Na Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta raspravljalo se o nacrtu Izvješća o napretku Srbije njemačkog eurozastupnika Davida McAllistera. Potpredsjednik Odbora Andrej Plenković i voditeljica HDZ-ove delegacije u EP-u Dubravka Šuica upozorili su na nedostatke Izvješća te apostrofirali kritične točke koje Srbija mora ispuniti na svom putu prema EU. Plenković je, također, najavio da će naši eurozastupnici podnijeti amandmane na Izvješće.
Obraćanja naših dvoje eurozastupnika možete pogledati, a u nastavku donosimo njihove ključne poruke:
PLENKOVIĆ: Šutnja o Šešelju, Veljko Marić & „posebni odnosi“ s Rusijom!
Podsjećam na sjednicu Odbora za vanjske poslove u prosincu i razmjenu mišljenja sa srpskim ministrom Ivicom Dačićem, koji ni nakon usvajanja Rezolucije EP-a o optuženome ratnom zločincu Vojislavu Šešelju nije osudio njegov govor mržnje. Kao što to, uostalom, nisu učinili ni ostali najviši srpski dužnosnici poput premijera Aleksandra Vučića ili predsjednika Tomislava Nikolića, a koji su sve do 2008. bili u istoj Srpskoj radikalnoj stranci kao i Šešelj. Srbija bi - kao zemlja koja želi u EU - trebala prihvatiti demokratske standarde i biti vrlo jasna u osudi Šešeljeve ratnohuškačke retorike.
Ukinuti univerzalnu jurisdikciju za ratne zločine!
Člankom 3. srbijanskog Zakona o organizaciji i nadležnosti državnih organa Srbije u postupcima za ratne zločine - kojim je Srbija proširila „univerzalnu regionalnu nadležnost“ za ratne zločine na teritorij ostalih država proizišlih iz bivše SFRJ - službeni je Beograd prekršio načela kaznenog i međunarodnog prava o pravnoj sigurnosti i nemiješanju u unutarnje poslove ostalih država.
Eklatantan je slučaj hrvatskog branitelja Veljka Marića. Apsurdno je da Srbija - čije se vlasti, ponavljam, nisu kadre jasno očitovati o Šešeljevu govoru mržnje - pretendira biti „regionalni Haag nakon Haaga“. Stoga je ključno učiniti pritisak da se ukinu odredbe navedenoga srbijanskog zakona koje su usmjerene protiv članica EU i ostalih susjednih država.
Srbija se mora odlučiti - Bruxelles ili Moskva!
Za Srbiju i susjedne države bilo dobro da ostvari napredak na području političkih, pravnih i gospodarskih reformi, kao i da se napokon odluči o svom putu. Ako želi u Europu, onda se treba pridruživati vanjskopolitičkim stajalištima EU. Pa tako i u odnosima s Rusijom, tj. restriktivnim mjerama EU - osobito otkad je preuzela predsjedanje Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju.
ŠUICA: Nestali, granica na Dunavu, prava hrvatske manjine & povrat ukradenih kulturnih dobara!
Osuđujem „koketiranje“ Srbije s Rusijom, kao i neusklađenost njene politike s EU. Također, kad se već govori o „konstruktivnom pristupu“ srbijanske vlade prema susjednim državama, smatram da treba učiniti mnogo više u pogledu graničnog spora na Dunavu, kao i po pitanju više od 1.600 nestalih tijekom velikosrpske agresije i povrata ukradenih kulturnih dobara.
Jednaka prava za Hrvate u Srbiji!
Kad je pak riječ o poštivanju manjinskih prava, podsjećam na Sporazum između Hrvatske i Srbije iz 2005. o reciprocitetnom jamčenju političkih i građanskih prava nacionalnim manjinama. Za razliku od Srba - kojima su zajamčena tri mjesta u Hrvatskom saboru - Hrvatima to nije osigurano u Narodnoj skupštini Srbije.
Potrebno je i otvoriti beogradske arhive bivše Jugoslavije te ustrajati na implementaciji ljudskih prava i osobnih sloboda. U slučaju hrvatskog branitelja Veljka Marića, nužno je ukinuti univerzalnu jurisdikciju Srbije za ratne zločine.
