Eurozastupnica Ivana Maletić objavila je novi broj newslettera - mjesečnika I'M - koji izdaje s ciljem informiranja javnosti o događajima vezanima za EU i Hrvatsku.
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-tone-dok-dr...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-tone-dok-dr...
http://hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-rezultat-rada-ove-vlade-...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-hrvatska-i-dalje-dal...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-porazavajuci-rezulta...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-uspjesnim-koristenje...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-eu-fondovi-mogucnost...
http://www.hdz.hr/vijest/eu/novi-broj-mjesecnika-im-reforme-i-ekonomski-...
U novom broju eurozastupnica Ivana Maletić daje pregled gospodarskih izgleda Hrvatske u kontekstu Proljetnih ekonomskih prognoza Europske komisije za razdoblje 2015.-2017., Davor Galinec donosi objavu Izjave nakon završetka posjeta Misije MMF-a Republici Hrvatskoj, Darija Jurica Vuković i Ivan Dvornik predstavljaju ciklus Europskog semestra za 2016. koji se privodi kraju i iz kojeg je jasno kako Hrvatska mora provesti preporuke i najavljene reforme, a Ivana Petričko predstavlja otvoreni natječaj Ministarstva poduzetništva i obrta „Kompetentnost i razvoj MSP-a.
Novi broj mjesečnika I'M možete u cijelosti pročitati na linku:
https://issuu.com/ivanamaletic/docs/im5_2016
UVODNA RIJEČ
U nastavku donosimo uvodnu riječ eurozastupnice Maletić:
Europski fond za strateške investicije (EFSI) tzv. Junckerov fond sve više se koristi i puno je primjera dobre prakse. Do sada su odobrena 64 projekta u vrijednosti 9,3 milijarde eura. Potpisano je i 185 ugovora s posredničkim bankama za financiranje projekata mikro, malih i srednjih poduzetnika te je za tu namjenu iskorišteno 3,5 milijardi eura, a planira se financirati 142.000 poduzetničkih projekata. To su povoljni izvori financiranje kojima bismo se i mi u Republici Hrvatskoj trebali okrenuti. Ovo je prilika za osnivanje fondova sufinanciranih iz Junckerovog fonda i financiranje ulaganja u obnovljive izvore energije, cirkularnu ekonomiju, inovacije, nove tehnologije. To sve druge države članice rade pokušavajući ubrzati gospodarski rast.
U Proljetnim prognozama, o kojima detaljnije pišemo u ovom broju časopisa, iskazana su očekivanja da će gospodarski rast u Europi ostati skroman u sljedećim godinama. Europa bilježi konstantan nedostatak investicija i novih inovativnih rješenja, a Junckerov fond jedan je od instrumenata kojim se pokušava potaknuti poduzetnike u državama članicama na realizaciju rizičnijih projekata. Za gospodarski rast uz investicije potrebne su i promjene u načinu rada. Europska komisija kroz Europski semestar poziva sve države članice da budu energičnije u provedbi specifičnih preporuka te da strukturnim reformama osiguraju snažniju potporu gospodarstvu. Uspostavlja se i Program potpore strukturnim reformama za razdoblje 2017.-2020. za koji je u europskom proračunu izdvojeno 142,8 milijuna eura čiji je cilj pomoći državama članicama u pripremi i provedbi strukturnih reformi koje potiču rast, razvoj i zapošljavanje te potaknuti provedbu specifičnih preporuka u državama članicama.
Uz investicije i strukturne reforme, svi, na svim razinama, vezano uz bilo koju temu, najčešće ukazuju na potrebu za pojednostavljenjem, ako želimo postići brži rast i razvoj.
Potrebno je pojednostavniti porezni sustav, administraciju, pravila poslovanja, pravosuđe, EU fondove, poljoprivrednu politiku… Što se krije iza tih pojednostavljenja i možemo li ih zaista očekivati?
Do sad se događalo da kad god Europska komisija uvede pojednostavljenje dobijemo nekoliko stotina ili čak tisuća stranica novih uputa i sve se čini puno kompliciranije.
Je li problem kompliciranost ili nedovoljno komuniciranje i pronalaženje rješenja koja najbolje odgovaraju korisnicima i građanima? I najkompliciranije rješenje provedivo je ako se do njega došlo zajedničkim radom i u suradnji između donositelja pravila/procedura/propisa i onih koji ih trebaju primijeniti. Osmišljavanje sustava, uvođenje pravila i donošenje odluka bez partnerstva u pravilu završava neuspjehom.
Uspješne vlade i ministri reforme osmišljavaju u suradnji sa svim segmentima društva: od poslodavaca, socijalnih partnera, neprofitnih organizacija do lokalnih jedinica, znanstvenika, poduzetnika i mladih. Bez da se svi osjete dijelom reformi i razumiju smisao njihove provedbe uspjeh ne možemo očekivati. Pritom naravno, neće svi biti zadovoljni, javit će se i otpor, ali bitno je da znaju i da su informirani. Ako se slažu i podržavaju da točno znaju što i zašto, isto tako ako se protive i protestiraju.
Reforme nisu pitanje Vlade i Bruxellesa, reforme su volja i odlučnost Vlade i cijelog društva da se mijenja. Samo zajedno, koristeći sve prilike koje su nam otvorene, mijenjajući se i prilagođavajući novom vremenu, temeljem pametnih investicije, možemo uspjeti i pokrenuti snažniji rast gospodarstva.
