Prema već uobičajenoj praksi koju je uveo, predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković podnio je u Hrvatskom saboru izvješće o sastanku Europskoga vijeća 19. i 20. listopada u Bruxellesu, institucije koja okuplja predsjednike država ili vlada svih članica EU. Ujedno je zastupnice i zastupnike izvijestio i o Sastanku na vrhu o digitalnoj budućnosti održanom 29. rujna u Tallinnu (Estonija).
Pozicioniranje u najuži europski krug
Plenković je istaknuo da je u okviru Schengenskog instrumenta Hrvatskoj na raspolaganju bilo ukupno 120 milijuna eura za financiranje mjera na novim vanjskim granicama EU i punu primjenu schengenske pravne stečevine.
- Hrvatska svojom težnjom prema što ranijem ulasku u Schengen i eurozonu te aktivnim sudjelovanjem u europskim suradnjama pokazuje gdje želi pripadati unutar Europske unije. Korištenje financijskih sredstava Schengenskog instrumenta završilo je 21. siječnja 2017. i do tog dana utrošeno je točno 116.793.454,30 eura, odnosno 97.33 % raspoloživih sredstava. Cilj je tehničku spremnost ostvariti tijekom 2018. kako bi Vijeće najkasnije početkom 2019. godine, a svakako prije kraja mandata sadašnje Europske komisije (svibanj 2019.), moglo donijeti političku odluku o pristupanju Hrvatske Schengenskom prostoru.
Koristi uvođenja eura
Naglasio je i da je Hrvatska spremna započeti proces uvođenja eura te dodao da je rad Vlade RH prepoznat i na razini europskih institucija, što dokazuje i činjenica da je Hrvatska prvi put dobila poziv da sudjeluje na nadolazećem summitu eurozone.
- Makroekonomski fundamenti nam daju dobro polazište za sudjelovanje u tečajnom mehanizmu ERM II i ispunjavanje kriterija za uvođenje eura. Podrška za pristupanje tečajnom mehanizmu realizirat će se, među ostalim, i provedbom strukturnih reformi. Koristi uvođenja eura za Hrvatsku veće su od troškova. Dok su koristi trajne i razmjerno visoke, troškovi su uglavnom jednokratni i niski.
Manji migracijski pritisak
Predsjednik Plenković osvrnuo se i na pitanje migracija, o kojima je bilo riječi na sjednici Europskoga vijeća.
- Čelnici država članica su konstatirali da se znatno smanjio migracijski pritisak na Europu, posebice na istočnom mediteranskom pravcu, ali i na srednjem Mediteranu koji je zabilježio znatno manji broj nelegalnih ulazaka, za što je zaslužna pojačana europska aktivnost prema Libiji, glavnoj ruti migranata.
Fond za Afriku
Članovi Vijeća su tijekom rasprava ponovili da je potrebno intenzivirati suradnju s državama Afrike, u koju svrhu je pokrenut zaseban EU fond kako bi se tamošnjim državama pomoglo da na nacionalnoj razini uspostave mehanizme za sprječavanje nezakonitih migracija.
- Vlada RH je prije dva tjedna donijela Odluku o uplati 200.000 eura u taj fond. Također, Vlada je donijela Nacionalnu strategiju razvojne suradnje uz koju će nastaviti ugrađivati vlastita tranzicijska iskustva u razvojne instrumente EU, dok će na globalnoj razini prenositi iskustva vlastitog razvoja zemljama koje prolaze kroz slične izazove tranzicije.
Sigurnost i obrambena politika
Na Europskom vijeću raspravljalo se i o sigurnosnim i obrambenim pitanjima, a predsjednik Plenković je u Saboru izdvojio hrvatski napredak u pripremi stalne strukturirane suradnje u području obrane. Najavio je da se u četvrtak na sjednici Vlade usvajaju dokumenti koji će biti pravna pretpostavka da Hrvatska bude među 21 državom članicom koje žele snažniju obrambenu suradnju radi kvalitetnijega zajedničkog suočavanja sa sigurnosnim ugrozama.
