Saborski zastupnik i predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić ocijenio je u intervjuu za bosansko-hercegovačko izdanje Večernjeg lista da bošnjačka politika dominacije vodi BiH prema mogućem raspadu:
Štetnost politike dominacije
- Sve je više argumenata koji potvrđuju da bošnjačke političke elite prihvaćaju BiH tek kao ime, odnosno zbir ili okvir za dva podržavljena entiteta, kao kvazi konfederaciju, sve dotle dok ostvaruju dominaciju u Federaciji. Tragično je da ne vide da ova politika zakonomjerno vodi k nestabilnosti i disoluciji države.
Pokušaj dominacije najviše se očituje - ističe Ljubić - u protivljenju promjenama Izbornog zakona BiH koje bi omogućile Hrvatima da samostalno biraju svoje predstavnike u nacionalno koncipirane institucije (Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH):
Piromani unutar i izvan BiH
- Ako izostane dogovor o izmjenama izbornog zakonodavstva, BiH prijeti najozbiljnija kriza. Mislim da nitko ne želi da se preko BiH upali fitilj, posebice što i unutra i vani ima podosta piromana. Pozivam na promjene Ustava i Izbornog zakona kako bi se uspostavila unutarnja ravnoteža i međusobno povjerenje između tri konstitutivna naroda, a što bi ujedno i ubrzalo približavanje zemlje prema EU.
Izrazio je umjereni optimizam da će međunarodni sponzori, koji posreduju u razgovorima zatvorenim za javnost s bošnjačkim i hrvatskim strankama, ipak na kraju postići dogovor.
DOM NARODA: 24 HRVATA KAO NJIH 36.000!
Odgovor za izmjene Izbornog zakona vezane uz način izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH - naglašava Ljubić - nalazi se u presudi Ustavnog suda BiH.
Prema toj su presudi osporene odredbe Izbornog zakona koje su omogućavale nerazmjeran izbor izaslanika iz pojedinih županija za Dom naroda. Prema tim odredbama bilo je moguće da Bosansko-podrinjska županija, u kojoj žive 24 Hrvata, i Posavska županija, u kojoj živi 36.000 Hrvata, biraju po jednog od 17 izaslanika Hrvata za Dom naroda. Na taj su način bošnjačke stranke bile u mogućnosti izabrati izvršnu vlast, a da u njoj ne sudjeluje nijedna hrvatska stranka koja je pobijedila na izborima među Hrvatima.
