješni i dobro posluju u svojoj državi, to će biti najbolja pozivnica ulagačima izvana. Oni gledaju kako se naši ne usuđuju zbog neizvjesnosti pomaknuti, pa naravno da i njih ne privlači dolazak. Osim toga, administracija je takva da svatko tko pomisli doći i investirati, ubrzo odustaje. Ono što ćemo, među ostalim, napraviti radi naših poduzetnika, pa onda i radi investitora izvana, jest jedno mjesto na kojem će dobiti sve odgovore. Nema slanja od vrata do vrata, često godinama...

HDZ često ističe da bi se opet posvetio jačanju veza s iseljenom Hrvatskom. Nekako se čini da ni taj potencijal, iako je HDZ tijekom prijašnjih mandata također inzistirao na vezama s dijasporom, nije dovoljno iskorišten za gospodarsko jačanje? Što se tu dade učiniti?

Taj potencijal nije uopće iskorišten. Sve mjere o kojima smo razgovarali vratit će povjerenje i prvi u redu za investicije su sigurno naši ljudi koji žive vani. Mnogi od njih jedva čekaju doći i ulagati, ali traže jasna pravila, stabilnost i sigurnost, a toga trenutno u Hrvatskoj nema. Također, moram naglasiti da ćemo poticati povratak naših iseljenika u domovinu, bez obzira hoće li dolaziti kao investitori i poduzetnici ili obični građani. Nama je važan svaki povratnik!

Budući da ste i sami često u Bruxellesu, trebamo li strepiti za Pelješki most nakon što je prihvaćena strategija cestovnog povezivanja juga Hrvatske s ostatkom zemlje? Je li Vlada napravila sve što je trebala?

Vlada je napravila sve da taj važan projekt odgodi što dalje u budućnost. Da su zaista htjeli most, pripremili bi projekt ceste preko Pelješca, dosad već predali dokumentaciju u Bruxelles za odobrenje i financiranje, a za Pelješki most kao vezani projekt podignuli povoljan zajam EIB-a ili EBRD-a s počekom pet do sedam godina i minimalnim kamatnim stopama. Razgovori koje vode s Bruxellesom su besmisleni, kao što je bilo besmisleno i bacanje u vjetar 150.000 eura za provođenje predstudije o tome koja opcija povezivanja je najbolje rješenje - pa je ispao most. Sad opet nisu sigurni da je to doista najbolje rješenje. Ovaj i mnogi drugi projekti će se odlaskom ove Vlade konačno početi realizirati.

Kako inače komentirate Vladinu učinkovitost u povlačenju EU novca?

Žalosno je to da u rujnu 2014. još uvijek nisu niti ugovorena sredstva namijenjena za jačanje institucija iz 2011., 2012. i 2013. Više od 60 milijuna eura IPA I čeka na ugovaranje, a gdje je onda još provedba? Vlada kao da ne zna da je rok 2016. Sva sredstva koja su nam dodijeljena do 2013. trebaju biti isplaćena do kraja 2016. Vlada je od 1,3 milijarde eura isplatila tek 460 milijuna eura, ugovoreno je samo 835 milijuna eura. Da bi do kraja 2016. potrošili 1,3 milijarde eura, svi ovi novci i dvostruko više od toga je trebalo biti ugovoreno. Hrvatska gotovo sigurno gubi pola milijarde eura u 2016. i o takvom scenariju kao vrlo realnom potiho se govori u europskim krugovima. Godine 2017. slijedi novi gubitak, veći od pola milijarde eura, iz istog razloga -jer trenutno nema projekata koji troše dodijeljena sredstva. Vodeći IPA-u i pripremajući čitav sustav za fondove, dobro sam naučila uz Europsku komisiju što znači iskoristiti europska sredstva i kad se i kako ona gube. Treba uvijek gledati nekoliko koraka unaprijed. Upravo zbog toga, čitavo vrijeme upozoravam Vladu da se mora uhvatiti posla i izbjeći sve izvjesniji scenarij ovako velikih gubitaka novca.

Jeste li zadovoljni kako se u Hrvatskoj prati rad Europskog parlamenta? Nekad mi se čini kako bi se, da nije vaših asistenata, teško išta iz Parlamenta probilo do naših medija i građana? U nekim stvarima kao da još nismo svjesni da smo članovi EU-a?

Drago mi je da spominjete naše asistente jer su zaista vrlo vrijedni i pametni. Istina je da mediji jako malo prate europske teme i rad Europskog parlamenta, ali to nije čudno pored lošeg gospodarskog stanja u državi i brojnih problema koje ova Vlada stvara. Toliko smo puno inicijativa pokrenuli u Parlamentu i u Hrvatskoj. Naš rad je zamijećen i uspjeli smo se vrlo dobro pozicionirati kao članovi najvažnijih odbora na kojima se donose ključne odluke i raspravljaju za Hrvatsku iznimno bitne teme. Nadam se da će s vremenom taj rad biti intenzivnije popraćen.

Kad možemo očekivati novi gospodarski forum HDZ-a ili nešto slično? Spominjala se i suradnja sa stručnjacima iz inozemstva, suradnja s demokršćanima... Što biste rado prekopirali iz ekonomske politike njemačkih demokršćana?

Upravo pripremamo konferenciju o zdravstvu i jačanju zdravstvenog sustava u Hrvatskoj, koji krije golem potencijal. Europljani imaju povjerenja u naše zdravstvo, a cjenovno smo im vrlo prihvatljivi i uz to vrlo blizu. Zdravstvo otvara veliki prostor za razvoj turizma i gospodarstva, a trenutno, na žalost, ostajemo bez liječnika i medicinskih sestara. Uz to u pripremi je i energetski forum, to je jedna od top-tema u EU-u, a mi kao najjača stranka znamo što strateški na tom području želimo i moramo postići i to ćemo na ovom forumu prezentirati. Od Njemačke, a i drugih razvijenih država, vidimo da je najvažnije imati uspostavljen jasan, kvalitetan i stabilan sustav. Donošenje strategije razvoja i utvrđivanje područja i grana gospodarstva koje se dugoročno namjeravaju poticati jer su hrvatske strateške i komparativne prednosti, uvjet je bez kojeg se ne može postići rast i razvoj. Time se daje signal poduzetnicima koja su to poželjna ulaganja. Država mora biti svjesna da je prijeko potrebna stabilnost i dugoročnost u provedbi jer stalne izmjene i odustajanja od pojedinih mjera financiranja stvaraju poslovnu nestabilnost.