HDZ-ov zastupnik Andrej Plenković, šef Izaslanstva za parlamentarnu suradnju između EU i Ukrajine, na sjednici Europskog parlamenta (EP) u Strasbourgu sudjelovao je u raspravi o Ukrajini i stanju odnosa između EU i Rusije. 

ZASTUPNIČKI GOVOR U STRASBOURGU

Na sjednici je u hitnoj proceduri ratificiran Sporazum o pridruživanju s Ukrajinom s uvjerljivom većinom od 535 glasova. Ratifikacija je povijesni događaj u odnosima između Ukrajine i EU - s ciljem isticanja pune podrške prijateljima u toj zemlji koji su vrlo jasno izabrali europski put. 

- Njihov izbor podrazumijeva i odgovornost Unije u trenutku kada je Ukrajina suočena s ruskom agresijom te kada je ugrožena njena teritorijalna cjelovitost. Ne može jedna susjedna zemlja drugoj određivati njen put i razvoj. Zalažem za mirno rješenje krize, poštivanje dogovorenog prekida vatre (Minsk) te za provedbu mirovnog plana predsjednika Porošenka. Iskustvo Hrvatske u mirnoj reintegraciji okupiranih područja može biti vrlo koristan primjer u predstojećim mjesecima traženja rješenja ukrajinske krize - napomenuo je Plenković.

INTERVJU U SLOBODNOJ DALMACIJI

O angažmanu EU prema Ukrajini, ali i vlastitome predanom radu i pokrenutoj inicijativi za postizanje (i održavanje) mira u toj zemlji, Plenković je govorio i u kraćem intervjuu koji je objavljen u jučerašnjoj Slobodnoj Dalmaciji. Cijeli intervju, zajedno s uvodom novinara Hrvoja Prnjaka, pročitajte u nastavku:

U analogije između aktualne situacije u Ukrajini i one u Hrvatskoj s početka devedesetih ovih se dana uživo uvjerio i Andrej Plenković, HDZ-ov zastupnik u Europskom parlamentu, koji je ujedno i potpredsjednik Odbora za vanjske poslove, a odnedavno i predsjednik Delegacije Europskog parlamenta za odnose s Ukrajinom. Zbog toga smo ga prvo pitali kakvi su bili njegovi prvi dojmovi nakon slijetanja u Kijev:

- Udaljenost od Kijeva do regija Donjecka i Luganska je više stotina kilometara. No, imajući na umu da je više od 3000 ljudi poginulo, da broj ranjenih, prognanika i izbjeglica raste, da su razaranja infrastrukture poprimila velike razmjere, jasno je da sam osjetio veliku zabrinutost javnosti zbog činjenice da na istoku Ukrajine traje neobjavljeni rat te da je ugrožena njezina teritorijalna cjelovitost. U Kijevu sam sudjelovao na 11. „Yalta European Strategy“, forumu na kojem su se okupili najviši ukrajinski i europski dužnosnici, te brojni međunarodni stručnjaci, poslovni ljudi i predstavnici medija kako bi raspravili perspektive Ukrajine. Govorio sam o daljnjem procesu europskih reformi u Ukrajini provedbom Sporazuma o pridruživanju, kao ključnog instrumenta i vodiča za provedbu političkih i gospodarskih reformi. Zauzeo sam se za mir te sugerirao da se u procesu traženja rješenja aktualne krize koriste iskustva Hrvatske iz 90-ih u procesu vraćanja okupiranih područja, a osobito mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. 

Mislite li da je Europa prespora u ovom slučaju? 

Inicijativa koju sam pokrenuo o ranijem sazivanju konstituirajuće sjednice Izaslanstva za odnose između Europskog parlamenta i Vrhovne rade, a koju su prihvatile sve političke skupine i odobrio predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, još je jedan izraz solidarnosti i politička poruka Europskog parlamenta našim kolegama u Ukrajini. Smatram da treba spriječiti daljnje žrtve te raditi na tome da se poštuje prekid vatre dogovoren u Minsku, kao i na provedbi mirovnog plana predsjednika Porošenka. Poruke i reakcije cijelog EU-a, pa i Europskog parlamenta, bile su brze i čvrste. Od političkih izjava i rezolucija, do potpisivanja Sporazuma o pridruživanju, preko financijskog paketa, stručne potpore u reformama, do paketa sankcija. Važno je zadržati jedinstven i principijelan stav. Naime, ukrajinski je narod izabrao europski put. Majdan je simbol te želje. A uvjeren sam da će i rezultati predstojećih parlamentarnih izbora takvu poruku i potvrditi. Stoga, Unija ima odgovornost prema Ukrajini. Smatram da nijedna susjedna zemlja ne može sprječavati odabir razvoja i smjer reformi Ukrajine... 