- Radi se o novom obliku vojno-obrambene suradnje, temeljem odredbi Lisabonskog ugovora, koja omogućuje državama članicama poduzimanje sustavnih koraka prema koherentnijoj sigurnosnoj i obrambenoj politici, a bez stvaranja podjela u EU. Hrvatska je usvojila Strategiju nacionalne sigurnosti u lipnju, u kojoj se navodi da ćemo aktivno doprinositi europskoj obrani. NATO i EU trebaju biti komplementarni, kompatibilni i učinkoviti u svojim ciljevima. Također, želim naglasiti i važnost koja se malom i srednjem poduzetništvu pridaje u novom Europskom programu razvoja obrambene industrije.
Leaders agenda
Predsjednik Plenković se osvrnuo i na tzv. „Leaders agenda“, dokument predsjednika Vijeća Donalda Tuska kojim se određuje hodogram ključnih aktivnosti za europske čelnike od listopada do sredine 2019. - kad se održavaju europski izbori.
- Intencija Tuskova prijedloga je da se Vijeće usmjeri na praktična rješenja stvarnih problema građana EU-a, stoga je pripremljen novi metodološki pristup radu kroz koji će šefovi vlada moći raspravljati odluke Vijeća na malo drugačiji način nego dosad. Program, koji smo vam dostavili zajedno s Izvješćem, vodi se trima načelima: 1) Čelnici se trebaju usredotočiti na praktična rješenja stvarnih problema građana EU, 2) u rješavanju otvorenih pitanja potrebno je ići korak po korak i 3) ključno je zadržati jedinstvo država članica.
Stanje u EU
Dodao je da su nedavna politička kretanja unutar Europe - poput govora predsjednika Europske komisije Jean-Claudea Junckera o stanju Unije, izlaganja francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o njenoj budućnosti, Brexit i rezultati izbora u Njemačkoj - pokazali da će Europa u idućim godinama biti u procjepu između francuskog entuzijazma i njemačkog realizma, zbog čega je važno ne pasti u zamku.
- Za mene je ključno da svi procesi koji se događaju budu inkluzivni i u formatu svih država članica, a kako bi se izbjegla operacionalizacija Europe više brzina. Pozdravljam Macronov europski entuzijazam, ali važno je pronaći razumnu ambiciju do sljedećih europskih izbora 2019. i iskoristiti maksimalne mogućnosti u okvirima Ugovora, europskih politika i proračunskih sredstava. Ključno je pokazati konkretne učinke prema građanima, koji žele znati koliko europski proračun točno utječe na njihove plaće i socijalni standard. Također, na marginama sastanka održao sam i niz bilateralnih susreta i to s predsjednikom EV-a Donaldom Tuskom, saveznom kancelarkom Njemačke Angelom Merkel, predsjednikom talijanske Vlade Paolom Gentilonijem i predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom.
Digitalna Europa
Plenković je govorio i o zaključcima Digitalnog sastanka na vrhu koji je održan u Tallinnu.
- Snažno smo naglasili važnost digitalizacije za inovacije, rast i zapošljavanje te doprinos globalnoj kompetitivnosti Europe. Poseban naglasak je stavljen na to da se vlade i javni sektor u potpunosti digitaliziraju, na izgradnju zakonodavnog okvira okrenutog budućnosti, zajednički pristup kibernetičkoj sigurnosti, kompatibilnost tržišta rada i obrazovanja, važnost investicija te istraživanja i razvoja, prepoznavanje nadolazećih trendova, stvaranje učinkovitog i pravednog sustava oporezivanja. Od svih ovih tema posebno važnim smatram ulaganje u obrazovanje. Trebamo osigurati bolju edukaciju i osposobljavanje STEM stručnjaka te spriječiti njihov odljev iz Hrvatske. Zbog toga smo samo za aktualnu akademsku godinu osigurali 3.400 stipendija za studente prirodnih, biotehničkih i tehničkih znanosti, a do 2023. planiramo dodijeliti 17.000 STEM stipendija ukupne vrijednosti preko 180 milijuna kuna.
