Hrvatski sabor je aktualnim prijepodnevom („aktualac“) - drugim po redu u sadašnjem, 9. sazivu - započeo svoju treću sjednicu. Predsjednik Vlade RH i HDZ-a mr. sc. Andrej Plenković zajedno je s članovima svog kabineta odgovarao na pitanja saborskih zastupnica i zastupnika.
Donosimo odgovore predsjednika Plenkovića po ključnim temama:
O VRAĆANJU INA-e U HRVATSKO VLASNIŠTVO
Hrvatska ima nekoliko strateških kompanija. Mislim da smo svi u hrvatskom političkom životu i javnosti suglasni da je INA jedna od njih. Priča s INA-om u proteklih 15-ak godina izrazito je kompleksna te je donijela niz političkih, pravnih i gospodarskih - a možemo reći i socijalnih - problema i otvorenih pitanja. Ova se Vlada bavi INA-om od prvog dana mandata. Kao što se sjećate, nakon niza smo godina održali sastanak s Upravom INA-e, održali konzultacije s hrvatskim predstavnicima u Nadzornom odboru INA-e, hrvatskim predstavnicima u Upravi INA-e te predstavnicima radnika. Želimo da nakon odluke Arbitražnog suda u okviru UNCITRAL-a u Ženevi svi zajedno postignemo široki politički konsenzus o otkupu udjela MOL-ovih dionica u INA-i. To je dobro za hrvatsko gospodarstvo, INA-u te energetsku sigurnost i opskrbu Hrvatske.
Smatramo da je u političkom smislu - nakon niza otvorenih pitanja s mađarskom stranom i MOL-om - to najbolje rješenje za međudržavne odnose Hrvatske i Mađarske. Ona nam je susjedna i prijateljska država. Smatramo da je to dobro za funkcioniranje INA-e kao vertikalno integrirane kompanije koja je dala veliki doprinos i u Domovinskom ratu. INA mora u svom sustavu imati rezerve plina i nafte, rafinerije koje funkcioniraju i kvalitetan maloprodajni lanac. Stoga smo razmišljali o modelu koji bi bio najprimjereniji da generiramo sredstva za kupnju dionica - bez stvaranja novog javnog duga. Od svega što smo slušali u proteklim tjednima u javnoj raspravi, još nijedan bolji i učinkovitiji model nisam čuo od onog inicijalne javne ponude 25 posto minus jedne dionice HEP-a. To govorim stoga što oni koji poznaju korporativno upravljanje i Zakon o trgovačkim društvima znaju da upravo tako Hrvatska sa 75 posto plus jednom dionicom HEP-a zadržava sva ključna prava u upravljanju hrvatskom elektroprivredom. Bez ikakve „prodaje nacionalnog bogatstva“, kako se to moglo čuti u proteklim danima. Naprotiv, na taj bismo način ostvarili više standarde korporativnog upravljanja HEP-om - koji je profitabilan i kvalitetan. Vlada RH je otvorena za dijalog sa svim akterima - spremni smo saslušati i druge prijedloge, ali od svega što sam čuo u stručnoj i političkoj raspravi, ovo je najprimjereniji model.
O ENERGETSKOJ NEOVISNOSTI & KONSENZUSU
Kolege zastupnici, pogledajte ovaj dokument, znate li što je ovo? To je proizvod nastao u mandatu Vlade Kukuriku koalicije, a predmet studije bila je inicijalna javna ponuda dionica HEP-a - napravljena prije dvije godine! Toliko o tome koliko je potrebno vremena da se napravi inicijalna javna ponuda dionica HEP-a. Kod svakog ugovora postoje dva bitna elementa: jedan je predmet, a drugi je cijena. Kod ovako kompleksne transakcije - kao što je otkup MOL-ova udjela u INA-i - ne pregovara se kroz medije. Taj se posao, naime, pregovara uz pomoć najstručnijih savjetnika - koji su specijalisti u tom području te koji će pred sobom imati temeljitu analizu vrijednosti INA-e i vrijednosti MOL-ovih dionica u INA-i. Kada se to napravi - usporedno s analizom vrijednosti HEP-a koja je u ovom trenutku izuzetno profitabilna kompanija, posluje s dobiti i ima sredstva o kojima je govorio čelnik oporbe - onda možemo kroz konzultacije s tim stručnjacima doći do ovoga o čemu govorite. Ono što je važno - postoji volja mađarske strane da proda svoje dionice. To je bitan preduvjet svih rasprava i odluka.
