Na današnjoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu zastupnici su usvojili rezoluciju o Europskoj obrambenoj uniji - u kojoj pozivaju države članice na veću suradnju u području obrane, uspostavu multinacionalnih snaga i stalnog sjedišta za planiranje i upravljanje vojnim operacijama kao i na izdvajanje potrebnih 2 posto BDP-a za obranu. Iznimno je važno da države članice Europske unije ispune dogovorene ciljeve potrošnje od 2 posto BDP-a za obranu. Samo su dvije države članice EU (Grčka i Velika Britanija) ispunile taj cilj u 2014., a 11 zemalja EU izdvaja za troškove obrane manje od 1 posto BDP-a.

Na popodnevnom dijelu sjednice raspravljalo se pak o Zajedničkoj sigurnosnoj i obrambenoj politici (ZSOP) - koju je potrebno temeljito revidirati kako bi EU postala strateški neovisna, s obzirom da se sigurnosna okolina znatno promijenila. Revizija uključuje uspostavljanje trajne strukturirane suradnje, mogućnost intervencije EU u upravljanju krizama i jačanje principa kolektivne obrane. Europska pučka stranka smatra da Članak 45 Ugovora ima mogućnost postati ekvivalent NATO-ovom članku 5, po pnačelu jedan za sve, svi za jednoga.

Za sigurniju Europu

Voditeljica naše delegacije u Europskom parlamentu (i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove EP-a) Dubravka Šuica na plenarnoj je sjednici naglasila potrebu jače vojne suradnje između država članica EU u svjetlu poboljšanja sigurnosti.

- Potrebno je poboljšati vojnu suradnju unutar EU kako bi Europa bila sigurnija. Lisabonski ugovor zahtijeva od država članica da osiguraju odgovarajuće kapacitete za civilne i vojne misije i operacije zajedničke sigurnosne i obrambene politike. Možda je upravo sada pravi trenutak za više političke volje kako bi se krenulo u izgradnju europske sigurnosne i obrambene unije, iako tu ideju neke zemlje članice smatraju prijetnjom njihovom nacionalnom suverenitetu. Treba znati da je do sada SAD bio glavni uplatitelj u proračun i troši na obranu mnogo više nego ijedna druga članica NATO-a. Prema podacima Europske agencije za obranu, ukupan iznos koji Europljani troše na obranu je ispod polovice onoga što troše Amerikanci. Jačom obrambenom industrijom smanjila bi se fragmentiranost tržišta i ojačala strateška pozicija EU.

POBOLJŠANJE TRANSATLANTSKE SURADNJE

Bolja suradnja s NATO-om također je dio zajedničke obrambene sigurnosne politike, ali važna je i u svjetlu američkih izbora. NATO i EU strateški su partneri - od 28 zemalja članica EU, 22 zemlje su, također, članice NATO-a te imaju zajedničke interese i izazove. Sjedišta obiju organizacija nalaze se u Bruxellesu, a veća suradnja revitalizirala bi transatlantske odnose.