(OKRUGLI STOL O POLOŽAJU STARIJIH OSOBA) U povodu Međunarodnog dana starijih osoba (1. listopada) u Hrvatskom je saboru jučer - u organizaciji klubova zastupnika vladajuće većine - održan okrugli stol na temu umirovljenika i starijih osoba s posebnim osvrtom na mogućnosti poboljšanja njihovog položaja u društvu i mirovinsku reformu.
Predsjednik Kluba zastupnika HDZ-a Branko Bačić istaknuo je da Vlada nastoji osigurati zdravo i aktivno starenje te zaštitu od izrabljivanja i tjelesnog i duševnog zlostavljanja starije populacije. Očekuje da bi se paket mirovinskih zakona mogao naći već 25. listopada u saborskoj raspravi - i to kroz dva čitanja.
Već premašili predizborne najave!
Ministar rada i mirovinskoga sustava (i član Središnjeg odbora HDZ-a) Marko Pavić istaknuo je da se mirovinskom reformom nastoji postići održivost mirovinskog sustava, veće mirovine i duži ostanak zaposlenih u svijetu rada. U protivnom, prosječne mirovine budućih umirovljenika, kazao je, mogle bi biti i do 600 kuna manje.
Iznio je i podatak da su mirovine u dvije godine ove Vlade povećane već za 6.39 posto, premda je u Izbornom programu HDZ-a bio obećan rast od 5 posto - i to za cijeli četverogodišnji mandat!
- Iako se u javnosti nerijetko govori da to povećanje iznosi tek 69 kuna na prosječnoj mirovini, iz proračuna je za to izdvojeno 435 milijuna kuna. Baš nas zanima kako bi taj novac osigurali ovi razni bukači bez ikakvog sadržaja!
Održivost mirovinskog sustava
Upozorio je da je deficit mirovinskog sustava 17 milijardi kuna te da će i dalje rasti ako se ništa ne poduzme. Napomenuo je stoga da se u Hrvatskoj u mirovinu u prosjeku odlazi s 30 godina radnog staža, dok je prosjek u EU-u 35 godina, a u Njemačkoj 37 godina i osam mjeseci. Samo 20 posto hrvatskih umirovljenika odlazi u mirovinu s 40 godina radnog staža - i oni ostvaruju mirovinu u visini 70 posto prosječne plaće, dok je prosječna mirovina na razini 42 posto prosječne plaće.
Kompromis sa sindikatima
Omjer zaposlenih i umirovljenika je 1.27 : 1 - što je i dalje nepovoljno iako broj zaposlenih kontinuirano raste u ove dvije godine.
Sa sindikatima je postignut kompromis da se rad do 67. godine života, umjesto od 2031. godine, uvede od 2033. - zaključio je Pavić.
Široka paleta socijalnih usluga
Ministrica demografije, obitelji, socijalne politike i mladih (i članica Predsjedništva HDZ-a) Nada Murganić izdvojila je da u Hrvatskoj osobe starije od 65 godina sačinjavaju 19 posto stanovništva, dok je prosjek EU 17 posto. Najveći udio starije populacije - s 24 posto - ima Ličko-senjska županija, a najmanji Međimurska - sa 16.64 posto.
Podsjetila je i da je za najteže socijalne slučajeve i invalidne osobe osigurana zajamčena minimalna naknada, odnosno socijalna pomoć, doplatak za njegu i osobna invalidnina. Upozorila je, međutim, na problem neravnomjerne dostupnosti socijalnih usluga s obzirom na neravnomjernu razvijenost zemlje.
Povećanje kvalitete života
Ministar zdravstva prof. dr. sc. Milan Kujundžić naglasio je važnost unapređenja kvalitete života za ljude starije životne dobi i umirovljenike te je najavio - uz pomoć sredstava iz EU fondova - uvođenje sustava praćenja njihovih zdravstvenih potreba, ali i specijalizirane gerijatrije i sustava dnevnih bolnica u kojima će starije osobe moći u jednom danu obaviti potrebne pretrage.
Uvedene su i prioritetne liste čekanja za ozbiljno bolesne osobe kako bi im se omogućilo obavljanje dijagnostičkih postupaka u roku od 3 do 7 dana - dodao je Kujundžić.