Čvrsto sam uvjeren da možemo kroz dijalog i raspravu postići politički konsenzus u zemlji. Jer - od svih glasova koji se čuju, jako je malo onih koji se protive povratku INA-e u hrvatske ruke. To još nisam čuo. Ovo je tema hrvatske budućnosti o kojoj možemo i moramo graditi konsenzus. Ova Vlada rješava probleme - transparentno i u duhu dogovora s partnerima unutar parlamentarne većina te s opozicijskim strankama. Naša je ambicija da upravo na taj način imamo dvije snažne energetske kompanije kojima se kvalitetno upravlja prema najvišim korporativnim standardima te koje će osigurati energetsku neovisnost i energetsku opskrbu RH.
O SOCIJALNOM DIJALOGU & PREGOVORIMA SA SINDIKATIMA
Ova je Vlada RH na svojoj prvoj sjednici imenovala predstavnike u Gospodarsko-socijalno vijeće. Socijalni dijalog smatramo jednim od najbitnijih aspekata rada Vlade - u smislu uključivosti i konzultiranja sindikata i poslodavaca. Imali smo vrlo malo vremena do kraja prošle kalendarske godine, ali smo u tom razdoblju uspjeli napraviti nekoliko bitnih i važnih iskoraka. Spomenut ću neke: povećali smo iznos minimalne plaće - više nego Kukuriku Vlada kumulativno od 2012. do 2015. godine, isplatili smo božićnicu bez rebalansa proračuna, postigli smo dogovor sa sindikatima državnih službi, odlukom Vlade stavili smo u jednak položaj sindikate i zaposlenike u javnim službama s onim u državnim - s povećanjem plaće od 2 posto od 1. siječnja… Dijalog koji smo vodili sa sindikatima - a koji koordinira ministar rada i mirovinskog sustava dr. sc. Tomislav Ćorić - jedan je od naših temeljnih ciljeva.
Nastavit ćemo ga i sa sindikatima javnih službi. Imamo puno respekta prema svima koji rade u zdravstvu, znanosti, obrazovanju i školstvu… Stoga smo i nudili rješenje - koje je po našem mišljenju bila odlična i korektna gesta prema sindikatima javnih službi. U ovoj fazi nismo postigli dogovor. I jučer sam razgovarao s jednim od čelnika tih sindikata - nastavit ćemo dijalog i razgovor. Tražit ćemo fiskalno održivo rješenje - koje će težiti realnom dogovoru. Mnogo je tema koje su dočekala ovu Vladu - ovo je jedna od takvih. S njom se nosimo transparentno, otvoreno i uz osluškivanje signala od sindikalnih predstavnika. Vjerujem da će dijalog na kraju dovesti do kompromisa i kvalitetnog rješenja.
O AKCIJSKOM PLANU & RASTEREĆENJU GOSPODARSTVA
Rekli smo da će prioritet Vlade RH - nakon porezne reforme i novog Zakona o javnoj nabavi -biti daljnje konkretne mjere koje će olakšati poslovnu slobodu i poduzetništvo svih onih odvažnih ljudi koji se upuštaju u poslovne pothvate. Stoga su ovaj plan koji smo usvojili na Vladi RH - a koji ima 104 mjere i trebao bi donijeti uštede od 1,5 milijardu kuna - vrlo dobro prihvatili upravo oni koji su svaki dan suočeni s brojnim nametima.
Uočili ste da je u pogledu zaštite na radu bilo ključno načelo razmjernosti - suglasit ćete se da nije isto voditi računa o zaštiti na radu, primjerice, u građevinskom sektoru ili u nekoj pak tvrtki gdje je posao vezan za urede. Kroz to se načelo ide za kvalitetnim uštedama. Kada je riječ o standardima higijene i javnog zdravstva, sve ono o čemu govorimo u ovom planu je sukladno međunarodnim standardima. Nema nikakvog koraka unazad koji bi na bilo koji način ovim mjerama doveo u ugrozu sigurnost hrane ili javnog zdravstva. Prema tome, ove su mjere na tragu politike Europske unije čije aktivnosti godinama vodi nekadašnji bavarski premijer - s ciljem ukidanja brojnih administrativnih barijera, a i nameta koji nisu korisni za poduzetnike i nisu nužni u realno životu. Akcijski plan je dokument na kojem će raditi Povjerenstvo koje smo osnovali. Uključit ćemo u dijalog i rad Povjerenstva predstavnike sindikata - oni trebaju dati svoj doprinos.
