Naša eurozastupnica i potpredsjednica HDZ-a Ivana Maletić objavila je novi broj svog newslettera - mjesečnika I'M - koji izdaje s ciljem informiranja javnosti o događajima vezanima za EU i Hrvatsku.
Uvodna riječ
Eurozastupnica Maletić u uvodniku je istaknula da se uspjela izglasati pozicija Europskog parlamenta vezana za regulativu za fondove EU-a.
- Usprotivili smo se prijedlozima Europske komisije o smanjenju sufinanciranja EU-a s dosadašnjih 80 - 85 % na 70 %, odbili smo i skraćivanje vremena provedbe s N+3 na N+2, a zatražili smo i povećane predujmove koje države članice dobiju na temelju odobrenih operativnih programa koji su važni radi likvidnosti proračuna. Usto, usprotivili smo se i prijedlogu da se operativni programi donose samo za prvih pet godina pa se tek naknadno, nakon evaluacije i utvrđivanja eventualnih novih prioriteta, planiraju preostale dvije godine. Važno je odmah napraviti plan za sedam godina, a nove prioritete može se financirati iz nove omotnice. Usporavanje planiranja ne može nikako doprinijeti bržoj provedbi.
Protiv smanjenja omotnice za RH
Dodala je i da je Komisija predložila smanjenje omotnice za Republiku Hrvatsku od 6 % u odnosu na razdoblje 2014. - 2020.
- S tim se ne možemo i nećemo složiti, a na temelju analiza argumentirano ćemo pokazati da Hrvatskoj u odnosu na tekuće razdoblje omotnica mora biti povećana, a ne smanjena! Razlog za to je što smo u razdoblju 2014. - 2020. dobili umanjena sredstva zbog tzv. pravila „phasing in“, odnosno činjenice da prve dvije godine članstva nismo imali pravo na stopostotnu alokaciju fondova EU-a, već 60 % prvu godinu i 80 % drugu godinu. U novoj raspodjeli sredstava po državama članicama Komisija kao važan kriterij uzima broj stanovnika, što nikako ne može biti odlučujuće. Ključan kriterij treba i dalje biti razina razvijenosti, a broj stanovnika se može koristiti, ali na obrnut način - ne gledajući koliko je sredstava po stanovniku, nego zbog smanjenog broja stanovnika državi dodamo pomoći sredstvima za demografske mjere i zaustavljanje depopulacije. Smanjivati Hrvatskoj omotnicu jer dobiva najveća iznos sredstava EU-a po stanovniku nema nikakvog smisla.
ZA manje razlike u razvijenosti država!
Maletić je naglasila da u budućnosti EU-a mora biti više solidarnosti i ujednačavanje uvjeta poslovanja i prava građana u Uniji.
- U Europskom parlamentu štitimo ispunjavanje temeljnog cilja EU-a - smanjivanje razlika u razvijenosti među državama članicama - i borimo se za jednostavna, i još uvijek motivirajuća, pravila provedbe fondova EU-a.
Novi i povoljniji izvori financiranja
Zaključila je da je važno nastaviti raditi na jačanju jedinstvenog tržišta uspostavi unija poput unije tržišta kapitala, bankovne unije, digitalne unije, energetske unije i slično.
- Nakon ukidanja roaminga, geografskog blokiranja, zabrane proizvoda različite kvalitete na različitim tržištima, ukidanja bankovnih naknada za plaćanja iz država članica izvan eurozone u eurozoni, važno je raditi na ujednačavanju izvora financiranja, ukidanju barijera za prekogranično poslovanje, uvođenju konačnog sustava PDV-a koji će pojeftiniti i pojednostavniti procedure za poduzetnike i građane, i slično. Drago mi je što sam svojim radom doprinijela većoj prisutnosti novih i povoljnih izvora financiranja u Republici Hrvatskoj te što konačno i naši poduzetnici, obrtnici i poljoprivrednici mogu realizirati svoje investicije uz kredite s kamatama od 0.5 % do 2 %.
Budućnost EU-a, digitalizacija, rejting RH…
U ovom broju možete pročitati i zanimljiv pregled dosadašnjih rasprava i pripremljenih dokumenata na temu budućnosti EU-a, koji je pripremila asistentica eurozastupnice Maletić Tea Japunčić, dok se asistenti Neven Bilić Domagoj Badžim bave jednom od top tema na razini EU-a, a to je digitalizacija i umjetna inteligencija.
Dr. sc. Davor Galinec analizira izvješće Eurostata o stanju potencijalnih obveza po državama članicama prema kojem Hrvatska stoji prilično dobro te, uzimajući u obzir smanjenje duga i ostvarenje proračunskog suficita, možemo reći da su hrvatske javne financije stabilne i pod kontrolom, što bi nas moglo dobro pozicionirati u budućim ocjenjivanjima agencija za rejting te se možemo nadati daljnjem snižavanju kamata.
Eurozastupnica Maletić se osvrnula na zimske prognoze. Dana je i usporedba procjena rasta za 2019., od proljetnih prognoza iz 2018. do ovih najnovijih, zimskih iz čega se vidi da nema oscilacija u procjenama rasta za Hrvatsku.
- U odnosu na ostale novije države članice Istočne Europe, s kojima se uspoređujemo, naš rast nije velik i za sustizanje i pristizanje tih država, što nam je cilj, moramo biti odlučni i energični u korištenju svim potencijalima koji su nam na raspolaganju, provedbi reformi i privlačenju investicija.
I'M mjesečnik možete u cijelosti pročitati na poveznici:
