Predsjednik Vlade Republike Hrvatske i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković sudjelovao je danas na otvorenju Konstituirajuće sjednice 2. saziva Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Savjet Vlade RH za Hrvate izvan RH čine najugledniji predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta, ali i predstavnici najvažnijih institucija u Hrvatskoj. Savjet Vladi pomaže u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji žive izvan naših državnih granica. Novi su članovi Savjeta imenovani na sjednici Vlade u rujnu ove godine.
Povezivanje domovinske i iseljene Hrvatske
Pozdravljajući nazočne, predsjednik Plenković rekao je da vjeruje da će zaključci i prijedlozi s današnje sjednice pridonijeti statusu Hrvata koji žive izvan Hrvatske. Zahvalio je državnom tajniku Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonku Milasu i njegovom timu na svemu onom što rade u cilju još čvršćeg povezivanja domovinske i iseljene Hrvatske, poručivši da je to jedna od ključnih zadaća Vlade.
Naglasio je da Vlada želi jedinstvo hrvatskog naroda, odnosno hrvatskih državljana - gdje god oni živjeli - te je, u tom kontekstu, istaknuo važnost aktivnosti Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i ostalih institucija za osjećaj povezanosti, privrženosti i uključenosti Hrvata izvan RH u politički i društveni život zemlje.
- Identitetska pitanja, pitanja vrijednosti i ljubavi prema domovini, kao i sve ono što vas čini ravnopravnim dijelom hrvatskog društva, sada, na kraju trećeg desetljeća naše samostalnosti, moraju biti dio zajedničkih aktivnosti i napora. Važno je ne samo da imate osjećaj povezanosti, nego i da u konkretnim projektima vidite ulogu hrvatske države - koja svojim programima i proračunskim sredstvima pomaže aktivnosti hrvatskih organizacija i udruga diljem svijeta.
Brojni susreti s hrvatskim zajednicama
Predsjednik Plenković napomenuo je da je u prvih godinu dana svog mandata posjetio mnoge zemlje te da je fokus svakog od tih posjeta, uz odnose s državom primateljicom ili međunarodnom organizacijom koja u njoj ima sjedište, bio i kontakt s Hrvatima koji žive u toj zemlji.
- U bilo kojem dijelu svijeta u kojem smo se našli u prošlih godinu dana uvijek smo imali i vremena i želje i namjeru da osluhnemo kakvo je raspoloženje hrvatske zajednice u tim zemljama.
Tri prioritetne točke
Njegov je dojam, kazao je, da je problematika koja se apostrofira u tom dijalogu uvijek vrlo slična. Stoga je Vlada definirala tri prioritetne točke u aktivnostima afirmacije Hrvata izvan RH.
Prva se odnosi na administrativno-pravne poslove, primjerice postupak stjecanja hrvatskog državljanstva ili općenito pitanje brzine i učinkovitosti konzularnih usluga.
Drugo je pitanje ostvarivanje biračkog prava, pri čemu je podsjetio da nakon izmjena Ustava RH iz 2010. Hrvati izvan RH mogu glasovati isključivo u sjedištima hrvatskih diplomatskih misija i konzularnih ureda, što mnogima stvara prepreke pri sudjelovanju na izborima. Naglasio je da je taj problem potrebno adresirati jer se njime ugrožava načelo jednakosti biračkog prava, a kao primjer te nejednakosti naveo je da netko mora prijeći i do 1000 kilometara do svoga biračkoga mjesta, dok je drugome ono udaljeno dvije minute.
Sporazum sa Sveučilištem u Zagrebu
Treća točka je poboljšanje suradnje u promicanju hrvatske kulture, jezika i baštine. Važnim je iskorakom u tom kontekstu ocijenio Sporazum između Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan RH i Sveučilišta u Zagrebu kojim se uspostavlja okvir za daljnje poticanje zajedništva Hrvata izvan Hrvatske.
Tim je sporazumom osigurana posebna kvota od 100 upisnih mjesta na studijskim programima Sveučilišta u Zagrebu za pripadnike hrvatske manjine i hrvatskog iseljeništva. Također, sljedeće akademske godine počet će i diplomski studij iseljeništva na Hrvatskim studijima. Uz fond stipendija za studente, to će pridonijeti i povratku jednog dijela Hrvata koji žive izvan Hrvatske.
Hrvatske škole u inozemstvu
Najavio je da će Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova te Središnji državni ured za Hrvate izvan RH raditi na ključnim pitanjima hrvatskih škola u inozemstvu.
Istaknuo je da je Hrvatima u Bosni i Hercegovini ove godine osigurano 750 stipendija za brojne programe.
- Cilj je državne politike skrbiti o Hrvatima u Bosni i Hercegovini na način da budu ravnopravni, što Vlada RH čini kontinuirano.
Slično je i u krugu zemalja u našem susjedstvu, gdje su Hrvati nacionalna manjina, a s jednakim interesom pratimo i sve ono što se zbiva u puno daljim zemljama, naglasio je predsjednik Vlade.
Zajednička dobrobit
Poručio je, na kraju obraćanja, da je Vlada RH odlučna i angažirana na ovoj temi te da je pripravna riješiti sva otvorena pitanja na zajedničku dobrobit.
Uz predsjednika Plenkovića, na sjednici su sudjelovali i ministrica kulture (i članica Središnjeg odbora HDZ-a) Nina Obuljen Koržinek te državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske (i član Predsjedništva HDZ-a) Zvonko Milas.