Kako EU treba dalje pomagati Ukrajini? 

Potpora Ukrajini bit će cjelovita. Prvi je politički i diplomatski angažman, u suradnji s drugim međunarodnim akterima, na traženju mirnog rješenja za reintegraciju teritorija. Drugi je hitna financijska, gospodarska i humanitarna pomoć, koja prelazi 11 milijardi eura. Treći i dugoročno najvažniji je rad na provedbi Sporazuma o pridruživanju, čija će se simultana ratifikacija dogoditi u Vrhovnoj radi i Europskom parlamentu u utorak 16. rujna.

Što mislite o dosadašnjim restrikcijama Europe prema Rusiji?

Situacija u Ukrajini istinski je test vjerodostojnosti vanjske politike EU-a. Ona je izazov i s aspekta politike proširenja i susjedstva, energetske politike, kao i odnosa s Rusijom. Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso prije neki danje rekao da Rusija ima izbor biti strateški partner EU-a ili strateški rival.

KOLUMNA U JUTARNJEM LISTU

U nedjeljnom Jutarnjem listu, u formi autorskog teksta, Plenković je analizirao sličnosti između situacije u Ukrajini i srpske agresije na Hrvatsku. Pozvao je pritom Vladu RH na aktivnije zalaganje u procesu pridruživanja Ukrajine Europskoj uniji. Također se osvrnuo na svoje sudjelovanju na nedavnom „Yalta European Strategy“ forumu u Kijevu, gdje je u društvu najviših europskih i ukrajinskih dužnosnika bio jedan od izlagatelja. Prenosimo neke od njegovih poruka:

Mišljenja sam da je odluka o simultanoj ratifikaciji Sporazuma o pridruživanju 16. rujna u Europskom parlamentu u Strasbourgu i Vrhovnoj radi u Kijevu politički i simbolički izuzetno korisna da još jednom naglasi značaj Ukrajine za Europu i njezine vrijednosti. Pozivam Vladu RH da što žurnije uputi u Hrvatski sabor prijedlog Zakona o potvrđivanju EU i Ukrajine. Ne zaboravimo, Ukrajina je, nakon Slovenije i Litve, treća zemlja koja je priznala Hrvatsku 1991. godine. Važno je koja će Hrvatska biti po redu članica EU koja je ratificirala sporazum. 

Model srpske agresije

Rat na istoku Ukrajine u nizu aspekata podsjeća na model srpske agresije na Hrvatsku 1991. godine. S tim da je razlika enormna u snazi i globalnoj ulozi Rusije. Paralele su uočljive od kreiranje ozračja tobožnje ugroženosti manjine kojoj treba pomoći, preko manipuliranja i uključenosti u organiziranje pobune dok konkretnog angažmana postrojbi na teritoriju Ukrajine te, naravno, sudjelovanja u pregovorima s međunarodnim akterima. 

Među najvišim dužnosnicima

Na 11. Yalta European Strategy Forumu Ukrajinu su predstavljali predsjednik Porošenko, premijer Acenjuk, ministar vanjskih poslova Klimkin, a Europsku uniju predsjednik Komisije Barroso, predsjednik Parlamenta Schulz, povjerenik za proširenje i susjedstvo Füle te desetak zastupnika u Europskom parlamentu. Vrijedan doprinos temi dali su Thoomas Ilves, Miroslav Lajčak, Aleksandar Kwasniewski, Tony Blair, Javier Solana, Wesley Clark, Dominique Strauss-Kahn, Joschka Fischer, Mohamed ElBaradei, Julija Timošenko, Vitalij Kličko, Niall Ferguson, Elmar Brok, Sandra Kalniete i drugi. Bio sam jedan od govornika na panelu o europskim reformama u Ukrajini, pri čemu sam podcrtao značaj Sporazuma o pridruživanju s EU kao ključnog instrumenta i vodiča za provedbu političkih i gospodarskih reformi.

Autorski tekst Andreja Plenkovića iz Jutarnjeg lista možete pročitati OVDJE.