(VIDEO) Sve tri kreditne rejting agencije u proteklih nekoliko mjeseci naše su izglede pretvorili iz negativnih u stabilne. To je pozitivan signal. To je ponajprije zahvaljujući našem gospodarstvu - proizvodnji, izvozu i konkurentnosti! - istaknuo je, između ostalog, predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković u Hrvatskom saboru u svome redovitom izvješću o sjednici Europskog vijeća.

Tusku novi mandat

Podsjećamo, na sjednici Europskog vijeća u Bruxellesu 10. i 11. ožujka - na kojoj je Republiku Hrvatsku predstavljao premijer Plenković - glavne teme su bile migracije, zaposlenost i tržišno natjecanje. Donaldu Tusku potvrđen je pak novi mandat na čelu Europskog vijeća. Dobio je potporu 27 država članica Europske unije. http://www.hdz.hr/vijest/eu/nakon-sastanka-europskog-vijeca-vrlo-jasno-p... http://www.hdz.hr/vijest/eu/video-europski-lideri-poslali-su-poruku-ohra... http://www.hdz.hr/vijest/eu/iz-bruxellesa-za-hrvatsku-je-vrlo-vazno-da-s...

Izlaganje predsjednika Plenkovića možete pogledati u cijelosti, a u nastavku donosimo ključne poruke:

Poruke ohrabrenja susjednim zemljama

Ono što je najvažnije - ponovljena je ne samo jasna europska perspektiva svih naših susjednih zemalja, nego i privrženost Europske unije da pomogne tim zemljama u ispunjavanju europskih kriterija i reformi.

Na sastanku Europskog vijeća iznio sam argumente - a koji su, uvjeren sam, konsenzualni stav u Hrvatskoj - da EU mora nastaviti proces proširenja na naše susjede, osobito na Bosnu i Hercegovinu. Potrebno je omogućiti da europski proces drži ne samo reformske napore, već i

koheziju nekih nama bliskih država - u smislu njihove funkcionalnosti. Vrlo sam jasno kazao: što EU više oklijeva u svojoj institucionalnoj, financijskoj, diplomatskoj, političkoj ili bilo kojoj drugoj prisutnosti, to je utjecaj ostalih globalnih aktera u našem najbližem susjedstvu sve veći i snažniji. Posebno sam govorio o Bosni i Hercegovini, nama najvažnijoj zemlji, o nužnosti stvarne ravnopravnosti konstitutivnih naroda i položaju Hrvata te o svemu onome što možemo očekivati uoči izbora koji su planirani za 2018. godinu. To podrazumijeva i promjenu izbornog zakona.

Pozitivni gospodarski pokazatelji

Sve tri kreditne rejting agencije u proteklih nekoliko mjeseci naše su izglede pretvorili iz negativnih u stabilne, ponajprije zahvaljujući našem gospodarstvu - proizvodnji, izvozu i konkurentnosti. To je pozitivan signal. Prepoznali su i našu političku stabilnost koja stvara temeljite preduvjete za gospodarski rast i razvoj te jačanje okvira pravne sigurnosti i predvidljivosti radi provedbe načela društvene pravednosti i solidarnosti. Pokazatelji o rastu BDP-a u 2016., projekcije za 2017., smanjivanje javnog duga na 83,9 posto udjela u BDP-u, kao i smanjivanje deficita - uistinu ohrabruju. Svi zajedno moramo učiniti napore da se nastave pozitivni trendovi u kojima Hrvatska uživa, a kombinacijom nacionalnih mjera i europskih sredstava kreirat ćemo veću zaposlenost.

Povjerenje i suradnja

U europskim tijelima kontinuirano raspravljamo i o transatlantskim odnosima, odnosno o novoj američkoj administraciji, i odnosima s ostalim globalnim akterima poput Rusije. Svojevrsni otklon od klasične privrženosti multilateralizmu, koji smo u prvim izjavama američke administracije mogli vidjeti, EU nastoji kroz dijalog s američkim vodstvom - bilo na razini europskih institucija, bilo na razini bilateralnih dijaloga šefova država i vlada - svesti na one uobičajene okvire povjerenja i suradnje, jer je ona ključna za upravljanje i za rješavanje brojnih sigurnosnih i političkih izazova s kojima smo suočeni u suvremenom svijetu.

Obljetnica Rimskih ugovora

U Rimu će se 25. ožujka održati svečani sastanak i potpisati dokument u povodu obljetnice potpisivanja Rimskih ugovora, koji je prigoda da EU - u okolnostima uzrokovanih negativnim referendumom Ujedinjenog Kraljevstva - pronađe nove temelje suradnje sa svim državama članicama, s namjerom da u razdoblju koje je pred nama pogledamo kakav europski projekt želimo. Čini mi se da se oko toga stvara jedan konsenzus, ali uz vrlo izražen osjećaj realnosti.

Uključiva suradnja

Europa više brzina postoji i danas. Dio država članica odlučio je ići u dublje integracije. Moja teza uime Hrvatske je bila da način suradnje koji će se odvijati u budućnosti mora biti uključiv. Moramo izbjeći amalgam u kojem će nekoliko velikih i utjecajnih država članica ići u tješnju suradnju, a ostali će ostajati na margini sa smanjenim utjecajem na formiranje europskoga projekta.